ZATITA GENERATORA

ZATITA GENERATORA
generator najvaniji element u elektrani, a time i jedan od
najvanijih u EESu
Zvjezdite G je u veini sluajeva izolirano, ili uzemljeno preko
velikog otpora, pa je jednopolni kvar prema zemlji ustvari
zemljospoj (samo naponska naprezanja)
Uzimajui u obzir nain uzemljena zvjezdita mogui kvarovi u
SG su sljedei:
kratki spoj izmeu faza statorskog namota
spojevi meu zavojima iste faze statorskog namota
zemljospoj statorskog namota
zemljospojevi uzbudnog namota
spojevi meu zavojima uzbude.

Uzroci smetnji su:

prilike u elektroenergetskom sustavu (npr. nesimetrino
optereenje),
prilike u samom generatoru (npr. prekid uzbude),
prilike u pogonskome stroju (npr. prekid dovoda pare u
turbinu)
Nenormalna pogonska stanja opasna za rad generatora su:
preveliko strujno optereenje generatora,
prevelika struja pri kratkim spojevima u mrei koju napaja
generator,
previsok napon generatora,
nesimetrino optereenje,
rad generatora u motornom podruju,
asinkroni rad generatora,
snienje frekvencije u elektroenergetskom sustavu,
prevelika brzina vrtnje (pobjeg pogonskog stroja),
nedozvojerno zagrijavanje.

Zatita sinkronih generatora, osim podjele prema snazi,

razlikuje se i prema nainu pogona genenatora.
Znatna razlika zatite generatora proizlazi prije svega iz
samog naina spoja sinkronog generatora na mreu. Kao to je
poznato, generator moe raditi u:
blok spoju s transformatorom,
blok spoju s transformatorom i otcjepom na vlastitu
potronju,
neposrednom spoju na sabirnice,
paralelnom radu vie genenatora na iste sabirnice.
(Posljednja dva se kod nas ne primjenjuju neposredni
galvanski spoj s mreom, svi se poremeaji prenose na G, jako
sloen sustav zatite i teko pouzdan)

U sluaju generatora postoje dvije osnovne podjele relejne

zatite:
zatita od unutarnjih kvarova i
rezervna zatita od vanjskih kvarova.
Na osnovi ovih podjela odreuje se i opseg zatite velikih i
malih generatora.
Generatori su razliiti i po snazi i po shemi prikljuka na EES
pa generatore dijelimo na velike i male.

Zatita velikih generatora

Zatita od unutarnjih kvarova:
Diferencijalne zatite genenatora i bloka generatortransformator
Statorska zatita koja obuhvaa 100% namota
Zatita od spoja izmeu namota iste faze, ako se radi o
generatoru koji ima vie paralenih tapova po utoru
Podimedantna zatita kod jedinica veih od 250 MVA
Signalizacija zemnog spoja u rotorskom namotu. U s!uaju
velikih jedinica (iznad 300 MVA) rotorska zatita pri
nastanku drugog zemnog spoja mora djelovati na isk!
juenje.

Rezervna zatita:
Nadstrujna zatita prikljuena u zvjezditu generatora u sve
tri faze za zatitu generatora i blok transformatora.
Zatita od nesimetrinog optereenja s dva lana, od kojih
prvi djeluje na signalizaciju, a drugi iskljuuje generator iz
pogona.
Nadnaponska zatita izvedena i sa lanom za trenutno
isklapanje.
Zatita od motorskoga rada samo za turbogeneratore. Za
hidrogeneratore preporuuje se upotreba samo u posebnim
sluajevima (npr. u postrojenjima s dugakim cjevododima).
Protupoarna zatita (C02) ukljuuje se putem ureaja za
javljanje poara, runo ili detektorom.

Zatita malih generatora

Zatita od unutarnjih kvarova:
Diferencijalna zatita za blok (generator blok transformator)
Statorska zatita
Signalizacija zemnoga spoja u rotoru.
Rezervna zatita:
Tropolna nadstrujna zatita
Nadnaponska zatita s dva stupnja i vremenskim
usporenjem.

