Okupaciona terapija

Okupaciona terapija je svaka aktivnost,

mentalna ili fizika, propisana od strane ljekara i
struno voena od strane profesionalca sa
svrhom da pomogne pacijentu u ozdravljenju od
neke bolesti ili povrede.

Pacijent u toku dana moe da radi razliite
aktivnosti, ali se one ne mogu smatrati
okupacionom terapijom ako nisu propisane sa
specifinom svrhom.



Dok fizioterapeut radi na pacijentu, okupacioni
terapeut radi sa pacijentom.
On stimulira pacijenta da maksimalno
angauje svoje sposobnosti do konanog
cilja, a to je potpuna osposobljenost.

U poetku rehabilitacije primarni cilj je
funkcionalno osposobljavanje, ali je potrebno
da se u daljem toku ukljue i druge slube:
psihijatrijska, psiholoka, socijalna itd, koje
postaju intergralni dio ukupnog programa
rehabilitacije.


Okupaciona terapija se moe podijeliti na:

1.Suportivna (psihijatrijska ili zabavna)
2.Funkcionalna (fizikalna ili kinetika)
3.Profesionalna

SUPORTIVNA TERAPIJA RADOM

Pacijent koji iz punog zdravlja doe u situaciju
fizike nesposobnosti usljed bolesti ili povrede i
u toku rehabilitacije postaje svjestan svojih
nedostataka i zapada u psihike krize.

Javlja mu se strah od budunosti, strah da nee
moi privreivati, da nee moi brinuti za svoju
porodicu i on moe biti takav da ometa proces
rehabilitacije.
To je razlog to se ta pojava mora predpostaviti i
na nju misliti kod planiranja rehabilitacije.

Sa suportivnom terapijom treba poeti to
prije, nakon akutne faze bolesti ili povrede,
odmah nakon izlaska iz intenzivne njege, na
odgovarajuim klinikama, odnosno bolnicama.

Zadatak te terapije je da pacijentu pomogne
da prihvati moguu duu hospitalizaciju i
odreeno mirovanje, odnosno smanjenu
aktivnost kroz neke nespecifine vjebe. To
pomae period rekonvalescencije i oporavak.
U centru za rehabilitaciju zapoinje kompletna
rehabilitacija sa potrebom da se ukljui i
suportivna terapija. To se radi u uskoj
saradnji sa psihijatrom ili psihologom.

Faze suportivne terapije:
Prvi korak u pravcu prihvatanja vlastite
onesposobljenosti je da pacijent savlada
strah od svoje invalidnosti i da otpone
proces razumijevanja onesposobljenosti.

Drugi korak je pomoi pacijentu da iskoristi
svoje preostale snage.


Zadaci suportivne terapije:

1.da savlada poetnu normalnu depresiju do
koje dolazi usljed duge hospitalizacije ili
spoznaje o postojanju stalne invalidnosti
2. da se stvori povoljna atmosfera za fiziko ili
psiholoko poboljanje.
3. da se pomogne pacijentu da shvati
prvenstveno svoje sposobnosti, a manje
nesposobnosti.
4. da se pacijentu pomogne da shvati, da e
nakon provedene terapije moi da se odri
kao punovrijedan lan drutva.
Svaka osoba ima neki strah.

Ako neko ima fiziki hendikep, on ima strah
kako e moi ostvariti neke svoje elje i
preokupacije i taj strah mu stvara dodatnu
traumu.

Tada se vidi potreba za nekim ko e pomoi
da se savlada strah i da se doe u fazu
razumijevanja.
FUNKCIONALNA OKUPACIONA TERAPIJA

Cilj ove terapije je:
Poveati obim pokreta zgloba, ako je ona
ograniena
Poveati snagu miia
Poboljati koordinaciju pokreta

Ovi ciljevi su istovjetni sa ciljevima fizikalne
terapije i s toga one trebaju zajedno djelovati
dopunjujui se. Tu se ukljuuje i logopedski
tretman, predprofesionalna i profesionalna
rehabilitacija.
Obe terapije, i fizikalnu i okupacionu propisuje
isti fizijatar, a provode razliiti zdravstveni
profesionalci.

