Nesavrenosti /Defekti

u kristalima
Realni kristali

Idealni kristal se moe opisati preko

trodimenzionalnog periodinog aranmana
taaka, koji se zove reetka, i jednim atomom
ili grupom atoma koji su pridrueni svakoj
taki reetke i zovu se motiv:
Kristal = Reetka + Motiv
Meutim, mogu postojati odstupanja od ove
idealne situacije
Ova odstupanja se zovu kristalni defekti.
2

Karakteristike kristalnih materijala

su bitno zavisne od strukture

Elastina konstanta
Taka topljenja
Gustina
Specifina toplota
Koeficijent termikog irenja
3

Karakteristike zavisne od strukture

Elektrina provodnost
Poluprovodnike karakteristike
Naprezanje
Jaina frakture
Praktino sve mehanike karakteristike
su zavisne od strukture.
4

Defekti u kristalnim materijalima

Svi realni kristali sadre nesavrenosti koji
mogu biti takasti, linijski, povrinski ili
zapreminski defekti.
koji remete lokalno pravilni aranman
atoma.
Njihovo prisustvo moe znaajno
modifikovati osobine kristala.
5

Defekt ili nesavrenost

Termin defekt, ili nesavrenost, se
generalno koristi za opisivanje bilo koje
devijacije od pravilnog poretka taaka
reetke.
Kada je odstupanje od periodinog
aranmana reetke lokalizirano na samo
nekoliko atom, onda se takav defekt zove
takasti defekt ili takasta nesavrenost.
6

Nesavrenost reetke
Meutim, ako se defekti ire preko
mikroskopskog regiona kristala, zovu se
nesavrenost reetke.
Nesavrenosti reetke mogu da se
podijele na linijske defekte, povrinske
defekte i zapreminske defekte.

Tipovi defekata

Takasti defekti (0-D)

Linijski defekti (1-D)
Povrinski defekti (2-D)
Zapreminski defekti (3-D)

Takasti defekti

Svi atomi u idealnoj reetki zauzimaju tano definirane poloaje

(ignoriui termike vibracije).

U istom metalu mogua su dva tipa takastih defekata, I) Vlastiti

defekti (Intrinsic defects) ii) Vanjski defekti (Extrinsic defects).

Intrinsic defects: i) vakancija,

Vakancija se formira uklanjanjem jednog atoma iz njegovog

sjedita.

Intersticija se formira unoenjem atoma na mjesto koje nije taka

reetke (npr. u 1/2, 1/2, 0 poziciju).

ii) intersticija.

Vakancija i Intersticija
Poznato je da vakancije i intersticije mogu da se
stvore u materijalima plastinom deformacijom i
bombardovanjem (iradijacijom) visokoenergetskim esticama.
Ovaj drugi proces je posebno znaajan za
materijale u instalacijama nuklearnih reaktora.

10

 Intersticijalni defekt se nastaje u istim metalima

kao rezultat bombardovanja visoko-energetskim
nuklearnim esticama ( radijaciono oteenje),
Ne deava se esto kao rezultat termike
aktivacije.
Za sve temperature iznad 0 K postoji
termodinamiki stabilna koncentracija

11

 Energija za formiranje intersticije je dva do

etiri puta vea od energije za formiranje
vakancije .
Stoga u metalima u termikoj ravnotei
koncentracija intersticija moe da se
zanemari u poreenju sa vakancijama.

12

Vanjski defekti
Vanjski defekti (ili Extrinsic defects)
Atomi neistoa u kristalu se mogu smatrati vanjskim
takastim defektima.
Atomi neistoa mogu zauzeti dva razliita poloaja.
Substitucije: Atom reetke je zamijenjen sa atomom
neistoe.
Intersticije: Atom neistoe se smjestio negdje izmeu
atoma reetke.

