ISTORIJA LOVA

Uvod:
Traganjem za zaecima lova kao oblika ovjekovog
djelovanja, neminovno dolazimo do vremena postanka
ovjeka. Naime, kada je praovjek poeo upotrebljavati
najprimitivnija pomagala da bi savladao divlje ivotinje, od
tada se moe govoriti o ovjeku-lovcu, a ujedno o ovjeku
kao biu koje misli.

Lov je prema ovome, najstarija ljudska djelatnost. Po svom

postanku, ovjek je prvenstveno bio biljojed, ali se smatra da je
upravo prelazak na hranu bogatu proteinima, odnosno mesom,
doveo do razvitka ovjeka na vii nivo.Vjetina i umijee lova
oblikovala je ovjeka, ba kao to je i ovjek oblikovao i razvijao
vjetinu lovljenja, kroz vijekove. U poetku je lovio male ivotinje,
da bi postepeno, sa uporednim razvojem svijesti preao na lov
veih ivotinja. Lov je najprije bio individualan i stihijski, a neto
kasnije prelazi na organizovani zajedniki nain lova, gdje se ljudi
bave lovom kao osnovnim zanimanjem.

Australopithecus spp(affarensis).
Juni majmun(Ape)"
ovjekoliki hominidi
3.6 to 1.8 milliona godina P.N.E
Prije oko 3 milliona godina, vii primati, ukljuujui rane ljude,
pojavili su se u Africi. ovjekoliki hominidi su mogli stajati
uspravno za razliku od ostalih viih primata.
Ruke su takoe bile razliite. Rani ljudi su imali tako razvijene
ruke, koje su im dozvoljavale ne samo da koriste orua, nego
da ih prave!
Ostaci uglaanih kostiju, naenih u Africi, sugeriu na pravljenje
jednostavnih alata za kopanje.
Ishrana: uglavnom vegetarijanci, uz neto mesa, vjerovatno
pribavljenog strvinarenjem.

1974, naen je skelet u Africi. Pripadao je mladoj enki,

oko 20 godina staroj. Naunici su joj dali ime Lucy.
Visina: oko 130 cm
Teina: oko 25 kg.
Mozak veliine narande.

Homo Habilis Spretni ovjek"

1.8 to 1.6 milliona godina P.N.E
Prvi pravi ljudi! Prvi majstori!
Poetak Kamenog doba i svitanje ranog ovjeka.
Obzirom na orua od kamena koja su pravili ovi rani ljudi-cijeli
period od 2 milliona do oko 10,000 godina je nazvan kameno
doba.

Vii i tei od Australopithecus-a

Vei mozak
Udruivanje
Kretanje u potrazi za hranom
Logori
uvanje vatre
Jo uvijek uglavnom
vegetarijanci

Homo Erectus "Uspravni ovjek"

1,600,000 P.N.E do oko 300,000 P.N.E
Umijee loenja vatre!
Prvi pravi lovci!

ovjeku je trebalo jo 200,000 godina da poraste. Homo

erectus bio je otprilike iste veliine kao i mi, iako sa mozgom
za treinu manjim od mozga dananjeg ovjeka.
Umijee pravljenja orua znaajno usavreno-kamene sjekire i
noevi.
Prvi lovci-organizovan lov!

Kuhanje hrane;
Odjea;
Poetak naseljavanja ostalog dijela svijeta (1 milion godina);

Homo Sapiens Mudri ovjek"

500,000 P.N.E do 30,000 P.N.E
Homo heidelbergensis
(500,000-300,000
P.N.E),

Homo Neandertalensis
(300,000-30,000 P.N.E)

Homo sapiens
(130,000 P.N.E do
danas)

Neandertalci: Predrasude
Mnogo vii i jai nego ostale vrste
ovjeka u to vrijeme;
Mozak-vei nego kod dananjeg
ovjeka;
Obiaji sahranjivanja umrlihceremonijalno spaljivanje;
Savreni lovci;
Upotreba boje-ukraavanje tijela
Nestali izmeu 30.000 i 28.000
godina P.N.E razne teorije

Homo Sapiens Sapiens

Cro-Magnon i "Moderni ljudi
30,000 P.N.E do 10,000 P.N.E
Dalje usavravanje vjetine lova;
Nova oruja-lukovi i strijele;
Stalna naselja;
Usavravanje vjetine pravljenja
odjee;
Nakit, posue, tetovae;

