Organizacija

dravne vlasti
Prof. Dr. Kasim Trnka

Pojam organizacije
dravne vlasti

Suverena dravna vlast je najvia vlast

koja je odgovorna za stanivnitvo na
odreenoj teritoriji.
Vrenje vlasti podrazumijeva obavljanje
raznovrsnih poslova u razliitim oblastima.
Da bi se obavljao tako veliki broj obimnih
poslova, neophodna je sloena i razgranata
dravna organizacija koja se sastoji od
velikog broja dravnih organa i drugih
institucija.

Sloena dravna organizacija ima

svoju horizontalnu i vertikalnu
strukturu, pri emu mogu postojati
razliiti nivoi horizontalne
organizacije.
Primjer horizontalne i vertikalne
organizacije u Bosni i Hercegovini:

Bosna i Hercegovina

Federacija
Bosne i Hercegovine

Republika Srpska

Kanton

Opina

Opina

Opina

Opina

Opina

Kanton

Opina

Svi horizontalni oblici organizacije

povezani su u vertuikalnoj strukturi, od
opine do institucija centralne vlasti.
Kvalitet vertikalnog povezivanja zavisi od
dravnog ureenje zemlje (unitarna,
sloena ...)
Dravne funkcije se odreuju prema
pravnoj prirodi materijalnih i pravnih
akata koje donose ili preduzimaju dravni
organi bez obzira o kakvoj se prirodi
poslova radi.

Koncepcije o broju dravnih

funkcija:
Dualistika koncepcija

nareivaka funkcija

izvrna funkcija

Koncepcije o broju dravnih

funkcija:
Trijalistika koncepcija

zakonodavna funkcija

upravna funkcija

sudska funkcija

Koncepcije o broju dravnih

funkcija:
Kvadrijalistika koncepcija

Zakonodavna
funkcija

Sudska

upravna

funkcija

funkcija

politiko
izvrna funkcija

Za razlikovanje dravnih funkcija

najvaniji su pravni akti koji su
karakteristini za svaku od funkcija.

Postoje dvije vrste kriterija za

njihovo razlikovanje:

formalni prema dravnom organu

koji ih je donio i prema postupku po
kojem su doneseni
materijalni prema sadrini pravnog
akta.

zakonodavna funkcija

zakon

upravna funkcija

upravni akt

sudska funkcija

izvrna funkcija

presuda

akti efa drave i vlade

Skup organa koji obavljaju istu dravnu

funkciji nazivaju se granom jedinstvene
dravne vlasti.
Budui da svaka od ovih grana ini
zaokruenu i relativno samostalnu cjelinu,
one se nazivaju posebnim dravnim
vlastima zakonodavnom, izvrnom,
upravnom i sudskom.
Odnos izmeu pojedinih vlasti predstavlja
jedno od najvanijih politikih i
drutvenih pitanja koje odraava karakter
svake dravne i drutvene zajednice.

Teorije o odnosu izmeu pojedinih vlasti

1. Teorija podjele vlasti

2. Teorija jedinstva vlasti

Teorija o podjeli vlasti

Dravna vlast

Zakonodavna

Izvrna

Sudska

Teorija podjele vlasti sadri dva bitna

demokratska elementa ograniavanje
nosilaca jedne od druge vlasti i zatitu
sloboda i prava pojedinaca.
U deklaraciji o pravima ovjeka i graanina
iz 1789. godine se istie: Drutvo u kojem
nije osigurana zatita prava i primjenjeno
naelo podjele vlasti nema ustav.(lan 16.).
Graanski ustavi, osim rijetkih izuzetaka,
prihvataju teoriju podjele vlasti i na njoj
grade organizaciju dravne vlasti, a time i
demokratsku strukturu cijelog drutva.

Teorija podjele vlasti u svom istom obliku

zahtjeva da jednu granu vlasti vri iskljuivo
jedan organ.
Svaki takav organ mora biti neposredno biran to
znai da organ jedne vlasti ne moe proizlaziti,
ne moe biti biran niti imenovan od druge vlasti.
Jedna vlast ne moe politiki odgovarati drugoj,
niti moe imati ustavna ovlatenja da smijeni ili
opozove organe druge vlasti.
isti model podjele vlasti, meutim, nije mogue
dosljedno provesti u praksi.
U savremenoj ustavnosti u kojoj dominira teorija
podjele vlasti razvijeni su raznovrsni oblici
saradnje, pa i mijeanja kompetencija pojedinih
vlasti.

