Gimnazija Muhsin Rizvi Breza

Naturalizam i mile Zola

Profesor:Armin krgi

Uenik:Adnan Muratovi

Ciljevi i zadaci asa:

Upoznavanje sa naturalizmom,
Upoznavanje sa vremenskom odrednicom u kojoj se naturalizam
javlja,
Upoznavanje sa predstavnicima naturalizma i njihovim djelima,
Analizirati ivot i djelo Emila Zole,
Pristupiti analizi romana erminal Emila Zole.

Naturalizam
Naturalizam je umjetniki, prvenstveno knjievni pravac koji se nastavlja na
realizam. Prikazuje prirodu ovjeka u najvulgarnijim i najtamnijim trenucima.

U lanku "Eksperimentalni roman" iz 1880. godine, Emile Zola trai od pisca da

postane naunik i da kao takav opie prirodu ovjeka te kako je ovjekov razvoj
odreen njegovom okolinom i nasljeem. Naime, on se nadovezuje na uenje
Hippolyta Taina o nasljeu, trenutku i rasi kao iniocima koji utiu na ljudsko
ponaanje. Tako da dok realizam pokuava samo opisati ivot onakav kakv jeste,
naturalizam tumai i unutranje sile koje utiu na razvoj dogaaja.
Junaci naturalistikih romana su robovi strasti, zatoenici vlastite nesretne
sudbine, ljudi koju su optereeni nasljednim osobinama. Zola smatra da pisac
mora otkriti sve tamne, crne strane ljudskog ivota kao lijenik neku bolest ili
ranu koju treba izlijeiti.

O Naturalizmu

Predstavnici naturlizma
Najpoznatiji:
mile Zola
Thomas Hardy
Theodore Dreiser
Stephen Crane
Naturalizam kao znaajan element u knjievnim djelima koristili su: Henrik
Ibsen, August Strindberg, Guy de Maupassant, Jack London.

Predstavnici

Poznata djela

erminal
Par modrih oiju
Sestra Carrie
Maggie:Djevojka Ulice
Nana

Djela

mile Zola

mile Zola biografija:

Emile Zola (1840-1902), francuski romanopisac, najvaniji je predstavnik naturalistike
kole.
U mladosti je Zola radio kao inovnik u izdavakoj kui, zatim kao novinar, da se kasnije
povue u potpunu osamljenost i posveti knjievnosti. Svojim je djelima izazvao u svoje
vrijeme brojne polemike i optuivali su ga zbog nemoralnosti, pretjerivanja i pomanjkanja
ukusa. Napadali su ga zbog nehumanog opisivanja ljudi.

mile Zola

Biografija
Zola nastavlja realistiku tradiciju Balzaca, ali u teoretskom pogledu odlazi od
iste objektivnosti, kakvu su propovijedali Flaubert i Maupassant, prema
naturalizmu, shvaajui ovjeka gotovo iskljuivo fizioloki i smatrajui sebe
naunim radnikom. Naturalizam ve ima svoje prvo djelo prije Zole u
proletarskom romanu Germinie Lacerteux brae Goncourt, ali ga je Zola prvi
definirao kao metodu u predgovoru Therese Raquin, romana koji sam naziva
knjievno-kirurkom autopsijom.
U teoretskim pitanjima na Zolu znatan utjecaj imaju ideje H. Tainea.
Umjetniko djelo, smatrao je Zola, jest kutak stvarnosti vien oima jednog
temperamenta.
Stvarajui svoje likove, Zola je pripremao za svakog dosje
kao da se radi o bolesnicima ili kriminalcima.
U opisivanju drutva i okoline bio je skrupulozno toan
i drao se konkretnih nauno provjerenih podataka.
mile Zola

erminal
(Germinal)
mile Zola

O erminalu
Germinal je 13. roman iz Zolinog dvadesetoknjinog ciklusa Rougon-Macquartovi
ili Prirodna i drutvena historija jedne porodice pod Drugim carstvom.
Smatra se Zolinim najveim djelom i jednim od najveih djela na francuskom
jeziku. Napisan je 1885. godine.
Vrsta djela:
- Roman
Tema:
- Nemogui ivotni i radni uvjeti u rudarskom naselju.