SLIKANJE

Najpoznatija
nalazita:
Altamira-panija
Lascaux-Francuska

Prvo oruje koje je ovjek upotrebljavao bilo je obina drvena

toljaga i kamen, uzeti iz prirode. U razvoju ovjeanstva u
kamenom dobu, ovjek je proao kroz fazu ljudoderstva, koje je
nestalo upravo zahvaljujui razvoju vjetine lova. Sa ovog aspekta
lov se moe smatrati kao znaajan etiki momenat u istoriji
ovjeanstva.
Usavravanje vjetine lova podstaklo je dalji razvoj i usavravanje
lovakog oruja: od kamenih sjekira, kopalja, preko prvih metalnih
orua, primitivnih noeva, lukova i strijela, da bi izumom baruta,
bilo konstruisano prvo vatreno oruje, pretea dananjeg
modernog lovakog oruja.

Uvjerivi se da je pojedinaan lov teak, opasan i

neproduktivan, ovjek je poeo da primjenjuje
zajedniki i organizovan nain lova koji je omoguavao
bolji i laki ulov. Glavna lovna divlja u tom periodu bili
su krupni sisari, preteno papkari. ovjek je takoe
uvidio prednosti koritenja pomonika i saradnje sa
drugim ivim biima, to je dovelo do upotrebe pasa
prilikom lova.
Ovaj lov odvijao se u doba prvobitne zajednice,
gdje su prava bila jednaka, jer se lovina dijelila
podjednako, to kasnije nije bio sluaj.

Novo vrijeme, poslije praistorijskog doba, donijelo je promjene

u ljudskoj djelatnosti. Tako se ljudi vie oslanjaju na
zemljoradnju i stoarstvo, pa lov nije vie osnovni izvor
ivotnih potreba. Smatra se da ba u toj etapi razvoja
ovjeanstva lee poeci razvoja lova kao sporta i zabave.
ovjek se lovom bavi vie iz razonode nego zbog materijalne
dobiti.
Karakteristike naina lova bile su razliite kod raznih
naroda: Asiraca, Egipana, Vavilonaca i drugih. Zajednika
odlika je bila da se lovom pokazivala snaga i vjetina, pa su
borbe sa zvijerima bile jako este. Vladari su imali posebne
zvjerinjake i revire, a lov su smatrali odlinom pripremom za
rat. Lov kao pripremu za rat je usavrio jedan od najmonijih
osvajaa iz Azije, Dingis Kan.

Pored psa, ovjek je tada poeo da koristi i druge

ivotinje za lov, pa je tako koristio ptice grabljivice i
slonove koji su nosili lovce, naroito pri lovu na opasne
zvijeri.
Azijski narodi u klasinom dobu, djelimino su
poznavali lovostaj, pa su lovili samo zimi, dok Rimljani i
Grci to nisu znali, pa je i to jedan od razloga to su sa
Evropskog kontinenta nestale mnoge ivotinjske vrste.
U srednjem vijeku, lov je bio privilegija dvora i
vlastele, a ostalima je lov bio praktino zabranjen.
Karakteristika srednjovjekovnog lova je bila i veliki
broj pomonog osoblja prilikom izvoenja lova (do
10000).

Novi vijek i vatreno oruje donijeli su velike promjene u

lovstvu i nainima lova. Lov sada postaje streljaki
sport na ive mete, sa ciljem da se zrnom ili samom iz
vatrenog oruja, bez rizika doe do ulova.
Niz drutvenih promjena u ovom periodu
izmijenio je i odnos prema lovu, pa je lov postao pravo
graanstva, a stanovnitvo se vraa tradiciji i poinje
ponovo da se bavi lovom.
Slobodan nekontrolisan lov, sve modernije oruje
i sve vei broj lovaca, neprestano poveavanje ljudske
populacije i potreba za novim prostorom, kao i
unitavanje i degradiranje stanita divljai, smanjili su
brojnost divljai, tako da su mnoge vrste nestale ili
dovedene do istrebljenja. Ovo je period kada se
donose prve zakonske uredbe o zatiti divljai. Dalji
razvoj lovstva se odvijao u uslovima propisanim
zakonom, koje su se mijenjale kroz istoriju.