P
6
20

Bu
21

TS
22

N >

>

24

23

3
S

10
>
19
1

11

13

12
Z<

14
U>

15
U<

f<

R
7

8
th

>
U<

4
S

17

18
FL

16

BF

V/Hz

Vanjski kvarovi u opremi obino poinju kao spoj jednog od

statorskih namota sa zemljom i mogu povremeno dovesti do
kvarova koji na kraju obuhvaaju vie od jedne faze.
Diferencijalna zatita je najdjelotvornija kod otkrivanja
viefaznih kvarova. Kod diferencijalne zatite struje u svakoj
fazi na svakoj strani ureaja usporeuju se diferencijalnom
krugu.
Pojavljivanje i male diferencijalne struje dovodi do prorade
releja.
Ip

tieni ureaj

Ip

I p - I e1

I p - I e1

I p - I e2

I e2 - I e1

relej
I p - I e2

Postotni diferencijalni releji, rjeavaju probleme slabe

osjetljivosti i spore prorade.
Ulazne struje s oba strujna transformatora koriste se za
generiranje pomonih struja, a zatim se te dobivene struje
usporeuju.
Prorada releja dobiva se kao rezultat usporedbe razlika tih
pomonih struja.
To onemoguava proradu releja pri vanjskim visokim strujama
kvarova.
Ip

tieni ureaj

Ip

I p - I e1

I p - I e2
relej
I e2 - I e1

radni namot

I p - I e1

I p - I e2
pomoni namoti

Diferencijali releji generatora dostupni su s razliitim

postotkom diferencijalnih karakteristika.
Obino su to 10%, 25% i varijabilno-postotni direfencijalni
releji.
Postotak oznaava diferencijalnu struju kao postotak najmanje
pomone struje potrebne za proradu releja.
Veliina struje u jednom pomonom namotu predstavlja
minimalnu struju potrebnu za rad releja.
Vrijednost te struje u pravilu je manja za manje postotne
diferencijalne releje i moe biti i do 0,14 A.
U svim spojevima diferencijalnih releja korisno je prakticirati
upotrebu strujnih transformatora istih karakteristika kad god je
to mogue, te izbjegavati spajanje drugih ureaja u te
krugove.

Diferencijalna zatita bloka

Diferencijalna zatita generatora u pravilu uvijek obuhvaa
zatitu bloka generator-transformator i pripadajue im
elemente.

Na a) prikazan je prikljuak
diferencijalne zatite za manje
generatore (do snaga od 4 MVA),
gdje se cijeli blok, dakle i
generator i transformator tite
jednom diferencijalnom
zatitom.

Na slici b). za vee

generatore, zatitom je
zasebno tien generator i
zasebno transformator.
Ovom zatitom titi se cijeli
blok, ali se u praksi rijetko
koristi, jer generator nema
rezervnu zatitu koja je
potrebna kod veih
generatora.

Najee se koristi prikljuak

diferencijalne zatite prikazan
na slici c), gdje jedna zatita
titi samo generator, dok
druga zatita titi
istovremeno cijeli blok.
Kombinacija diferencijalnih
zatita prikazana na slici c)
najea je kod blokova u
kojima nema otcjepa izmeu
transformatora i generatora.

U sluaju postojanja otcjepa (to je

sluaj u svim TE) tada se zatita
izvodi na nain kako je to prikazano
na slici.
U ovom sluaju vlastita potronja
elektrane koristi direktno napon
generatora, bez transformatora.
Kod ovakvog spajanja zatite treba
osigurati da zatita mjeri i struju
generatora i struju transformatora i
struju otcjepa, jer vlastita potronja
iznosi oko 10% Sn generatora i tu
struju ne moemo zanemariti.
Kvarovi koji se javljaju na vlastitoj
potronji, u ovom sluaju, direktno
se prenose na generator.

Da se izbjegne prenoenje
kvarova nastalih na
vlastitoj potronji potrebno
je ugraditi i transformator
za vlastitu potronju,
prikazano na slici.
Na ovaj nain odvajamo
kvarove od samog
generatora.

Blok transformatori su obino u spoju Yd, generatori su

uzemljeni (preko velikog otpora) ili neuzemljeni, nema
prenoenja nulte komponente struje na generator.
Trei harmonik struje ili napona ne prodire dalje u mreu zbog
transformatora u spoju trokut (Yd), ali i zbog onog
transformatora u spoju Dd.
Time dobivamo na kvaliteti energiji, a imamo i zatitu
transformatora za vlastitu potronju (VP) to je korisno
pogotovo kod termoelektrana, gdje se najee koristi.

