OSNOVNI POJMOVI TEORIJE SKUPOVA

Svakodnevno, u razliitim prilikama radimo sa skupovima.

Korpa jabuka, stado ovaca, skup kontinenata, populacija bakterija, skup taaka na
krunici, skup prirodnih brojeva, sve su to primeri skupova.
Skoro svaka delatnost oveka odnosi se na neke skupove.
U drugoj polovini 19. veka matematiari su poeli da se interesuju za apstraktne
osobine skupova.
Tako je nastala nova matematika disciplina, apstraktna teorija beskonanih skupova,
koja je postala odluujui korak u sintetizovanju matematikih
Njen tvorac je nemaki matematiar
Dor Kantor (Georg Kantor 1845.-1918.).

Skup je osnovni pojam koji se ne definie. ine ga elementi koji imaju bar jednu
zajedniku osobinu.
Objekti skupa nazivaju se njegovim elementima.
Skupovi se obeleavaju najee velikim slovima A,B,C,a njegovi elementi malim
slovima a,b ,c , ...
Neki element a moe pripadati datom skupu A, to se oznaava sa a A
, ili ne
pripadati istom skupu, to se oznaava sa
a A .
Skup koji nema elemenata naziva se prazan skup i obeleava sa .
Za grafiko predstavljanje skupova koriste se Venovi dijagrami.

Kaemo da je A podskup skupa B i piemo

istovremeno i skupu B.

A , ako
B svaki element

skupa A pripada

A B x x A x B

Dva skupa A i B su jednaka, ako svaki element skupa A pripada i skupu B i ako svaki
element skupa B istovremeno pripada i skupu A.

A B x x A x B

Partitivni skup P(A) datog skupa A, je skup svih podskupova datog skupa, tj.
Primer:

P A X X A
A a, b, c , P A , a , b , c , a , b , b, c , a , c , a , b, c

OPERACIJE SA SKUPOVIMA

Unija dva skupa A i B je skup

A U B x x A x B

Primer:
A 1, 2 , B 2,3,6,7 , A U B 1, 2,3,6,7

U optem sluaju, kada imamo konano mnogo skupova , njihova unija je:
n

UA A U A
i

i 1

UK U An

Presek skupova A i B je skup

AI B x x A xB

Primer:
A 1, 2 , B 2,3,6,7 , A I B 2

Ako je presek dva skupa A i B prazan, tada kaemo da su oni disjunktni .

Ako je dato konano mnogo skupova njihov presek je:

n

i 1

Ai A1 I A2 I K I An

A\ B x x A xB

Razlika skupova A i B je skup

Primer:

Simetrina razlika skupova A i B je

Komplement skupa A u odnosu na skup B (ili dopuna skupa A do skupa B ) gde je,

A 1,2 , B 2,3,6,7 , A \ B 1 , B \ A 3,6,7

A B
je skup

CB A B \ A

A B ( A \ B) U ( B \ A)

Par elemenata (a,b) nazivamo ureenim parom (ili ureenom dvojkom) ako je tano
odreeno koji je element na prvom, a koji na drugom mestu.
Ureeni parovi (a,b) i (c,d) su jednaki ako i samo ako je a=c i b=d .
Dekartovim proizvodom skupova A i B naziva se skup

A B (a, b) a A b B
Primer:
Dati su skupovi

A 1, 2, 3 i B x, y

A B (1, x ),(2, x ), (3, x ),(1, y ),(2, y ),(3, y ) ,

B A ( x,1),( x, 2), ( x,3),( y,1),( y, 2),( y, 3)

A B B A , to znai da za Dekartov proizvod skupova ne vai

Oigledno je
zakon komutacije.
A A se oznaava sa
A2 . Dekartov proizvod R R R 2
Dekartov proizvod
predstavlja realnu ravan.

Dekart Rene (Descartes Ren, 1596.-1650.) Bio je matematiar, filozof i naunik ije je delo
Geometrija (La geometrie) postavilo osnove dananjoj analitikoj geometrij.
Dekart je bio prvi koji je upotrebio poslednja slova alfabeta da oznai nepoznate veliine. O
znaenju tog otkria Engels je rekao: "Dekartova promenljiva veliina bila je prekretnica u
matematici. Zahvaljujui tome uli su u matematiku kretanje i dijalektika, a isto se tako odmah
nuno dolo do diferencijalnog i integralnog rauna, koji se odmah i javlja, te su ga Njutn i Lajbnic
uglavnom dovrili, a nisu ga otkrili."
Zaetnik je novog filozofskog pravca Racionalizma. Metodskim skeptikim raiavanjem svega
nejasnog i nesigurnog i izdvajanjem i odbacivanjem nepouzdanog, Dekart dolazi do osnovne
istine, koja je po njegovom miljenju potpuno pouzdana, i iz koje e nastojati da izvede itav svoj
filozofski sistem. Ta istina je sadrana u njegovoj poznatoj reenici "Mislim, dakle postojim"
(Cogito, ergo sum).
1649. godine Dekarta je u Stokholm pozvala vedska kraljica Kristina da bi je poduavao.
Dvadesettrogodinja kraljica je elela da crta tangente u pet sati ujutru, tako da je Dekart razbio
svoju ivotnu naviku ustajanja u jedanaest sati. elei da svojim savetima utie na udljivu
vladarku tada mone zemlje kako bi time uinio nesto za mir u svetu, Dekart je podnosio surove
uslove u zemlji stena i gleera i svako jutro hodao do palate. Ne naviknut na hladnou vedskih
zima umro je 1650. godine od zapaljenja plua.