Kad pacijent uspije da uradi neku aktivnost
oteenim dijelom tijela, za koju je mislio da
nikako nee moi uraditi, to kod njega stvara
veliko zadovoljstvo i stimulaciju za nastavak
tretmana.


Mora se voditi rauna o vremenu izvoenja
pojedinih procedura.

Fizijatar treba da procijeni da li e neka od
terapija biti dominantna.
Ako se okupaciona terapija koristi u cilju
funkcionalnog osposobljavanja onda te
vjebe moraju biti:

Sigurne
Prilagodljive
Varijabilne
Privlane
Jeftine (da ne trebaju skupi materijal)
Izvodljive u malom prostoru (naroito ako se
rade kod kue).
Vjebe treba da pruaju vie akcije, a manje
statike.

Ako je npr. zglob u kontrakturi, treba nai takvu
aktivnost, koja e obezbijediti kontrakciju i
relaksaciju miia, a ne samo statiku
kontrakciju.

Npr. obrada drveta, tkanje, keramiki radovi.

Ponavljanje pokreta kroz radnu aktivnost treba
da bude dovoljno dugo da moe da zamijeni
vjebu.

Pri tome je zabavnije praviti pokret u toku
nekog rada, jer iz toga proizae neki
proizvod, dok nakon dugotrajne vjebe toga
nema.

To je prednost okupacione terapije.




Gradacija

Mora postojati mogunost da se gradira svaka
radna aktivnost i da se ona postepeno
poveava, kako se poboljava funkcionalno
stanje pacijenta.

Radnjom se moe postii i da se povea otpor,
koji pomae jaanju snage.
PROFESIONALNO ORJENTISANA
OKUPACIONA TERAPIJA

Ta terapija treba da pripremi bolesnika za posao
koji treba da radi nakon zavrene
rehabilitacije.

To moe biti posao koji je ranije obavljao i za koji
je educiran, a ako ga nije imao ili ga vie ne
moe obavljati onda treba da se obui nekom
drugom poslu.




Ciljevi:

Predprofesionalna evaluacija je potrebna za
pacijente koji ranije nisu imali nikakvo
zanimanje.
Profesionalno ispitivanje se radi da se
utvrde mogunosti pacijenta za raniji posao i
utvrde potrebe za prekvalifikacijom.
Radna adaptacija treba da omogui pacijentu
da stekne spretnost, radne navike i izdrljivost
za odreeni posao.
Razvijanje sposobnosti za sporazumijevanje u
pacijenata koji ele nastaviti kolovanje.




Odjel za profesionalno orjentiranu okupacionu
terapiju radom egzistira u rehabilitacionom
centru.

On povezuje slubu za profesionalno
savjetovanje i terapiju radom.


Postoje razliiti procesi u kojima se ogleda rad
tog odjela:

1.evaluacija,
2.savjetovanje,
3.profesionalno informisanje,
4.trening,
5.zapoljavanje,
6.praenje uspjeha.

Evaluacija

Potrebno je informisati se o zanimanju pacijenta,
obrazovanju, sposobnostima, inteligenciji,
interesovanjima i fizikim sposobnostima.

Ove informacije se prikupe sa:
1.Testiranjem
2.Intervjuom
3.Posmatranjem


Savjetovanje

Taj proces podrazumjeva da terapeut ukae na:
mogunosti pacijenta i
probleme to treba uzeti u obzir kod izbora
zanimanja.

Profesionalno informisanje

Pacijent se, uz pomo nekog profesionalnog
savjetnika informira o buduem zanimanju:
uslovima rada,
obrazovnim zahtjevima,
potrebnom treningu,
plaenosti poziva itd.




Trening

U toku svog boravka na rehabilitacionom odjelu
pacijent se dodatno educira iz teorije i iz
prakse.
To je neophodno da se uradi prije evaluacije da
bi se stekla to objektivnija slika mogunosti
pacijenta.

