1

Potreba ranog uoavanja rizinih faktora iz

neposrednog okruenja koji mogu biti faktori

poremeaja u ponaanju, dobija sve veu
vanost zbog toga to su djeca, kod kojih su
rano uoeni poremeaji u ponaanju, esto
izloena riziku koji e moda biti prepoznat
kao maloljetnika delinkvencija ili
socijalnopatoloko ponaanje u kasnijoj dobi
Nauno je potvreno, dokazano kako se
poremeaji u ponaanju i emocionalni
problemi mogu javljati ve u predkolskom
dobu
2

 Achenbach je od 1986. do 1992. godine

proveo istraivanje na uzorku djece od 4

6 godine i utvrdio poremeaje u ponaanju,
koji su praeni emocionalnim problemima,
a ukljuivali su i potekoe u samokontroli i
agresivnosti, socijalnim odnosima i
emocionalnom razvoju, a javljali su se ili
pojedinano, ili vie njih simultano
Prouavajui rezultate, utvreno je da
suplementi odreenog ponaanja najbolje
pokazuju pojavu budueg poremeaja
3

Da bi se to sprijeilo, potrebno je sistematski

poticati cjelokupan razvoj djeteta, od najranije

dobi, te staviti naglasak na socijalizaciju i
razvoj socijalnih kompetencija djece
U ovom procesu je veoma vana uloga
odgojno-obrazovne ustanove i njen utjecaj u
prevenciji poremeaja u ponaanju
Ta uloga se, u stvari, ogleda u:
a) Njegovanju i podupiranju kognitivne i socijalne

kompetentnosti djece
b) Razvijanju vjetina rjeavanja problema
c) Stvaranju autonomije i openito pozitivnog
identiteta djece

Predkolske ustanove bi trebale da pruaju

mogunost ranog otkrivanja odstupanja u

zdravom razvoju, da predviaju budue
poremeaje u ponaanju, te da provode
primarno preventivne i rane interventne
aktivnosti
Veoma je vano da predkolska ustanova
djeluje to je mogue prije, jer svako
odgaanje rjeavanja problema moe
dovesti do njegovog porasta, odnosno do
daljnjeg razvoja poremeaja u ponaanju

 Predkolska ustanova je institucija u kojoj djeca,

pored usvajanja odreenih programskih

sadraja, razvijaju ope stavove, naela,
odnose prema drugim vrnjacima, ue socijalne
i komunikacione vjetine, razvijaju linost,
specifine interese, odnos prema drutvu i sl.
Meutim, predkolska ustanova je i mjesto gdje
se djeca susreu s NEPRIHVATLJIVIM
PONAANJEM svojih vrnjaka, i u skladu sa
svojim uzrastom, razvijenim stavovima,
povodljivou neka e se djeca poeti i sama
NEPRIHVATLJIVO PONAATI, to e, s
vremenom, imati intenciju razvoja poremeaja
u ponaanju

Prema miljenju mnogih psihologa neophodna

je i veoma vana pravovremena identifikacija

rizinih faktora koji doprinose razvoju
poremeaja u ponaanju, kako bi ustanova
mogla kvalitetno preventivno reagovati
Kada govorimo o poremeajima u ponaanju
djece predkolske dobi, neophodno je
posebno izdvojiti kljunu ulogu odgajatelja tj.
strunu kompetenciju odgajatelja
Strune kompetencije odgajatelja posebno su
naglaene u pedagokoj prevenciji
poremeaja u ponaanju

Pedagoka prevencija je sinonim za primarnu

prevenciju, a u pedagokoj prevenciji poseban

naglasak je u kompetentnosti odgajatelja, koji
kroz odgojno-obrazovni proces preventivno
djeluju u odnosu na nastanak poremeaja u
ponaanju
U pedagokoj prevenciji posebno je vaan nain
organizacije odgojno-obrazovnog procesa, kao
procesa koji sadri preventivne aktivnosti

Prema Glasser-u (1994) kompetentan

odgajatelj je onaj koji djeluje u skladu s

profesionalnim identitetom strunjaka
odgojno-obrazovne prakse, onaj koji radi
na sebi, koji stie potrebna znanja i
vjetine, a novosteeno znanje integrie u
postojee i primjenjuje ga u neposrednom
odgojno-obrazovnom radu
Teorija izbora i realitetna terapija istiu da
je za lini napredak potreban stalan RAD
NA SEBI
9