ta je lov danas? Lov naeg doba je sport, rekreacija,

hobi i zabava, ali i vid privreivanja i specifinog
ekolokog odnosa prema ivom dijelu prirode koji se
zove divlja. Kao sport lov nema takmiarsku
komponentu, masovan je i zdrav sport, iji su tereni
polja, ume i vodene povrine.
Motiv lova je ostao iskonski: nadmudriti i pobijediti divlju
ivotinju, to danas nije tako teko, pa lovci sami
propisuju pravila kojim oteavaju lov i time pruaju
divljai ansu da preivi. U svakom sluaju, lov i lovstvo
podrazumijevaju prije svega, njegovanje ljubavi prema
divljai i prirodi kroz aktivnosti uzgoja i zatite divljai, a
tek onda kroz lov, odnosno lovljenje u okvirima planskog,
racionalnog koritenja divljai kao prirodnog bogatstva,
koje je samo djelimino obnovljivo.

ISTORIJAT LOVSTVA U
BOSNI I HERCEGOVINI

Feudalni sistem, kao osnova ivota u srednjovjekovnoj

Bosni, bio je slian onome u Evropi, mada donekle
modifikovan, prema domaoj tradiciji. Prostori Bosne i
Hercegovine su ranije bili naseljeni Keltima i Ilirima, potom
slijedi dolazak Rimskih legija, kao i Slovena i Turaka pa su
lov i lovni obiaji dijelom usvajani, a dijelom donoeni od
vie kultura raznih naroda. Osnovni naini lova su bili na
konju, sa psima, sokolom (orlom), te pogonom (prigonom)
i zasjedom.

Do dolaska Turaka, lov je uglavnom bio privilegija plemstva,

sa manjim izuzecima. U vrijeme Otomanske imperije, nije
postojao Zakon o Lovstvu, pa se lovilo kako i kad je ko htio.
Okupacijom Bosne i Hercegovine, 1878. godine, od strane
Austro-Ugarske nastaju potpuno nove prilike u lovstvu,
obzirom na radikalne mjere razoruanja stanovnitva, te
zaustavljanje proizvodnje oruja u Sarajevu i Kreevu.
Uslijed ovih mjera, u prve etiri godine Austro-Ugarske
vlasti, znatno se povealo brojno stanje divljai.
1893 godine donesen je Zakon o Lovstvu, prema kome je
ustanovljen regalni sistem lova, a pravo lova je uslovljeno
izdavanjem dozvole od upravnih vlasti, izuzev dravnih
umarskih organa, kojima se, na zahtjev, morala pokazati
dozvola za lov.

Osnovano je 11 tzv. dravnih lovita, kojima su upravljale

Direkcije uma. Karakteristika ovog perioda, je da se
panja posveuje i izgradnji lovnih objekata, te ostale
neophodne infrastrukture u lovitima. Do Prvog Svjetskog
Rata, vladale su uglavnom sreene lovake prilike, to je
pogodovalo poveanju brojnog stanja divljai.

Nakon formiranja Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, zadran

je Zakon iz 1893., ali je otpoeo masovno izlovljavanje divljai u
prvim poratnim godinama. Slijedea negativna okolnost bila je
ta, to je lovstvo postalo u neku ruku, sporedni ogranak
umarstva, o kome se malo ili nimalo vodilo rauna. Do
poboljanja je dolo krajem tridesetih godina kada je osnovan
poseban odsjek za lov i ribolov pri dravnim umama, pa se
pristupilo obnavljanju i ponovnom ureivanju dravnih
rezervatnih lovita, a osnovan je i savez Lovakih drutava
Bosne i Hercegovine. 1931 godine, donesen je novi Zakon o
lovu, po kojem je pravo lova spojeno sa svojinom, odnosno,
vlasnici zemljita, imali su i pravo lova. Ovaj zakon je uveo i
zakupni sistem, prema kojem su posjednici, drava i optine
mogli izdavati lovita u zakup, na vrijeme od 12 godina. Ovim
zakonom, definisan je lovostaj, poveanje brojnosti zatiene
divljai, noenje oruja, prodaja divljai, nadoknada teta,
unitavanje tetoina, te kaznene odredbe. Ovakvo stanje se
zadralo do Drugog Svjetskog Rata.

