Uloga

Obiteljskog centra Zadarske upanije

u prevenciji i suzbijanju ovisnikog ponaanja

1. prosinca 2011.,Gradska knjinica

Tribina:Mjesec borbe protiv ovisnosti

 Tijekom 2010. g. u RH na lijeenju od ovisnosti je bilo

7.550 osoba, od kojih je 6.175 osoba uzimalo opijate.

Do kraja 2010. g. u Registru osoba lijeenih zbog

zlouporabe psihoaktivnih droga Hrvatskog zavoda za javno

zdravstvo (HZJZ) ukupno je registrirano 30.290 osoba
lijeenih zbog zlouporabe psihoaktivnih droga, a jo 1.000
do 1.400 osoba lijei se u okviru terapijskih zajednica.

Godinje oko 2.000 osoba boravi u zatvorima zbog

kaznenog djela zlouporabe droga, a oko 10% od

sveukupnog broja prijavljenih kaznenih djela na podruju
Republike Hrvatske je povezano sa zloupotrebom droga.

U Hrvatskoj je najvie mladih koji eksperimentiraju sa

sredstvima ovisnosti ak 35%
U potkategoriju rekreativnih-vikend konzumenata spada

do 10% mladih,
Oko 30 000 osoba konzumira drogu s vidljivim tetnim
posljedicama,
Posebno uznemiruje podatak da umjereno konzumira
alkohol 90% stanovnitva, dok je 15% mukaraca i 5%
ena ovisno o alkoholu,
Svake godine u RH od posljedica uzimanja droge umire
vie od 100 osoba.

 U Zadarskoj upaniji stopa lijeenih ovisnika je unatrag

dvije godine najvia u RH. To govori u prilog veeg broja

ovisnika koji se prvi put javljaju Slubi za prevenciju i
izvanbolniko lijeenje ovisnosti.
Meutim, dok je u RH prosjek od poetka uzimanja droge

do odlaska na lijeenje 10 godina, u Zadarskoj upaniji

taj prosjek iznosi 11 godina.

Na Okruglom stolu Prevencija ovisnosti djece i mladih,

odranog u organizaciji Vlade RH u
lipnju 2010.godine izneseni su sljedei podatci:
38% djevojica i 50% djeaka, uenika prvih i drugih

razreda srednjih kola je barem jednom probalo

marihuanu.
Za usporedbu 1994. godine samo je 5% djevojica i 9%

djeaka istog uzrasta konzumiralo marihuanu barem

jedanput.

 Djeaci s pijenjem alkohola poinju u 12., a djevojice u

14.godini
Katastrofalan je podatak istraivanja da 50% roditelja

tolerira djeci pijanstvo ili opijanje.

Prema podatcima Ministarstva zdravstva RH broji oko

300 000 osoba ovisnih o alkoholu.

ak 50 % mukaraca i 30% ena ovisno je o nikotinu.

 Upravo ovakvi podatci ukazuju na potrebu programa

prevencije koji moraju biti osmiljeni tako da reduciraju

rizine, a pojaavaju zatitne imbenike u odgajanju
mladih ljudi.

U tom smislu kole, njihove strune slube i nastavnici,

kao i druge ustanove, poput Obiteljskog centra, upuene su

na pojaanu suradnju u podruju prevencije jer je takav
nain rada jedina mogunost da se ove brojke promijene i
ovisnici ranije upuuju na lijeenje

Programi prevencije ovisnosti u Obiteljskom centru:

1. Psiholoko-pedagoke radionice
Djeja prava s osvrtom na Obiteljski zakon
Zatita prava djece i mladei
kola stup prevencije ovisnosti
Rad s obiteljima koje su u riziku od ovisnikog ponaanja
Zakonodavno-pravni aspekti suzbijanja ovisnosti
Cilj:
Edukacija roditelja, studenata psihologije i pedagogije, uenika i njihovim
obiteljima vezanima za problem ovisnosti.

Projektima je obuhvaeno sedam O i S na podruju upanije.

2. Indvidualno savjetovanje i Rad u grupi

Odgovorno roditeljstvo (4 grupe)

Cilj: Pomo i potpora roditeljima u unapreivanju

roditeljskih znanja i vjetina.
Odgoj djece u skladu s djetetovim pravima i potrebama.

Kockanje kao sve uestalija vrsta ovisnosti mladih !

Rezultati istraivanja Navike i obiljeja kockanja

adolescenata u urbanim sredinama u RH (doc.dr.sc.

Valentina Kraneli i sur.) koje u u nastavku predstaviti,
govore o znatnoj ukljuenosti mladih u kockarske aktivnosti,
iako su one u Hrvatskoj maloljetnicima zabranjene, kao i o
tetnim psihosocijalnim posljedicama takvih aktivnosti, te
upozoravaju na potrebu ireg i sveobuhvatnog drutvenog
djelovanja.

