GOSPODARENJE IMOVINOM

Prof.dr.sc. Sinia Fajt, dipl.ing.el.

2011.
-1-

UVODNI POJMOVI
hrvatska

terminologija
osnovne definicije

S. Fajt: Gospodarenje imovinom

S. Fajt: Gospodarenje imovinom

S. Fajt: Gospodarenje imovinom

S. Fajt: Gospodarenje imovinom

RESURS
fr. la ressource , sredstvo, izvor,
lat. resurgere, izvirati
je sredstvo, koje je potrebno za provoenje ili
dovravanje jedne radnje.
Resurs moe biti materijalno dobro ili nematerijalna
imovina.

Uglavnom se podrazumjeva oprema za proizvodnju,

novac, tlo, sirovine, energija ili djelatnici.
Na podruju psihologije se ubrajaju sposobnosti,
karakter, ili mentalni stav.
U sociologiji ubraja se obrazovanje, zdravlje i presti.

S. Fajt: Gospodarenje imovinom

POSLOVNI SUSTAV

Poslovni sustav
ULAZNA SREDSTVA
eng.

INPUT
materijal, rad i informacije
koritenjem

sredstava za rad iz okruenja tijekom svog

proizvodno-poslovnog procesa u eljena

IZLAZNA SREDSTVA
eng.

OUTPUT
proizvode i usluge
S. Fajt: Gospodarenje imovinom

PROIZVODNI - POSLOVNI
PROCES

S. Fajt: Gospodarenje imovinom

POSLOVNI CIKLUS
Vrijeme

izmeu

nabave

materijala i ostalih imbenika koji ulaze u

poslovni proces i
stjecanja novca ili instrumenata koji se brzo mogu
pretvoriti u novac, kao izlaza iz poslovnog procesa.

S. Fajt: Gospodarenje imovinom

PODUZETNITVO
je spremnost pojedinca ili vie partnera da uz
odreeno ulaganje kapitala i preuzimanje rizika uz
neizvjesnosti uu u poslovni pothvat s ciljem stvaranja
dobiti ili zarada (eng. profita).
to je nain gospodarskog djelovanja u kojem
poduzetnik odluuje

to,
kako i
za koga

stvoriti i na tritu realizirati ulazei u poduzetniki

pothvat na svoj troak i rizik s ciljem stjecanja dobiti.

S. Fajt: Gospodarenje imovinom

10

PRAVNI OBLICI
ostvarenja

poduzetnikog pothvata:

Obrt
jesamostalno

i trajno obavljanje doputenih gospodarskih

djelatnosti od strane fizikih osoba sa svrhom postizanja dobiti
koja se ostvaruje proizvodnjom, prometom ili pruanjem
usluga na tritu
Obrtnik je fizika osoba koja obavlja jednu ili vie doputenih
gospodarskih djelatnosti u svoje ime i za svoj raun, a pri tom
se moe koristiti i radom drugih osoba.
Trgovako

drutvo

engl.

enterprise, company, firm

je zajedniko ime za sve pravne oblike poduzea.

S. Fajt: Gospodarenje imovinom

11

Poduzee
je imovinska i radna cjelina, odnosno
gospodarski pothvat.
Tvrtka
ili firma
je naziv pod kojim posluje trgovako drutvo.
Tvrtka mora sadravati

trajniji

naziv (ime),
naznaku predmeta poslovanja te
punu rije ili skraenicu vrste trgovakog drutva (d.d.,
d.o.o., j.t.d i sl.),

S. Fajt: Gospodarenje imovinom

12

Pravna osoba
Organizacija sa samostalnom imovinom kojoj je
pravni poredak priznao pravnu i poslovnu
sposobnost.
Pravna sposobnost
Sposobnost pravnog subjekta biti nositeljem
prava i obveza. Pravnu sposobnost ima i svaki
pojedinac fizika osoba.

S. Fajt: Gospodarenje imovinom

13

Pravno
Pravni subjekti
Pravni objektI
Poslovna sposobnost
Poslovna
sposobnost je sposobnost
za
punovano zakljuivanje pravnih poslova, tj.
stvaranje prava i obveza.
Fizika
osoba poslovnu sposobnost stie
punoljetnou.
S. Fajt: Gospodarenje imovinom

14

 Trgovako

drutvo je pravna osoba koja obavlja

gospodarsku djelatnost.
Upisana je u Trgovaki registar pri nadlenom
Trgovakom sudu.
Trgovako drutvo kao pravna osoba, ima pravnu
i poslovnu sposobnost i stjee je upisom u
Trgovaki registar.