Podeenje diferencijalnog releja

Diferencijalni relej koji titi generator treba biti osjetljiviji od
direfencijalnog releja koji titi blok, jer mu je on rezerva i
podeava se temeljnim podeenjem:
g = (5 - 20)% In (nema vremenskog zatezanja isklopa).

Diferencijalna zatita transformatora podeava se na

vrijednost:
g = (20 - 30)% In (nema vremenskog zatezanja isklopa).

Djelovanje diferencijalne zatite generatora

Djelovanje diferencijalne zatite je na:
- isklop prekidaa,
- razbudu generatora,
- zaustavljanje (djelovanje na brzozatvarajui ventil kod
turboagregata, ili na predturbinski zatvara kod
hidroagregata),
- signalizaciju (zvunu i svjetlosnu) i
- djeluje na gaenje generatora sa CO2.
Prorada diferencijalne zatite bloka djeluje na isklop prekidaa,
razbudu, zaustavljanje i signalizaciju.
Nove digitalne zatite sve korekcije vre unutar samih releja,
tako da se izbacuju meutransformatori.

Zatita od spoja statora sa zemljom

Zatita od spoja statora sa zemljom je jedan od najeih
unutranjih kvarova generatora koje je uzrokovan fizikom
tetom namota statora ili starenjem njegove izolacije.
Budui da zvjezdite generatora nije u principu direktno
uzemljeno, struje koje se javljaju kod spoja statora sa zemljom
su malene, pogotovo u sluaju kada je generator u bloku s
transformatorom.
No i te malene struje koje se javljaju mogu proizvesti
poprilinu tetu eljezne jezgre ili izazvati spoj meu zavojima.

Zato se spoj statora sa zemljom mora na vrijeme otkriti i

zaustaviti rad generatora to je prije mogue.
Metoda koje se koristi za otkrivanje spoja statora sa zemljom
uglavnom ovisi o nainu spoja generatora na sustav.
Osnovne razlike nastaju izmeu:
generatora spojenog direktno na sabirnice i
generatora spojenog preko blok transformatora.

1. Generator spojen direktno na sabirnice

Generatori koji su spojeni direktno na sabirnice u pravilu su
male snage i statorska zatita je zasnovana na promatranju ili
amplitute ili smjera nulte struje.
Nulta struja mjeri se pomou strujnih transformatora sa
simetrinom jezgrom.
Promatranje amplitude mogue je kod neuzemljenih sustava
gdje je struja IES koja tee od sustava prema spoju sa zemljom,
u generatoru puno vea od struje IEG koja tee od generatora
prema spoju sa zemljom.
tieno podruje se promatra od poetka namota statora
generatora prema zvjezditu, a s usmjerenom zemljospojnom
zatitom titi oko 90% statorskog namota (ako zatita nije
usmjerena titi se oko 70 % namota).

Osnovni strujni krug i pripadajui vektorski dijagram za

usmjerenu statorsku zatitu za generatore spojene direktno na
sabirnice:
L1 L2 L3
NT

u pogonu

IU

+ IE
K

- IE

ST1

IU

strujni transformator

I op

van pogona

I op

I rstr
IE
ST2

I rstr

IU

Varijabla promatrana u ovom sluaju je I koja je opisana

sljedeim jednadbama:
I = Irstr - Iop
gdje je:
Irstr = IU + IE
Iop = IU - IE
IU je proporcionalan naponu izjednaenja U0
IE je nulta struja osigurana strujnim transformatorom
Uvjeti za okidanje odreeni su pomou I, a okidanje poinje
kada je ona pozitivna, kada je Irstr Iop .
Ovaj uvjet ispunjen je u spoju statora sa zemljom u tienoj zoni.

Ako se otpornik R1 spoji paralelno s trokutom sekundara

naponskog transformatora na mjesto kapaciteta C 1, tada se
ova gore shema moe koristiti i za zatitu generatora s
zvjezditem uzemljenim preko velikog otpora.
Tada se realna komponenta struje procjenjuje usporeujui ju
s reaktivnom komponentom kada je zvjezdite uzemljeno.

