DEVAD

KARAHASAN
Profesor: Mirza Herco

Uenik: Adnan Muratovi

KO JE DEVAD KARAHASAN?
Devad Karahasan roen u (Duvnu, danas Tomislavgrad 1953.), je

bosanskohercegovaki knjievnik, dramatiar, esejist, romanopisac.

DEVAD KARAHASAN
U rodnom je gradu zavrio osnovno i gimnazijsko kolovanje.
Diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, studij komparativne

knjievnosti i teatrologije, a u Zagrebu, na Filozofskom fakultetu, branio je

doktorski rad.

Dugi niz godina uestvovao je u ureivanju sarajevske revije za kulturna pitanje

"Odjek". Agresija na RBiH 1992. godine zatekla ga je na mjestu profesora,

kasnije dekana Akademije scenskih umjetnosti u Sarajevu.

Redovni profesor na Filozofskom fakultetu Univerziteta Sarajevo, gostujui

profesor na univerzitetima u Salzburgu, Innsbrucku, Berlinu (HumboldtUniversitaet) i Baselu, stipendist DAAD Berlin, pisar (Stadtschreiber) grada
Graza.

Fellow na Wissenschaftskolleg zu Berlin, lektor za bosanski, hrvatski i srpski jezik

na Slavistici Georg-August Univerziteta Gottingen.

DEVAD KARAHASAN
Bio je glavni urednik asopisa za teoriju i kritiku umjetnosti "Izraz" u Sarajevu,

selektor, predsjednik ili lan irija najuglednijih jugoslavenskih teatarskih festivala:

Festival jugoslavenskog teatra u Sarajevu, Jugoslovenske pozorine igre u Novom

Sadu, itd.

Sudionik mnogih jugoslavenskih i meunarodnih simpozija, izmeu ostalih:

"Postmoderna i umjetnost" (Sarajevo, 1988.), "Utopija slobode" u okviru Beregenzer
Festspiele 1995., a svojim je prilozima otvorio meunarodne simpozije teatrologa
"Teatarska predstava i jezik kritike" (Novi Sad, 1982.) i "Eksperiment u teatru"
(Sarajevo, 1984.), te meunarodni simpozij "Apsolutno dalje: Estetika i moral"

(Graz, 1995.)

DEVAD KARAHASAN
Objavio preko stotinu strunih radova u asopisima, zbornicima i knjigama

o raznim autorima i teorijskim problemima drame, teatra i prozne

knjievnosti.

Knjige su mu prevedene na petnaest svjetskih jezika.

Od 2008. domai lan, a od 2012. godine dopisni lan Akademije nauka i

umjetnosti Bosne i Hercegovine.

lan je Njemake akademije za jezik i umjetnost.

DJELA DEVADA
KARAHASANA
DJELA
Kazalite i kritika. Svjetlost. Sarajevo, 1980.
Kraljevske legende. Proza. Veselin Maslea. Sarajevo, 1980.
Kralju ipak ne svia se gluma. Drama. Sarajevo, 1983. 2
Strano je vani. Drama. Sarajevo, 1984.
O jeziku i strahu. Sarajevo, 1987.
Model u dramaturgiji. Omladinski centar. Zagreb, 1988.
Istoni diwan. Svjetlost. Sarajevo, 1989.
Misionari. Dvije komedije. Svjetlost. Sarajevo, 1989.
Stidna itija. Roman. Bratstvo-Jedinstvo. Novi Sad, 1989.
Stid nedjeljom. August Cesarec. Zagreb, 1991.

DJELA DEVADA
KARAHASANA
Kua za umorne, August Cesarec, Zagreb, 1993.
Dnevnik selidbe, Duriex, Zagreb, 1993.
Al-Mukaffa, ARBOS, Celovec-Salzburg-Be 1994.
Povueni Andjeo, ARBOS, Celovec-Salzburg-Be 1995.
ahrijarov prsten, Bosanska rije, Sarajevo, 1996.
Koncert ptica, ARBOS, Be 1997.
Forme teatra kao artikulirana forma ivota (Herbert Gantschacher), Be 2000.
Nono vijee, Profil internacional, Zagreb, 2005.
Gozba, ARBOS, Villach-Hradec-Salzburg 2005.
Devad Karahasan Izabrani romani (Istoni diwan, ahrijarov prsten, Sara i

Serafina, Nono vijee), Dobra Knjiga, Sarajevo, 2007.

DJELA DEVAD
KARAHASANA
Izvjetaji iz tamnog vilajeta, Dobra Knjiga, Sarajevo, 2007.
Nono vijee. Connectum, Sarajevo, 2009.
Sarajevo: etiri godinja doba. Connectum, Sarajevo, 2011.
Sjeme smrti. Connectum, Sarajevo, 2012.
Sjeme smrti. Profil knjiga d.o.o., Zagreb, 2012.
Utjeha nonog neba. Profil knjiga d.o.o., Zagreb, 2014.
Kua za umorne. Zadubina Petar Koi, Banja Luka; Beograd, 2014.
Doniesienia z krainy ciemnosci. Sejny, 2014.
Sara i Serafina. (depno izdanje), Berlin, 2014.
Samo na njemakom jeziku su izile knjige:
Fragen an den Kalender, Wien, 1999.
Die Schatten der Stdte. Insel, Frankfurt a.M., 2010. (Essays)

NAGRADE
1.Nagrada Veselin Maslea za knjigu godine (Kraljevske legende), Sarajevo 1981.
2. Nagrada za jugoslavenski roman godine (Istoni divan), Sisak 1990.
3. Nagrada za knjievnost Franjevake provincije Bosna Srebrena (drama "Kota svete Katarine") povodom

700 godina djelovanja fran jevaca u Bosni.

4. Nagrada Charles Veillon za knjigu eseja godine u Europi (Un demenagement), Paris 1995. 3
5. Nagrada Bruno Kreisky za politiku knjigu godine (Tagebuch der Aussiedlung), Be 1995.
6. Meunarodna nagrada za interkulturni dijalog, Forli 1997.
7. Herderova nagrada, 1999. godine.
8. Nagrada Lajpcikog sajma knjiga za evropsko razumijevanje za knjigu eseja Knjiga vrtova 2004. godine.
9. Vilenica, Srednjoevropska nagrada za knjievnost, 2010.
10. Nagrada Heinrich Heine 2012.
11. Goetheova medalja 2012. godine.
12. Poasni doktorat Univerziteta u Baselu 2014. godine.

HVALA NA PANJI.