S. Fajt: Gospodarenje imovinom

15

VRSTE TRGOVAKIH
DRUTAVA
A drutva osoba
javno trgovako drutvo - j.t.d.
B drutva kapitala
drutvo s ogranienom odgovornou - d.o.o.
dioniko drutvo - d.d.

S. Fajt: Gospodarenje imovinom

16

DRUTVO S OGRANIENOM
ODGOVORNOU
Drutvo

s ogranienom odgovornou d.o.o.

Drutvo

s ogranienom odgovornou je trgovako

drutvo u koje jedna ili vie pravnih ili fizikih osoba
ulau temeljne uloge s kojima sudjeluju u unaprijed
dogovorenom temeljnom kapitalu.
Temeljni ulozi ne moraju biti jednaki.
Poslovni udjeli se ne mogu izraziti u vrijednosnim
papirima.
Drutvo za obveze odgovara svojom imovinom.
lanovi ne odgovaraju za obveze drutva svojom
osobnom imovinom.

S. Fajt: Gospodarenje imovinom

17

DIONIKO DRUTVO
Dioniko

drutvo d.d.

Dioniko

drutvo je trgovako drutvo u kojemu lanovi

(dioniari) sudjeluju s ulozima u temeljnome kapitalu
podijeljenom na dionice.
Dioniari svojim ulogom u dionicama sudjeluju i u
pravima i obvezama.
Dioniari ne odgovaraju za obveze drutva, ve drutvo
odgovara svojom imovinom.

S. Fajt: Gospodarenje imovinom

18

JAVNO TRGOVAKO DRUTVO

Javno

trgovako drutvo j.t.d.

Javno

trgovako drutvo je trgovako drutvo u koje se

udruuju dvije ili vie osoba zbog trajnog obavljanja
djelatnosti pod zajednikom tvrtkom.
Svaki lan drutva odgovara vjerovnicima drutva
neogranieno solidarno cijelom svojom imovinom.
lan drutva moe biti svaka fizika ili pravna osoba.
Ako nije drugaije ugovoreno, lanovi drutva moraju
unijeti jednake uloge.

S. Fajt: Gospodarenje imovinom

19

POJAM I PODJELA SREDSTAVA

Nijedna

se gospodarska djelatnost ne moe

zamisliti bez upotrebe sredstava.
Poduzee pored radne snage, prirodnih i
drutvenih
uvjeta,
mora
raspolagati
i
sredstvima za proizvodnju kao materijalnim
imbenicima reprodukcije.
Kako je proces reprodukcije stalan, tako postoji
i stalna potreba za sredstvima reprodukcije.

S. Fajt: Gospodarenje imovinom

20

 Svako

poduzee, bez obzira kojom se

djelatnou bavi, ima odreeni zadatak u procesu
reprodukcije i taj zadatak ostvaruje tako da ukljui
i povee sve imbenike procesa rada.

imbenici

procesa rada jesu:

rad,
sredstva

rada i
predmeti rada.

S. Fajt: Gospodarenje imovinom

21

Da bi otpoelo svoju djelatnost, poduzee

prethodno mora pribaviti sredstva, a pribavlja ih
na razne naine i iz raznih izvora.
Sredstva koja poduzee dobije od drugih i
sredstva koja stjee tijekom poslovanja ine
imovinu poduzea.
Imovina pretpostavlja ukupnu vrijednost svih
sredstava s kojim poduzee raspolae, ali kako
dio poduzee mora vratiti ulagau, onda se samo
onaj dio koji ostaje u trajnom vlasnitvu poduzea
naziva "istom imovinom".