Zapoljavanje

Terapeut i ljekar pomau profesionalnom
savjetniku da nae posao koji to priblinije
odgovara eljama i mogunostima
onesposobljene osobe.

Praenje uspjeha

Potrebno je kontrolisati kako se ta osoba snala
na poslu, jer je nemogue u toku edukacije
predvidjeti sve situacije u kojima se moe nai.

To zahtijeva i da se naprave ili predloe
odgovarajua pomagala za rad i naprave
odreene adaptacije na radnom mjestu.
Propisivanje okupacione terapije

Ljekar propisuje okupacionu terapiju prema
klinikom nalazu i izvrenim mjerenjima. On
postavlja cilj koji terapija treba ispuniti, to je
komplikovanije nego kod propisivanja fizikalne
terapije.

Tanu vrstu aktivnosti i vrstu materijala odreuje
okupacioni terapeut vodei rauna o nalazu
ljekara i sklonostima i eljama pacijenta.
Okupaciona terapija (OT) je zdravstvena
profesija koja obezbjeuje usluge ljudima ija
je sposobnost funkcionisanja u svakodnevnom
ivotu poremeena:
boleu ili povredom,
problemima u razvoju,
procesom starenja,
mentalnom boleu ili emocionalnim
problemima.

Cilj OT je da pomae pojedincima da postignu
nezavisan, produktivan i zadovoljavajui stil
ivota.
Indikacije za okupacionu terapiju

1.Povrede glave i kimene modine
2.Cerebralna paraliza
3.Razvojni poremeaji, npr. Daunov sindrom
4.Neuroloke bolesti (Sclerosis multiplex,
M.Parkinsony, ICV
5.Povrede u saobraajnim nesreama, na
radu
6.Reumatoloke bolesti
7.Psihijatrijske bolesti (depresija)
8.Emocionalni problemi


Mogunosti okupacione terapije

Korisnik usluga se:

1.Privikava na svoje onesposobljenje.
2.Ui da ponovo koristi povrijeeni dio
tijela.
3.Razvija vjetine ili da oteenu
funkciju kompenzira zdravim dijelom
tijela.
4.Ui nove naine obavljanja kunih
poslova, obavljanja kupovine.



1.Ui da se vrati na raniji posao ili da se
prekvalifikuje.
2.Razvija vjetine da se uklopi u kolski
sistem.
3.Informie se o podrci svoje
zajednice.


Okupacioni terapeut educira:

Osobu sa onesposobljenjem
Njihovu porodicu
Druge lanove zajednice koje dolaze u
kontakt sa onesposobljenim (uitelj,
poslodavac)



Mjesto rada okucionog terapeuta:

Bolnice, rehabilitacione ustanove,
psihijtrija
CBR centri, odnosno dispanzeri
Kue osoba sa onesposobljenjem
Udruenja bolesnika ili
onesposobljenih

Okupaciona terapija omoguava okupaciju.
Okupaciju ega?
Okupaciju vremena od ustajanja ujutro do
lijeganja uvee.

U tom periodu se mogu raditi razne aktivnosti:

Aktivnosti samozbrinjavanja (toaleta,
oblaenje, hranjenje, koritenje prevoza,
odlazak u kupovinu)
Radne aktivnosti (kua, kola, posao)
Slobodne aktivnosti (hobiji, izlasci,
sportovi, putovanja)

Okupacija je neobino vana za svaiji
ivot.
Ako neka osoba ne moe da radi ono to
eli njeno opte blagostanje je ugroeno
i ona je duboko nesretna.

Na poetku tretmana potrebno je
upoznati se sa mogunostima i eljama
pacijenta, odnosno onesposobljene
osobe.
Okupacioni terapeut je potrebno da
identifikuje problem tako to e da
upozna:

1.Fizike mogunosti pacijenta. Za to
koristi razliita mjerenja: obim
pokreta, MMT, koordinaciju poreta.
2.Mentalne mogunosti (pamenje,
snalaenje i druge mentalne
sposonosti)
3.Pomagala koja treba da koristi (alat
za rad, kuhinjska pomagala,
namjetaj)


4. Socijalnu i emocionalnu podrku koju
mogu da pruaju u kui, koli,radnom
mjestu.
5. Fiziku organizaciju doma, kole,
razreda, radnog mjesta ili drugih
mjesta koja koristi onesposobljeni.
6. Specifine dnevne aktivnosti koje
onesposobljeni eli da radi.