Godina radnje:
- izmeu 18. i 19. stoljea
Mjesto radnje:
- Francuska

erminal

O djelu
Roman zapoinje dolaskom mladia Etienna Lantiera u rudarsko naselje Voreux.
Teko dobiva posao u rudniku jer vlada kriza, tvornice se zatvaraju i niko ne prima
nove radnike. Etienne se pridruuje grupi rudara u kojoj rade lanovi obitelji
Maheu. Iako su svi sposobni za rad, njihov ivot je ispunjen krajnjom bijedom, a
glad je svakim danom sve prisutnija u njihovom domu. Porodica ima sedmoro
djece. Svi zajedno ive u skuenom, jadnom stanu, poput ivotinja. U njihovoj
bijedi umire svaki smisao za stid i suzdranost - oni jedu, spavaju, kupaju i ljube
se jedni pred drugima, posve prirodno, jer drugaije ne mogu.
U rudniku se Etienne upoznaje s ocem porodice i sa Catherine. Ona se u poetku
snalazi bolje od Etienna, ali kasnije se i on priviknuo na novi i teki nain ivota.
Potajno je gledao Catherinu koju je, vie na silu nego svojom voljom, za djevojku
uzeo Chaval.
Od tada je meu Chavalom i Ettienom tinjala pritajena mrnja. U porodici Maheu
bijeda je bivala sve vea, a pratile su je i nedae koje idu s njom u korak - bolest,
nasilje, djeca su se skitala i bjeala od kue. Uz to, u rudniku se dogodila nesrea
- odron je usmrtio neke rudare, a stradao je i Jeanlin Maheu - odron mu je
neizljeivo ozlijedio obje noge.
erminal

O djelu
U romanu pratimo i jedan drugi svijet, svijet bogatih ljudi koji lagodno ive, punog eluca i
njegovanog tijela i duha. Tako Zola prikazuje porodice Hennebeau i Gregorie koje je vijest o
iznenadnom trajku zatekla pri zajednikom obilatom ruku.
Silna bijeda pokrenula je ljude na trajk, u kojem neki vide samo nain da se poslodavce prisili da
poveaju nadnice, dok drugi, puni zanosa, u njemu gledaju nagovjetaj novog vremena. Njima pripada
i Etienne koji se uskoro istie svojim gorljivim govorima. Masa puna gorine, slijepa od gladi i
mrnje unitava postrojenje, a poslije dolazi i do zvjerskog ubistva lihvara Maigrata i napada na
bogate porodice. trajk traje uistinu dugo i svi su ve na kraju snaga - ljudi su razdraljivi, sukobi
plamte, jedni druge nazivaju kukavicama, a sve ih mui ista briga - glad. Zbog velikih nereda vojska
dolazi uvati rudnik, a vlasnici prijete dovoenjem radnika iz drugih rudnika. Izbija krvavi sukob,
vojska puca u trajkae, a poslije goni i eli zatvoriti voe trajka.
Tragedija u rudniku ostavlja zarobljeno 20 rudara. Tu su Etienne i Catherina, ali i Chaval.
Dolazi do priznanja ljubavi izmeu Etienna i Catherine.

Spasioci ih ipak pronalaze. Nakon est sedmica provedenih u bolnici, Etienne se polako vraa u ivot,
i ispunjen razoarenjem odlazi iz rudnika. Ali, roman ipak zavrava optimistiki: Etienne odlazi
koraajui zemljom koja se budi i osjea ogromnu snagu u njoj - snagu rudara koji ive i bore se u
njenoj crnoj utrobi.

erminal

Glavni likovi i karakterisitke

Etienne (Etjen) - inteligentan mladi, energian i poduzetan, ali se previe opija nenadanim
uspjehom meu ljudima, kao i idejama Internacionale, pa zbog toga i ne sagledava u potpunosti dobro
prilike za trajk, no naposljetku njegov razum sazrijeva, odluan je u borbi za pravdu, voli Katarinu

Catherine (Katarina) - hrabra djevojka, snanog duha, veoma privrena obitelji koju voli, odana
avalu kojeg smatra za njenog ovjeka - jer ni druge ene nisu nita sretnije.

Otac Mae - razuman, vrijedan, poten i miran radnik.

Maeva ena - vrijedna i razborita, vrlo uspjena u baratanju s ono malo novaca to ima, prava
majka.
Ostali likovi:

anlen - vjet i snalaljiv deko kojeg prilike ine ivotinjom.

Rasener - stariji, ve iskusan i vrlo razuman ovjek, poduzetan, ali se ne zanosi idejama naivno poput
Etjena
aval - nerazborit, beskimenjak, pun mrnje

erminal

"Poslije ljubavi nema drugog osim smrti."

mile Zola