2. Generator u bloku s transformatorom

U sluaju promatranja bloka generator - transformator
odreivanje spoja statora sa zemljom je teoretski prilino
jednostavno, zato to je primar blok transformatora uvijek
spojen u trokut i transformator stvara prirodnu barijeru za
spojeve sa zemljom na visokonaponskoj strani.
Tako spojevi statorskih namota sa zemljom i na svim ostalim
dijelovima elektrane spojenim elektriki na njih mogu biti
otkriveni praenjem 50Hz napona izjednaenja izmeu
zvjezdita generatora i zemlje.
Na slici su prikazane alternativne zatitne sheme zasnovane
na tom principu.

90% statorska zatita za blok generator - transformator

a) mjerenje napona izjednaenja u zvjezditu
b) mjerenje napona izjednaenja pomou sekundara
naponskog transformatora spojenog u trokut
L1

L2

L3

L1

L2

L3
NT

G
R

+
a)

b)

Uloga otpornika R0 je da ogranii utjecaj kapacitivnog otpora

izmeu primara i sekundara blok transformatora kod
transformacije nultog napona i time djeluje na jainu struje
kvara.
Nedostatak ove sheme je taj da tieno podruje statorskog
namota iznosi 90 do 95%.
Iz tog razloga na veim generatorima koristi se 100%
statorska zatita koja se smatra neophodnom jer kvarovi
mogu nastati i blizu zvjezdita.

Od moguih tehnikih izvedbi koje omoguuju 100% tienje

statorskog namota ovdje e biti objanjen nadzor nad treim
harmonikom naponu u zvjezditu i na krajnjim kontaktima
statorskog namota.
Za vrijeme normalnih uvjeta rada razdioba treeg harmonika
izmeu namota statora odgovara onom prikazanom na slici a)
(n = relativni broj okretaja).

a)

G
N

U"
T

N
U
U"

NE
NE

U
T

0
100%

50%
n

TE
TE

Razdioba treeg harmonika izmeu namota statora velikog

generatora
b) spoj statora sa zemljom u zvjezditu N

b)

G
N

U"
T

U
T

0
100%

50%
n

TE
TE

Razdioba treeg harmonika izmeu namota statora velikog

generatora
c) spoj statora sa zemljom u krajnjim kontaktima statorskog
namota (terminalima) T

c)

G
N

N
U

NE

U"

NE

50%

100%
T
n

Moe se primjetiti da je maksimum javlja u zvjezditu N i na

kraju namota T.
Vrijednosti rastu zajedno s optereenjem generatora.
Za spoj statora sa zemljom u zvjezditu, amplituda treeg
harmonika napona na kraju namota priblino je dvostruko
vea kada je generator pod punim optereenjem (UTE) u
odnosu na napon kada je generator van pogona zbog kvara
(UTE).
Ista vrijednost treeg harmonika moe se izmjeriti i u
zvjezditu generatora (naponi UNE i UNE) kod spoja statora sa
zemljom na krajnjim kontaktima statorskog namota
generatora.

Pojednostavljen dijagram 100% statorske zatite

G
T

U 0>

NR1
Z

NE

F
U

eE

U 0>

TE

NR2

Zatitni relej NR2 spojen je na toke e i E uravnoteenog

naponskog kruga preko filtera F podeenog za filtriranje samo
treeg harmonika.

Impedancije Z1 i Z2 tog naponskog kruga izabrane su tako da u

normalnim uvjetima rada napon UeE = 0 ,
no u sluaju kratkog spoja statora sa zemljom u blizini
zvjezdita vrijednost tog napona postaje poprilino velika.

e, E

a)
UNE

b)

UTE

UTN

UeE
UTN

N
UNE

T
UTE

Vektorski dijagrami udjela treeg harmonika napona

generatora i zatitnog ureaja
a) u normalnim uvjetima rada
b) zemljospoj u blizini zvjezdita statorskog namota

Nedostaci:
udio treeg harmonika u naponu generatora znatno je
manji kod zemljospoja koji se javljaju u sredini namota
(zatita ne
moe registrirati poveanje napona),
vrijednost napona UeE smanjuje se u sluaju velikog
otpora kvara, a kada je generator van pogona ova zatita ne
moe registrirati zemljospoj
Iz tih razloga najee se, kod velikih generatora, koristi i
90(95)% i ova 100% zatita statora.