S. Fajt: Gospodarenje imovinom

22

 Tijekom

procesa rada sredstva se troe i temeljni

je zadatak poduzea da sredstva obnavlja, a po
mogunosti i stalno poveava jer je to uvjet
poveanja obujma poslovanja i kontinuiteta
poduzea.
Prema pojavnim oblicima sredstva poduzea
mogu biti:
sredstva

u obliku novca, (odnosno vrijednosnih papira)

sredstva u obliku stvari, i
sredstva u obliku prava

S. Fajt: Gospodarenje imovinom

23

 Prema

trajanju koritenja sredstava imovina

poduzea razvrstava se na:
dugotrajnu

imovinu
kratkotrajnu imovinu.
Dugotrajnu

imovinu ine osnovna sredstva, a

kratkotrajnu imovinu ine obrtna sredstva.
Ako su zadani uvjeti (drutveni i imbenici
subjektivne prirode), onda e dinamika razvitka
poduzea ponajprije ovisiti o vrijednosti
dugotrajne imovine, odnosno osnovnih sredstava.
S. Fajt: Gospodarenje imovinom

24

 Kratkotrajna

imovina ili obrtna sredstva imaju

manji znaaj, ali proces reprodukcije ne moe se
odvijati bez istodobna sudjelovanja temeljnih
imbenika procesa rada, pa otuda proizlazi i
znaenje svih imbenika toga procesa.
Osim to poduzee mora raspolagati sredstvima,
ono mora raspolagati i sredstvima u dovoljnoj
koliini i potrebnim vrstama jer samo tako
moe ostvariti predvieni obujam poslovnih
uinaka i rezultata.

S. Fajt: Gospodarenje imovinom

25

 Prema

svom sastavu, obliku, namjeni i uporabi,

zatim prema ulozi u poslovanju i izvorima
pribavljanja, sredstva se razlikuju ovisno o vrsti
djelatnosti kojom se poduzee bavi
P O D JE L A S R E D S T A V A

P re m a
iz v o r im a
p r ib a v lja n ja

S r e d s tv a
b ez o b veze
v r a a n ja

S r e d s tv a
s o b vezo m
v r a a n ja

P rem a
n a m je n i
i u p o rab i

O sn o vn a
s r e d s tv a

O b r tn a
s r e d s tv a

O sn o vn a
s r e d s tv a
S. Fajt: Gospodarenje imovinom

P re m a
u lo z i u
p o s lo v a n ju

P o s lo v n a
s r e d s tv a

O b r tn a
s r e d s tv a

S r e d s tv a
re z e rve

N e p o s lo v n a
s r e d s tv a

R azni
fo n d o v i
26

poduzeima
dijele na:

se sredstva, prema namjeni,

osnovna

sredstva,
obrtna sredstva, i
sredstva rezerve.
I

osnovna i obrtna sredstva, poduzee moe

pribavljati na razliite naine pa se razlikuju ove
izvori pribavljanja sredstava:

izvori sredstava bez obveze vraanja, i

izvori sredstava s obvezom vraanja.

S. Fajt: Gospodarenje imovinom

27

Bez obzira na koji nain poduzee stjee

sredstva, temeljni je zadatak i obveza koristiti
ta
sredstva
panjom
dobroga
gospodarstvenika.
Tu funkciju dobroga gospodarenja sredstvima
poduzee ostvaruje tako da se procesom reprodukcije i
sama sredstva reproduciraju.
Ciklus reprodukcije osnovnih sredstava viestruko dui
od ciklusa proizvoda iju proizvodnju sredstva
omoguuju.
Ciklus reprodukcije obrtnih sredstava uklapa se u ciklus
reprodukcije proizvoda.

S. Fajt: Gospodarenje imovinom

28

 Ciklus

reprodukcije sredstava razlikuje se od

ciklusa
reprodukcije
proizvoda:
proces
reprodukcije sredstava znatno je dui od procesa
reprodukcije proizvoda.
Osnovna

sredstva se troe (amortiziraju) u vie

reprodukcijskih ciklusa proizvoda.
Ciklus reprodukcije obrtnih sredstava u cijelosti se
poklapa s ciklusom reprodukcije proizvoda i ona se u
tom ciklusu u potpunosti reproduciraju.

S. Fajt: Gospodarenje imovinom

29

 Najvaniji

kriterij za razvrstavanje sredstava je

njihovo "ponaanje" u proizvodnom procesu.
U tom procesu jedna sredstva mogu sudjelovati
viekratno, a druga samo jedanput.
Ako u proizvodnom procesu sredstva sudjeluju
samo jedanput, onda su to obrtna sredstva, a
ako sudjeluju vie puta, onda se takva sredstva
nazivaju osnovnim.