Period 1945 1992:

Tokom Drugog Svjetskog Rata, divlja u Bosni i
Hercegovini je bukvalno desetkovana, usljed velikih ratnih
dejstava, tokom 1941-1945, te neimatine stanovnitva,
koje je bilo prinueno na izlovljavanje divljai. Nakon rata,
zbog politike situacije u zemlji, stanje u lovstvu se nije
mijenjalo, sve do 1955. godine, kada je donesen novi
Zakon o lovu, te je po njemu divlja definisana kao
optedrutvena svojina, koja se koristi na nain propisan
Zakonom, a lovstvo kao privredna i sportska djelatnost.
Prioritet u radu se daje uzgoju i zatiti divljai, ime se i
stvaraju uslovi za koritenje. Posebnom uredbom
Izvrnog Vijea SRBiH, osnovana su 23 posebna lovita,
od kojih 11 uzornih, 11 uzgojnih i jedno kolsko lovite.
Lovno gazdinstvo Sarajevo, upravljalo je sa 7 uzornih
lovita:

Naziv lovita:

Tip lovita:

Povrina u ha:

Osnovne vrste divljai:

Upravlja:

1.Treskavica

Visokoplaninsko

54.000

Divokoza, srna, medvjed, tetrijeb,

divlja svinja, ljetarka, zec

LG Sarajevo

2.Prenj

Visokoplaninsko

54.000

Divokoza, srna, medvjed, divlja

svinja, tetrijeb, kamenjarka,
ljetarka

3.Suica

Visokoplaninsko

10.000

Divokoza, medvjed, divlja svinja,

ljetarka, kamenjarka, zec

4.Gostovi

Visokoplaninsko

12.000

Srna, divlja svinja, medvjed,

tetrijeb, ljetarka, zec

5.Koprivnica

Visokoplaninsko

15.000

Medvjed, srna, divokoza, divlja

svinja, tetrijeb, ljetarka

6.Hutovo
Blato

Nizinsko

7.000

Movarice, umska ljuka, fazan,

kamenjarka, zec

7.Mera

Nizinsko

13.000

Fazan, zec, jarebica, movarice,

umska ljuka, golubovi

Ostalim posebnim lovitima upravljala su umsko-privredna

preduzea, sa dva Nacionalni parkovi, a sa jednim Uzorno lovite
Meutinjama-Brko, dok je sa kolskim lovitem Igman, upravljala
IP Jahorina Pale.
Naziv lovita:

Povrina u ha:

Osnovne vrste divljai:

Upravlja:

Visokoplaninsko

56.000

Divokoza, srna, medvjed, divlja svinja,

tetrijeb, ljetarka, kamenjarka

Nacionalni park
Sutjeska
Tjentite

9.Kozarac

Visinsko

3.300

Srna, zec, fazan, movarice

Nacionalni park
Kozara Prijedor

10.Meutinjama

Nizinsko

7.600

Fazan, zec, jarebica, movarice, golub

Uzorno lovite
Meutinjama
Brko

Visokoplaninsko kolsko

22.000

Srna, divokoza, medvjed, tetrijeb, ljetarka,

divlja svinja

IP Jahorina
Pale

Visinsko

20.000

Srna, divlja svinja, medvjed, tetrijeb,

ljetarka

PP Tuzla,
Ugostiteljsko
preduzee Turist
Kladanj

13.Vele

Visokoplaninsko

17.000

Divokoza, srna, medvjed, zec

IP Vele
Nevesinje, IP
Mostar Mostar

14.Jahorina

Visokoplaninsko

12.500

Srna, medvjed, divlja svinja, zec

IP Jahorina
Pale

8.Zelengora

11.Igman

12.Konjuh

Tip lovita:

15.ator

Visokoplaninsko

12.000

Srna, medvjed, tetrijeb, zec

IK B. Grahovo,
IP ator
Glamo

16.Uilica

Visokoplaninsko

6.000

Srna, medvjed, tetrijeb, zec

IK B. Grahovo

17.Kozara

Visinsko

9.000

Srna, divlja svinja, zec, fazan, jelen

IP Posavina
B. Gradika

18.Pljeevica

Visinsko

6.500

Srna, divlja svinja, medvjed, tetrijeb,

ljetarka

PP Risovac
Biha

19.Kruica

Visinsko

18.500

Srna, divlja svinja, medvjed, tetrijeb,

ljetarka, zec

IP Sebei
Travnik

Srna, divlja svinja, medvjed, tetrijeb,

ljetarka, zec

IP Grme
Drvar, IP
Otrelj B.
Petrovac, IP
ator Glamo,
IP Manjaa
Mrkonji Grad,
IP Klju
Klju