Navike i obiljeja kockanja adolescenata u

urbanim sredinama u RH
Uvod:
Zakonska regulativa zabranjuje igre na sreu osobama
mlaim od 18 godina. U posljednjih 15 godina broj
registriranih prodajnih mjesta prireivaa igara na sreu na
podruju RH porastao je gotovo 5 puta.
Uzorak:
Podaci su prikupljeni na uzorku od 1.952 srednjokolca iz
Zagreba, Rijeke, Splita i Osijeka, od prvog do zavrnog
razreda gimnazijskog, etverogodinjeg strukovnog i
trogodinjeg strukovnog srednjokolskog programa.
(na ukupno 88 razreda iz 24 kole)

Rezultati istraivanja
Istraivanje je pokazalo da je 83% srednjokolaca barem jedanput u

ivotu kockalo,

Oko polovine adolescenata je igralo jednokratne sreke i kladilo se u

sportskim kladionicama,

Polovina adolescenata ve ima iskustva u internet kockanju bez

novanog uloga, to moe predstavljati ulaz u rizinija ponaanja

povezana s kockanjem,

Treina srednjokolaca okuala se u igrama na sreu kao to su loto,

TV Bingo i igre na automatima,

Dok je njih treina meusobno kartalo za novac te igralo biljar i/ili

fliper za novac,

Rezultati istraivanja
Razliite vrste igara na sreu koje se igraju u casinu,

klaenje na rezultate izbora te internet kockanje za novac

probalo je manje od 10% adolescenata,

Srednjokolci se najee (jednom tjedno ili ee) klade u

sportskim kladionicama (njih 19,0%) te na internetu, ali

bez novanog uloga (22,8%),

Na treem i etvrtom mjestu po uestalosti su igre na

automatima (6,2%) te virtualne utrke (6,1%), dok je

biljar/fliper za novac na petom mjestu (5,1%),

Rezultati istraivanja
Muki adolescenti ee igraju one igre koje su rizinije za

kasnije probleme povezane s kockanjem (npr. sportska

kladionica, automati, rulet, kartanje za novac, klaenje na
virtualne utrke i sl.)
U odnosu na dob sudionika, od 15 razliitih igara, razlike

su utvrene samo za dvije jednokratne sreke i Internet

kockanje bez novca, na nain da ih mlai sudionici ee
igraju.

Rezultati istraivanja
ee kockaju u drutvu nego sami,
Polovina mladih ima barem jednog bliskog prijatelja/icu

koji svakodnevno ili nekoliko puta tjedno kocka u

sportskim kladionicama,
Dok njih etvrtina ima bliskog prijatelja/icu koji
svakodnevno/nekoliko puta tjedno igra na automatima i
kocka na internetu.

Rezultati istraivanja
Podatak o gotovo 30% adolescenata koji su ve razvili nie

do visoko ozbiljne probleme vezane uz kockanje

alarmantan je i zabrinjavajui. Osim toga, radi se o
mladima koji ee pohaaju strukovne kole, a zanimljiv
je podatak kako ih najvie ima u Osijeku, a najmanje u
Rijeci, dok u Zagrebu i Splitu udio tih adolescenata ne
odskae od prosjeka cijelog uzorka.

Podaci o kockanju lanova obitelji

Prema iskazu adolescenata pokazuje se kako oevi i majke

podjednako igraju loto i jednokratne sreke (njih 20-30%),

dok oevi znatno ee igraju sportske kladionice (oko
23%)
Ove igre adolescenti u neto veoj mjeri igraju zajedno s

roditeljima, te stoga ne udi podatak da ih treina navodi

kako njihovi roditelji znaju da povremeno kockaju.

Rizini imbenici za razvoj problematinog

kockanja
muki spol,
rani poetak ukljuivanja u kockarske aktivnosti,
postojanje problematinog kockanja unutar obitelji,
obiljeja linosti npr.stopa depresivnosti, nie

samopotovanje, poviena anksioznost, slabe vjetine

rjeavanja problema,
neka druga problematina ponaanja (na primjer,
zloporaba sredstava ovisnosti i delinkventno
ponaanje (sindrom problematinog ponaanja;
generalni koncept devijantnosti)

ZAKLJUAK
Principi uinkovite prevencije problema u ponaanju mladih i rizinih
ponaanja mladih predstavljaju temelj i za prevenciju kockanja mladih.
Na problem kockanja mladih mogue je odgovoriti sustavnim,
vierazinskim i sveobuhvatnim pristupom i suradnjom koji e
sadravati osmiljavanje i provoenje nekoliko kljunih strategija:,
poveanje znanja i informiranosti o problemu kockanja mladih,
razvoj vjetina kritikog razmiljanja vanih za suoavanje sa

socijalnim pritiscima,
razvoj vjetina kljunih za prevenciju kockanja mladi,
poticanje unapreenja zakonske regulative kockanja mladih i pojaano
praenje potivanja zakonskih odredbi te
poticanje razvoja socijalne politike za odgovorno prireivanje igara na
sreu.

Zahvaljujem na panji.
Obiteljski centar
Zadarske upanije
Velebitska 6
23 000 Zadar
Tel/fax: 023/309-143
E-mail:info@ocz.hr
www.ocz.hr