BROJ ELEMENATA SKUPAKARDINALNI BROJ

Odreivanje broja elemenata konanih skupova svodi se na njihovo prebrojavanje .

Meutim, kada se radi o beskonanim skupovima ,stvar je mnogo sloenija. Tada se
sreemo sa dosta neoekivanim situacijama.
Pojam kardinalnog broja je uveden da bi se pomou njega skupovi mogli uporeivati
po veliini.
Jo u 17. veku uveni fiziar i matematiar Galileo Galilej ( Galileo Galilei 1564-1642
)je primetio da kod beskonanog skupa, njegov pravi podskup moe biti iste veliine
kao i ceo skup.
Kasnije u 19. veku je uoeno da svi beskonani skupovi nisu iste veliine, da neki
beskonani skupovi mogu biti vei od drugih beskonanih skupova.
Primer:
Skup N- prirodnih brojeva i 2N parnih brojeva
Skup N- prirodnih brojeva i Z celih brojeva

Ako postoji bijektivna funkcija f skupa A na skup B , onda se za skupove A i B kae

da imaju isti kardinalni broj, u oznaci kA=kB.

Kod konanih skupova, kardinalni broj predstavlja broj elemenata skupa.

Ako skup A ima isti kardinalni broj kao skup prirodnih brojeva N, onda za skup
kaemo da je prebrojiv.

Skup A je prebrojiv ako se moe poreati u niz.

Kardinalni broj skupa prirodnih brojeva oznaava se sa hebrejskim slovom i ita

se alef nula

kN 0

Primer:
Kardinalni broj skupa prirodnih brojeva jednak je kardinalnom broju skupa svih parnih
prirodnih brojeva.
Ta jednakost se vidi iz preslikavanja
1
2
3
4 K
n K

2 1 2 2 2 3 2 4 K
Dakle

2 n L

kN k 2 N

Primer:
Skup celih brojeva 0, 1,1, 2, 2,L je prebrojiv, jer se brojevi mogu poreati u niz
Dakle

kN kZ

Primer:
Skup racionalnih brojeva je prebrojiv, jer se brojevi mogu poreati u niz,

0
1
1
2
1
3
1
4
L
Dakle

2
3
2
4

3
4

cardN cardQ

Skup realnih brojeva R je neprebrojiv, cardR=c ( kontinum ).

Primer:
Skup svih taaka prave ima kardinalni broj c.
Skup svih realnih brojeva izmeu 0 i 1 ima takoe kardinalni broj c.
Primer:
Koliki je kardinalni broj praznog skupa?
k 1

RASELOV PARADOKS

Jasno je da je teorija beskonanih skupova poetku svoga nastanka imala veliki broj
protivnika.
Meutim, poetkom ovog veka teorija skupova doivljavala svoj procvat i nalazi iroku
primenu u matematici i nauci uopte.
Naalost, istovremeno, uoene su i prve protivrenosti, odnosno paradoksi
Najuveniji je Raselov paradoks nastao 1902 godine.
Postoje razne interpretacije Raselovog paradoksa, paradoks brijaa, paradoks biblioteke i
mnogi drugi.
Primer:
Paradoks brijaa
U nekom selu iveo je brija, koji je brijao sve one stanovnike sela , koji se nisu brijali
sami. Da li je brija brijao samog sebe?
Ako bi se brija brijao sam, on bi bio jedan od stanovnika koji se briju sami, pa se ne bi
smeo brijati kod brijaa. Ako se pak brija ne bi brijao, bio bi jedan od stanovnika sela koji
se ne briju sami, pa bi se morao brijati kod brijaa.

Kako se reava ovaj paradoks.

Jednostavno, nije mogue da postoji selo u kome bi brija mogao da radi ovako kako
je reeno.

Sutina Raselovog paradoksa svodi se na sledee:

Ako za svaku osobinu postoji skup svih objekata koji sadre tu osobinu, onda to isto
vai i za osobinu skup ne pripada samom sebi, odnosno, pitanje je, da li skup svih
skupova koji ne sadre sebe, sadri sebe?

PITANJA ZA PONAVLJANJE

ta je skup?
Kako obeleavamo skupove?
ta su Venovi dijagrami?
Navesti i definisati skupovne relacije.
Navesti i definisati skupovne operacije.
Koji su skupovi disjunktni?
ta je Dekartov proizvod skupova?
ta je partitivni skup?
Definisati kardinalni broj skupa?
ta je alef nula?
Koliki je kardinalni broj skupa realnih brojeva?
Kako glasi Raselov paradoks?