Medvjed, srna, tetrijeb, zec, ljetarka

PP Kupres
Kupres, IP
ator Glamo

Medvjed, srna, divlja svinja, tetrijeb,

ljetarka, zec

IP Otrelj B:
Petrovac, IP
Sana Sanski
Most

Srna, medvjed, divokoza, tetrijeb, divlja

svinja

PP
Koprivnica
Bugojno, IP
Sebei
Travnik

20.Mlinite,
Lisina,
Klekovaa

21. Hrbljine

22.Grme

23.Vranica,
Goletica

Visokoplaninsko

Visinsko

Visokoplaninsko

Visokoplaninsko

40.000

3.500

7.000

5000

Ukupna povrina posebnih lovita iznosila je oko 388.000

hektara, to je inilo 8% od tadanjih lovnih povrina u
BiH od 4,6 miliona hektara. Svim ostalim lovitima, na
povrini od 4,2 milona hektara, gazdovale su amaterske
lovake organizacije, pa se u ovim lovitima lov
praktikovao uglavnom kao sportsko-rekreativna
djelatnost, a u manjoj mjeri kao privredna, u posebnim
revirima ili dijelovima ovih lovita.

Godine 1977. Donesen je novi Zakon o Lovstvu, kojem je

glavni cilj bio normiranje osnovnih postavki u oblasti
lovstva: divlja i njena zatita, naini lova, lovnoprivredna
osnova, katastar lovita, lovna inspekcija, lovouvarska
sluba, utvrivanje i nadoknada teta, te kaznene odredbe.
Pored ovog Zakona, slijedee godine donesen je Zakon o
nabavljanju, dranju i noenju oruja i Zakon o
Udruenjima graana, prema kojem su lovake
organizacije definisane kao dobrovoljna udruenja
graana, koji se udruuju radi uzgoja, zatite, i lova
divljai, gazdovanja lovitem, te rekreacije .

Novost u odnosu na princip iz prethodnog zakona, je da

se prema lanu 25., lovite formira na povrinama koje
predstavljaju zaokruenu privrednu i terensku cjelinu, na
kojoj postoje osnovni ekoloki uslovi za opstanak,
reprodukciju i uzgoj divljai, kao i drugi uslovi za uspjean
razvoj lovstva, bez obzira na vlasnitvo zemljita. Lovita
su davana na gazdovanje neposredno ili putem konkursa.
Korisnik lovita bio je obavezan donijeti dugoroni plan
gazdovanja, odnosno lovnoprivrednu osnovu, a u skladu s
njom i godinje planove gazdovanja u kojima su
predviene mjere i radovi na uzgoju, zatiti i koritenju
divljai, te ureivanju lovita. Ovi planovi su se donosili
do 30. Marta tekue godine, odnosno do poetka nove
lovne godine.

Ove zakonske osnove, pratio je priljean rad na terenu,

tako da je ovo period blagostanja u lovstvu i lovnoj
privredi BiH. Populacije autohtonih vrsta su dostigle skoro
optimalnu brojnost, uz veoma uspjenu introdukciju i reintrodukciju alohtonih i autohtonih vrsta. Lovni turizam, je
takoe funkcionisao veoma dobro i u ovom periodu je
zaista imao elemente privredne grane. Osim ovoga,
drutvenim planom SRBiH od 1981 1985., su odreeni
osnovni pravci razvoja lovstva.

Sredinom devedesetih godina, dolazi do pogoranja

stanja, najvie usljed veoma nestabilne politike
situacije, krivolov je u porastu, nekadanja uzorna i
uzgojna lovita se zaputaju, i u njima se lovi kako ko
hoe, lovnoprivredne osnove i planovi se donose reda
radi, pa u ovakvoj situaciji ne uspijeva ni donoenje
novog Zakona o lovstvu tokom 1988. godine.

Agresijom na Bosnu i Hercegovinu, nastaje haotina

situacija u zemlji, a ni lovstvo nije ostalo poteeno.
Divlja se sistematski unitava, kako u zonama ratnih
dejstava, tako i na slobodnim teritorijama. Pojedina
ograena lovita i uzgajalita su bukvalno oiena od
svega ivog. Unitavanje je imalo daleko vei obim nego u
prolosti, zahvaljujui modernijem naoruanju i injenici
da je gotovo svako imao oruje. Divlja strada i od
nagaznih mina, migrira uslijed ratnih dejstava ili
unitavanja stanita. Ovakvo stanje se zadrava i u
periodu neposredno nakon rata, kada krivolov i lovokraa
kulminiraju. Posebno je stradala visoka divlja (medvjed,
srne i divokoze), sa izuzetkom divljih svinja, dok je niska
divlja stradala u neto manjoj mjeri. Treba spomenuti i
da je u veini lovita BiH, potpuno unitena postojea
infrastruktura.