Kada se identifikuje problem onda je
potrebno :

da se naui novi nain injenja
aktivnosti, koje se ne mogu raditi na
dosadanji nain usljed bolesti ili
povrede.
da prilagodi materijale ili opremu
potrebnu za to.
da se promijeni okolina u kojem se
provodi okupacija.



FAZE OKUPACIONE TERAPIJE:
I. Nauiti nove naine izvoenja aktivnosti
1. Edukacija i instrukcije
2. Prijedlog aktivnosti koje mogu poboljati aktivnosti
onesposobljenog

II. Prilagoditi materijal i opremu
1. Prilagoditi predmete u domainstvu
2. Prilagoditi predmete potrebne za sport, rekreaciju
3. Prilagoditi predmete potrebne za kolu ili posao
4. Prilagoditi predmete potrebne za oblaenje ili dotjerivanje
5. Prilagoditi nain transporta prema mogunostima
III. Izmjeniti okruenje u kojem se provodi
okupacija
IV. Raspitivanje o podrci u zajednici





I. Nauiti nove naine izvoenja
aktivnosti
1.Edukacija i instrukcije
Na pr.
Oblaiti se samo jednom rukom
Kuhati ili pospremati jednom rukom
Nauiti najlaki nain koritenja
prevoza, naroito javnog prevoza
Nauiti kretati se kolicima u svojoj
sredini
Trenirati poboljanje pamenja
Nauiti savladati stres





2. Prijedlog aktivnosti koje mogu
poboljati aktivnosti onesposobljenog

Na pr.
Poveati snagu
Poboljati pokretljivost i kordinaciju
Sprijeiti nastanak deformiteta
Poboljati koncentraciju
Poboljati samosavladavanje
Poveati vjeru u sebe


II.Prilagoditi materijal i opremu

1. Prilagoditi predmete u domainstvu
Na pr.

Izradom specijalnih nastavaka za
klju, no, pribor za jelo
Doradom prekidaa na poretu
Prilagoavanjem pribora za ienje
Prilagoavanjem stolice itd.

2. Prilagoditi predmete potrebne za
sport, rekreaciju
Na pr.

Izradom draa za rekete, bilijarski
tap
Izradom draa za pletee igle
Izradom draa za karte (ako se ruke
tresu)


3. Prilagoditi predmete potrebne za
kolu ili posao
Na pr.

Izradom specijalne stolice
Izradom specijalnog alata
Izradom draa za papir, posebnih
tabli za crtanje itd


4. Prilagoditi predmete potrebne za
oblaenje ili dotjerivanje
Na pr.

Izradom opreme za oblaenje donjeg
dijela piame, arapa
Izradom specijalnog sjedala za WC
koljku
Doradom ruki za etkice za zube,
ealj, fen za kosu, za kupanje.


5. Prilagoditi nain transporta prema
mogunostima
Na pr.

Nabavkom odgovarajuih kolica ili
odgovarajuih drugih pomagala za
kretanje
Modificirati auto, ugraditi specijalne
komande
Modificirati biciklo ugraujui trake za
vezivanje stopala za pedala,
prilagoditi sjedalo itd.


III. Izmjeniti okruenje u kojem se
provodi okupacija
Na pr.

Napraviti rampe za kolica
Napraviti ire tokove za vrata
Prilagoditi predmete za rad
Reorganizovati ivotni prostor

IV. Raspitivanje o podrci u
zajednici
Na pr.

Grupe za samopomo
Programi za rekreaciju u zajednici
Informisanje o mogunosti
finansiranja specijalne opreme,
arhitektonskih prepravki
Specijalni transport