13

Takasti defekti

14

Takasti defekti

15

16

Defekti u jonskim kristalima

Frenkel-ovi
defekti
Katijonska vakancija
+
katijonski intersticijal

Schottky-jev
defekt
Katijonska vakancija
+
anijonska vakancija17

Vakancija: Takasti
defekt = otkijev defekt

18

Takasti defekti
Intersticijalna
primjesa

vakancija

Supstitucijalna
primjesa

19

Vakancija poveava H entalpiju kristala usljed

energije potrebne da se prekinu veze

Ukupna promjena entalpije je H = n f

Gdje je n broj vakancija, Hf energija formiranja jedne vakancije

20

Vakancija poveava S kristala usljed

konfigurativne entropije

21

Takasti defekti: vacancije

injenica
Mogu postojati prazna mjesta u kristalu
Iznenaujua injenica
Mora biti izvjestan dio praznih mjesta u
kristalu u ravnotei.
22

Vakancija
Ako je kristal u termikoj ravnotei, onda
Gibbs-ova slobodna energija G pri stalnim
T i P mora biti minimalna:
G = E + PV TS = H - TS
H = E + PV
Izvjesna koncentracija vakancija sniava
slobodnu energiju kristala.
23

Gibbs-ova slobodna energija G

G ukljuuje dva izraza :
1. Entalpija
2. Entropija

H = E+PV
S =k ln W

G=HTS

E unutranja energija
P pritisak
V volumen
k Boltzmann-ova const.
W broj mikrostanja
T apsolutna temp.

24

Konfigurativna entropija usljed vakancije

Broj atoma:
N
Broj vakancija: n
Ukupan broj mjesta: N+n
Broj mikrostanja:
W

N n

( N n)!
Cn
n! N !

Porast entropije S usljed vakancije:

( N n)!
n! N !
k[ln( N n)! ln n! ln N !]

S k ln W k ln

25

Stirling-ova Aproksimacija

ln N ! N ln N N
N

ln N!

N ln NN

10

15.10

13.03

100

363.74

360.51

100!=933262154439441526816992388562667004907159682643816214685\
9296389521759999322991560894146397615651828625369792082\
26
7223758251185210916864000000000000000000000000

S k ln W k[ln( N n)! ln n! ln N !]
ln N ! N ln N N

S k[( N n) ln( N n) n ln n N ln N ]
Hf energija formiranja jedne vakancije

H n H f

H - energija formiranja n vakancija

27

Ravnotena koncentracija vakancija

S k[( N n) ln( N n) n ln n N ln N ]
H n H f
G nH f Tk [( N n) ln( N n) n ln n N ln N ]

G
n

0
n neq

H f

exp
N
kT

neq

28
Ako je neq<<N

Promjena G kristala usljed vakancije

G
H
H n H f

G savrenog
kristala

G = H TS
neq

TS

S k[( N n) ln( N n) n ln n N ln N ]
29

 H f

exp
N
kT

neq

f= 0.70 dog/vacanciji
Hf=1.74 dog/vacanciji

Al:
Ni:

n/N

0K

300 K

900 K

Al

1.45x1012

1.12x104

Ni

5.59x1030

1.78x10-10
30

Doprinos vakancija termalnoj ravnotei

Porast koncentracije vakancija poveava volumen kristala

Vakancija uveava
volumen jednak
volumenu koji je
pridruen atomu u
volumenu kristala

31

Doprinos vakancija termikom irenju

Vakancije doprinose termikoj ekspanziji kristala

Termika ekspanzija =
Parametar ekspanzije reetke
+
Poveanje volumena usljed vakancija
32

Doprinos vakancija termikom irenju

V Nv
V N v V N
V
V
Totalna
ekspanzija

V=volumen kristala
v= volumen jednog atoma
N=broj sjedita
(atomi+vakancije)

v
N

v
N
Porast
parametra
reetke

Vakancije

33

Linijski defekt
Linijski defekti su dobili takvo ime jer se
proteu kao linije ili kao dvodimenzionalna
mrea u kristalu.
Rubne i spiralne dislokacije su uobiajeni
linijski defekti koji se uoavaju u
materijalima.

34

Rubna dislokacija

35

Linearni
defekti
Dislokacije

36

Dislokacije
Najvaniji dvodimenzionalni ili linijski defekt je
dislokacija .
Dislokacije su vane za objanjenje smicanja
(slip) u kristalu.
One su takoe veoma blisko povezane sa skoro
svim ostalim mehanikim fenomenima kao to
su: taka prinosa, ovravanje, zamor
materijala, usjek i otri lom.
37

Nedostaje pola ravni Defekt

38

Dodatna polovina ravni

39
ili nedostaje pola ravni

Extra half plane

Nema ekstra ravni

40

Missing plane

41

Ni ravni koja nedostaje...