Danas, naalost, nije mnogo bolje. U pojedinim

podrujima ostvaren je izvjestan napredak, samo
zahvaljujui malobrojnim entuzijastima i dobroj volji
pojedinaca. Najvie je uinjeno na obnovi unitene
infrastrukture u lovitima, dok se na zatiti stanita i
divljai malo ta ini. ak ni vrste, koje su ozbiljno
ugroene, nisu ni privremeno zatiene na cijeloj teritoriji
BiH. U veini sluajeva, lovita se koriste neplanski, ne
uzimajui u obzir stvarno stanje. Prebrojavanje divljai se
skoro nigdje ne radi, pa se obino kae ima ili nema, a
prema tome se donose i odstrijelni planovi za tekuu
sezonu. Novi Zakon o lovstvu, tek je donesen, pa se
postojei vakuum obilato koristi a na tetu lovstva i lovne
privrede BiH

LOVSTVO DANAS

U privredi mnogih zemalja, lovstvo zauzima istaknuto

mjesto, i predmet je posebne, stalne i sistematske brige
nadlenih organizacija, u smislu unapredenja i razvoja
ne samo domaeg nego i meunarodnog turizma. U
sklopu razvoja turizma, sve znaajnije mjesto zauzima
lovni turizam, kao poseban vid turizma. ivot
savremenog ovjeka sve vie iziskuje potrebu za
odmorom i rekreacijom i osvjeenjem u prirodi, a lov se
pokazao kao veoma poeljan i pogodan vid takvog
odmora. Pojaana urbanizacija i industrijalizacija i
istovremeno smanjenje lovnih povrina i broja divljai, a
sa druge strane stalno poveanje broja lovaca u svijetu,
upuuje inostrane lovce da trae zemlje u kojima jo
postoje ouvani prirodni uslovi za uzgoj divljai a time i
lov.

Naa zemlja jo uvijek ima ovakve uslove, i da nije bilo

rata, lovni turizam bi bio na zadovoljavajuem nivou,
zbog velikog interesa koji je vladao prije rata. Dananja
situacija iziskuje veliko angaovanje i ulaganja, obzirom
na osiromaeni fond divljai, veliki broj minskih polja i
degradaciju stanita divljai. Osim ovoga, jo uvijek su
nesreeni odnosi po pitanju zakonske regulative u
oblasti lovstva.

Lovne povrine u BiH danas, obuhvataju gotovo dva

miliona hektara na kojima obitava veliki broj vrsta divljai,
ije tano brojno stanje jo nije utvrdeno. U zavisnosti od
raznolikosti i prirodnog bogatstva, lovstvo moe imati
veliki privredni znaaj. BiH u tom pogledu, jo uvijek
predstavlja posebnu atrakciju, pogotovo po posebnom
nainu lova koji se zadrao sve do danas. Osim toga,
Bosna i Hercegovina je jedna od rijetkih zemalja u kojoj
nije dolo do istrebljenja velikih predatora kao to su vuk
i medvjed. Lov na ovu divlja predstavlja rijedak i
uzbudljiv doivljaj, koji privlai mnoge lovce.

Privredni znaaj lovstva ogleda se i u slijedeem:

Promet krznima i koicama
Promet odstrijeljenom divljai
Promet ivom divljaci
Vjetaka proizvodnja divljai (jaja, pilii i odrasli
primjerci)
Lovni turizam
Prerada mesa divljai
Prerada zeje dlake
Prerada dlake ostalih vrsta divljai
Prerada krzna i koica
Prerada perja pernate divljai
Preraevine i umjetnine od rogovlja, papaka, nogu, zuba,
itd.

Pratea industrija (oruje, municija, oprema i pribor)

Najvei profit se u dananje vrijeme ostvaruje lovnim
turizmom, te hvatanjem i izvozom ive divljai, dok je u
industriji za preradu krzna i koa prisutno opadanje
proizvodnje, prema tekuim trendovima na tritu.