Znati prepoznati, razumjeti i pravilno

odgovoriti na mnoge kompleksne i suptilne

odgojne izazove, izuzetno je vano obiljeje
profesionalne kompetencije svakog
odgajatelja, posebno kada se govori o
potrebi provoenja pedagoke prevencije
poremeaja u ponaanju
Obino, kada se govori o prevenciji
poremeaja u ponaanju djece, najee se
stavlja naglasak i na strune saradnike kao
na nositelje preventivnih aktivnosti
10

Meutim, aktivni nositelji pedagoke

prevencije su odgajatelji, u saradnji sa

strunim saradnicima
Razlozi za to mogu se saeti u sljedeem:
Najbolje poznaju djecu u grupi, njihove navike,

potrebe, elje, strahove

Svojim obrazovanjem i kompetencijom nezaobilazan
su faktor odgojno-obrazovnog rada
Imaju veliku ulogu u izgradnji etikih temelja djece i
moralne odgovornosti
Imaju dominantnu ulogu u pristupu djetetu
Djeca odgajatelju, zbog izgraenog odnosa s njim,
pokazuju najvei nivo povjerenja
11

Da bi odgajatelji mogli kvalitetno pruiti

pomo djeci koja imaju problem u ponaanju

neophodno je da poznaju metode
pedagoke prevencije, te da imaju dobru
saradnju sa porodicom djeteta
Naime, u sklopu pedagogije, ne prouavaju
se posebno metode prevencije poremeaja
u ponaanju

12

Ali, savremena pedagogija prezentira

pedagoku metodu aktivno-motivirajue

supstitucije poremeaja u ponaanju, koja
povezuje pedagoka naela i zakonitosti koji se
mogu djelotvorno primijeniti u radu s djecom
koja pokazuju poremeaje u ponaanju, ali i u
radu s rizinom populacijom, kako do pojave
poremeaja u ponaanju ne bi dolo
Meutim, u toku redovnog obrazovanja
odgajatelja premalo se vremena posveuje
radu sa djecom koja pokazuju poremeaje u
ponaanju
13

Vjerovatno je pretpostavka da je

dominantna uloga u radu sa ovom djecom,

na strunim saradnicima, koji e, u skladu
sa svojim kompetencijama, uspjeno raditi
s tom djecom
Uloga strunih saradnika nije da imaju
dominantnu ulogu u prevenciji poremeaja
u ponaanju, ve da budu struna pomo
odgajateljima u provoenju pedagoke
prevencije
14

Neophodno je odgajateljima pruiti dodatnu

edukaciju za rad sa djecom kojima je

potrebna dodatna struno-pedagoka pomo
Da bismo znali kako uspjeno djelovati u
prevenciji poremeaja u ponaanju, potrebno
je kontinuirano usavravanje odgajatelja i
primjena novih znanja i vjetina
Nije potrebno posebno obrazlagati koliko je
uloga porodice vana za djetetov zdrav
psiho-socijalni razvoj, uenje i ponaanje

15

Trijada odnosa i saradnje odgajatelj-dijete-

roditelj, te kompetencija odgajatelja,

preduslovi su za provoenje djelotvorne
pedagoke prevencije
Saradnja roditelja i odgajatelja je
svakodnevna, meutim, tu saradnju
neophodno je jaati npr. kroz KUTKE ZA
RODITELJE, gdje e roditelji imati priliku
da se informiu o odreenim zbivanjima u
predkolskoj ustanovi

16

Individualne konsultacije su sljedei oblik

saradnje, gdje roditelji mogu dobiti

informacije o svom djetetu, svakodnevno ili
sedmino jednom
Na roditeljskim sastancima odgajatelji
treba da upoznaju roditelje sa tekuom
problematikom u grupi ili sa edukativnim
temama, koje se sve vie prezentiraju
komunikacijskom metodom, pri emu su
roditelji aktivni uesnici
17