Predsjedniki sistem
vlasti

Ustav SAD iz 1787. godine

uspostavio je prvi sistem dravne
vlasti zasnovan na podjeli na
zakonodavnu, izvrnu i sudsku vlast.

organizaciono i funkcionalno
razvojene tri dravne vlasti

sistem konica
i ravnotee

Ameriki
predsjedniki
sistem

odsustvo politike
odgovornosti
jedne vlasti pred drugom

jednak legitimitet
legislative i
egzekutive

objedinjenost izvrne vlasti

Dravna vlast

Zakonodavna

Izvrna

Kongres SAD

Predsjednik SAD

Sudska

Vrhovni sud SAD

Potpuno razdvajanje ove tri vlasti u

praksi nije mogue, tako da one
meusobno sarauju i kontroliu jedna
drugu tvorei sistem konica i
ravnotee.

Predsjednik
SAD

Vrhovni sud
SAD

Kongres
SAD

Parlamentarni sistem
vlasti
jednakost zakonodavne
i izvrne vlasti

Parlamentarni
sistem vlasti
uzajamno djelovanje
jedne vlasti na drugu

njihova meusobna
saradnja

Vlada

Parlament

Birako tijelo

U parlamentarnom sistemu vlada proizlazi iz

parlamenta i njemu je odgovorna.
Ukoliko vlada ne uiva povjerenje veine
poslanika u parlamentu, ona mora odstupiti.
Obrnuto, izvrna vlast ima mogunost da
raspusti parlament, odnosno dom kojem je
odgovorna.
U ovome se ogleda meuzavisnost, a time i
ravnotea vlasti.
Za razliku od britanskog dvostranakog
parlamentarizma, ne evropskom kontinentu se
razvio veinski parlamentarizam.
Parlamentarni sistem vlasti, ma u kojoj varijanti
se izraavao, pokazao je svoju najbitniju
sposobnost: to je sistem u kojem se uspjeno
meusobno ograniavaju nosioci pojedinih vlasti.

Polupredsjedniki
(mjeoviti) sistem vlasti

Ovaj sistem nastaje kombiniranjem

elemenata predsjednikog i
parlamentarnog sistema.
Izvrna vlast u polupredsjednikom
sistemu je dualistika.

Izvrna vlast

Predsjednik republike

Vlada

Karakteristika ovog sistema je u jakom

poloaju predsjednika republike.
Predsjednik republike :
bira se na neposrednim izborima
imenuje predsjednika vlade i ministre uz
potvrdu parlamenta
smjenjuje ministre i predsjednika vlade
saziva i presjedava sjednicama vlade
na prijedlog vlade rasputa parlament
raspisuje referendum
donosi uredbe sa zakonskom snagom.

Tipini predstavnik ovog sistema je

Francuska.

Teorija o jedinstvu vlasti

Prema teoriji o jedinstvu vlasti postoji

jedan dravni organ koji je istovremeno
nosilac i zakonodavne i izvrne i sudske
vlasti.
Za razliku od teorije o podjeli vlasti u
kojoj su nosioci pojedinih vlasti
ravnopravni, u sistemu jedinstva vlasti
postoji hijerarhijski odnos izmeu
dravnih organa koji vre pojedine
funkcije vlasti.

Teorija o jedinstvu vlasti se moe

javiti u dvije varijante:

Demokratska varijanta (skuptina

objedinjuje sve tri vlasti) i
Autokratska varijanta (sve funkcije
objedinjene u izvrnoj vlasti)

Skuptinski sistem tipini predstavnik

vicarska

Savezno
vijee
Savezna skuptina

Birako tijelo

Poremeaji u korist izvrne

vlasti
Opta karakteristika svih sistema vlasti jeste da

Opta karakteristika svih sistema vlasti jeste da

dolazi do poremeaja u odnosima zakonodavne,
izvne i sudske vlasti i da se centar moi
premijeta na egzekutivu.
Po naputanju liberalne koncepcije uloge drave
intervencija drave se iri u najrazliitije sfere
ivota.
Edzekutiva je mnogo operativnija i u stanju je da
se prilagoava izmjenjenim uvjetima ivota u
odnosu na glomazni parlament.
Jaanjem uloge drave, posebno dravne
intervencije u privredi, u savremenom periodu
dolazi do snanog jaanja izvrne vlasti to se
ogleda u pomjeranju centara politike moi sa

Poremeaji u korist izvrne

vlasti se mogu sastojati:

u neovlatenom zadiranju u
kompetencije zakonodavne vlasti
i pravno doputeno preuzimanje koje
moe biti:

1.
2.

3.

preuzimanje u sluaju nude

preuzimanje na osnovu ustavnog
ovlatenja
zakonodavna delegacija

Hvala na panji!