Ekstra pola ravni

Rubna
dislokacija

42
ili nedostajua pola ravni

Atomi oko jedne rubne dislokacije;

extra polovina ravni atoma prikazana u
perspektivni (Iz A. G. Guy, Essentials of
Materials Science, McGraw-Hill Book
Company, New York, 1976, p. 153.)

43

9 44

9 45

2 3

Burgersovi vektori
b

Ravan klizanja

klizanje

nema klizanja
granica = rubna dislokacija

9 46

Ravan klizanja

t
b

Nema klizanja
dislokacija

Klizanje

Dislokacija: granica izmeu

regiona sa i bez klizanja
b: Burgersov vektor
izraava veliinu i pravac
klizanja
t: jedinini vektor
tangentan na
dislokacionu liniju

47

Linija dislokacija:
Linija dislokacija je granica izmeu
klizajueg i neklizajueg regiona kristala
Burgers-ov vektor:
veliina i pravac slip-a (kliznua) se
predstavlja vektorom b koji se zove
Burgersov vektor,
Linijski vektor
Jedinini vektor t koji je tangentan na
dislokacionu liniju zove se tangentni vektor
linijskog vektora.

48

2 3

Burgersov vektor
b

Ravan klizanja

klizanje

nema klizanja

granica = rubna dislokacija

9 49

r
Uv

n
o
i
ac
k
slo
i
d
a
t
t
nu

a
j
i
in
l
a

b || t
b

50

Povrinski defekt
Povrinski defekti nastaju okupljanjem
linijskih defekata u ravni.
Utisnuta ravan izmeu dva gusto
pakovana regiona je jedan tip povrinskog
defekta.
Granice zrna, su takoe povrinski defekti.

51

Klizanje
rubne
dislokacije

52

Klizanje
rubne
dislokacije

crss

crss

53

Klizanje
rubne
dislokacije

crss

crss

54

Klizanje
rubne
dislokacije

crss

crss

55

Klizanje
rubne
dislokacije

crss

crss

56

Klizanje
rubne
dislokacije

crss

Formira se
povrinska
stepenica
ukoliko se
dislokacija
pomjeri du
cijele
kliue
ravni

Ovo je povrinska
stepenica, a ne
dislokacija

crss

57

Iz Callister-a

58

http://www.tf.uni-kiel.de/matwis/amat/def_en/index.html

59

Rubna dislokacija

432 atoma
55 x 38 x 15 cm3

60

Uvrnuta dislokacija
525 atoma
45 x 20 x 15 cm3
61

Uvrnuta dislokacija

(drugi ugao gledanja)

62

Prednja strana: ulazi rubna

dislokacija

720 atoma
45 x 39 x 30 cm3
63

Zadnja strana: rubna dislokacija ne izlazi

napolje !!

64

Simetrina
kosa granica

477 atoma
55 x 30 x 8 cm3
65

Prizmatina dislokaciona petlja

685 atoma
38 x 38 x 12 cm3
66

Prizmatina dislokaciona petlja

Pogled odozgo

67

68

69

70

71

72

 Jedan nain da se zamisli dislokacija jeste

da se smatra regionom lokaliziranog
poremeaja u reetki koji razdvaja uvrnuti i
neuvrnuti dio kristala.

73

 Dva osnovna tipa dislokacija:

Rubna (Edge) dislokacija , Burger-ov vektor je normalan
na liniju dislokacije
Postoje dva tipa rubne dislokacije, pozitivna i negativna.
Zavrnuta (Screw) dislokacija, Burger-ov vektor je
paralelan sa linijom dislokacije.
Postoje i dva tipa zavrnute dislokacije, desna i lijeva
zavrnuta dislokacija.

74

Gustina dislokacija
Gustina dislokacija se definie kao ukupna
duina dislokacione linije po jedinici zapremine
kristala, a izraava se obino u mm-2.
Prema tome za volumen V koji sadri liniju
duine l, gustina = l/V.
Alternativna definicija, broj dislokacija koje
presijecaju jedininu povrinu, ponovo izraen
na mm-2 .
75

Povrinski defekti
Povrinski defekti su oni
na kojima je prekinuta
pravilna sekvenca.
Poredak atoma na jednoj
fcc strukturi i nekoj hcp
strukturi se moe dobiti
utiskivanjem gusto
pakovanih ravni sfere.
76

77