Roditeljske sastanke treba da vode

odgajatelji u saradnji sa strunim

saradnicima i neophodno je da se odgajatelji
upoznaju i da su educirani o nainima na koje
se organizuju i vode komunikacijski sastanci
Saradnja roditelja i predkolske ustanove
moe se ojaati i na nain da se roditelji
aktivno ukljue u primarne programe i da se
ojaa njihova saradnja pri ostvarivanju
odreenih projekata
18

Neke od tema roditeljskih sastanaka koje

moemo nai u savremenoj pedagogiji i koje

djelotvorno moemo roditeljima prezentirati
su:
Samostalnost djeteta u raznim ivotnim situacijama
Pravila ponaanja djece
Agresivnost djece
Vanost odgojnih postupaka
Odgoj za ivotne vrijednosti
Vanost odgojnih postupaka i odgojnih metoda
Prihvatljiv i neprihvatljiv nain komunikacije djece
19

 Samopouzdanje djece
Kako dijete pripremiti za polazak u kolu
Kultura ponaanja i izraavanja
Aktivno sluanje
Bonton i pravila ponaanja

20

Cilj svih nas je socijalno kompetentno

dijete. Socijalno kompetentno dijete je u

interakciji s vrnjacima mnogo osjetljivije,
pokazuje pozitivnije oblike ponaanja nego
to to ini manje kompetentno dijete
Istraivanja pokazuju da socijalna
kompetencija usvojena u predkolskoj dobi
ostaje stabilna i u kolskoj dobi
Djeca koja pokazuju visok stepen socijalne
kompetencije na odgovarajui nain mogu
odgovoriti na neprilagoena ponaanja koja
manifestiraju njihovi vrnjaci
21

Iz navedenog moemo zakljuiti da se

neprilagoena ponaanja u predkolskom

razdoblju, posebno agresivnost i socijalno
povlaenje, nastavljaju i kroz kolsko
razdoblje
Iz tih razloga, odnosno iz saznanja da je
stabilnost socijalne kompetentnosti jedan
od kljunih temelja postignua djeteta,
proizilazi i potreba ulaganja u socijalnu
kompetentnost djece u predkolskom dobu
22

Ulaganja usmjerena podupiranju socijalne

kompetentnosti djece, osnaivanju njihove

dobrobiti, omoguavanju njihove ope
adaptiranosti u socijalnu sredinu,
predstavljaju prve korake implementacije
univerzalnih preventivnih programa
Ovi programi prevencije podrazumijevaju i
redovna ulaganja u predkolske kurikulume

23

Pored ovoga, programi prevencije trebali bi da

sadre i selektivne i indicirane programe

prevencije, iji je cilj umanjiti ili eliminisati
djelovanje rizinih faktora, a jaati zatitne
faktore djeijeg razvoja, i to u sluajevima gdje je
vea vjerovatnoa razvoja problema, ili gdje se
ve rizici okruenja ivota djeteta, ili prve indicije
nepoeljnog ponaanja djece, jasno manifestuju
Istraivai, naunici, strunjaci, roditelji i svi koji
su ukljueni u odgoj i obrazovanje djece niz
godina razvijali su razliite pristupe za rad sa
djecom na razvijanju socijalne kompetencije i
smanjivanju vjerovatnoe negativnih razvojnih
ishoda
24

Intervencije s tim ciljevima uglavnom su bile

grupne, za svu djecu, ili pak individualne,

namijenjene djeci koja ve ispoljavaju trajna i
ozbiljna odstupanja u ponaanju
Klju uspjeha intervencija lei vjerovatno, u
kombinovanju tih pristupa, jer se socijalna
kompetencija i socijalne vjetine mogu
razvijati samo u situacijama gdje su u
interakciji djeca s razliitim stepenima
razvijenosti vjetina i kompetencije, dok neka
djeca trebaju i dodatnu podrku u obliku
individualne podrke ponaanju ili nekog
drugog pristupa
25

Uz kombinaciju pristupa vano je i

ukljuivanje svih koji uestvuju u odgoju

djece
Na taj nain predkolska ustanova moe
pruiti sveobuhvatan, sistematian i
pristup na vie nivoa koji podrazumijeva
identifikaciju, procjenu, prevenciju i druge
intervencije kada su u pitanju odstupajua
ponaanja
26