S. Fajt: Gospodarenje imovinom

30

Meutim, ni taj kriterij nije dovoljan za razlikovanje

osnovnih od obrtnih sredstava, ve se mora voditi rauna
i o injenici ostaju li ta sredstva u procesu proizvodnje
u svom prvobitnom obliku ili se taj oblik mijenja.
I ona sredstva koja mijenjaju svoj oblik takoer su obrtna
sredstva, a ona koja ga ne mijenjaju jesu osnovana sredstva.
Isto tako, vano je radi potpunog razlikovanja osnovnih i obrtnih
sredstava, utvrditi u kojem stupnju sudjeluju u procesu
proizvodnje. Ako se potpuno prenose (materijalno i vrijednosno)
u novi proizvod, to su obrtna sredstva, a ako se samo jedan dio
prenosi na novi proizvod to su osnovna sredstva.

S. Fajt: Gospodarenje imovinom

31

Sredstva u poduzeu, po svom obliku, mogu biti:

u

naturalnom obliku
u vrijednosnom obliku.

U naturalnom obliku sredstva poduzea mogu biti:

sredstva

za rad u izgradnji,
sredstva za rad u priuvi,
sredstva za rad u uporabi,
zalihe sirovina i materijala,
zalihe nedovrene proizvodnje,
zalihe poluproizvoda,
zalihe gotovih proizvoda,
zalihe trgovake robe,
sredstva u prometu.
S. Fajt: Gospodarenje imovinom

32

 Sredstva

poduzea u vrijednosnom (novanom)

obliku mogu biti:
novani

dio osnovnih sredstava,

novani dio obrtnih sredstava, i
novana sredstva rezerve.
Sredstva

poduzea po svojoj funkciji mogu biti:

sredstva

(orua) za rad, i
predmeti rada.

S. Fajt: Gospodarenje imovinom

33

 esto

se pojam osnovnih sredstava poistovjeuje

s pojmom sredstava za proizvodnju.
Ipak

treba razlikovati ta dva pojma jer se meu

osnovnim sredstvima nalaze i ona sredstva koja ne
ine sredstva za rad (novac, investicijski materijal i
slino) i ona e to postati tek kada se, po unaprijed
odreenoj namjeni, pretvore u sredstva rada.
Osim toga i sam pojam sredstava za proizvodnju,
govori o tome da sredstva za proizvodnju ine sva
sredstva proizvodnje, a to znai i sredstva rada i
predmeti rada.

S. Fajt: Gospodarenje imovinom

34

 Predmeti

rada pronalaze se u tri oblika:

predmete

rada dane od prirode,

sirovine,

i
poluproizvode.

S. Fajt: Gospodarenje imovinom

35

IMOVINA
Imovina

je ukupna vrijednost izvora, odnosno izvora

potencijalne imovine, kojima poduzetnik raspolae i
njima se koristi kako bi ostvario gospodarsku
aktivnost.

Prema funkciji i roku trajanja, imovina se dijeli na:

Dugotrajna imovina (stalna)

nematerijalna imovina
materijalna imovina
financijska imovina
potraivanja

Kratkotrajna imovina (tekua)

S. Fajt: Gospodarenje imovinom

zalihe
potraivanja
financijska imovina
novac na raunu i blagajni
36

STRUKTURA IMOVINE
IMOVINA

TEKUA /
KRATKOTRAJNA
CIRKULIRAJUA
IMOVINA

STALNA / FIKSNA
DUGOTRAJNA
IMOVINA

NEMATERIJALNA

MATERIJALNA

FINANCIJSKA
IMOVINA

DUGORONA
POTRAIVANJA

ZALIHE

POTRAIVANJA I
OSTALA PRAVA

FINANCIJSKA
IMOVINA

NOVAC

OSNIVAKI IZDACI

ZEMLJITA I UME

UDJELI U
POVEZANIM
DRUTVIMA

PRODAJA NA
KREDIT

SIROVINE I
MATERIJAL

OD KUPACA

UDJELI U
POVEZANIM
PODUZEIMA

TEKUI RAUM

IZDACI ZA
ISTRAIVANJE I
RAZVOJ

GRAEVINSKI
OBJEKTI

ULAGANJA U
VRIJEDNOSNE
PAPIRE

OD POVEZANIH
PODUZEA

REZERVNI
DIJELOVI I SITNI
INVENTAR

OD POVEZANIH
PODUZEA

KUPLJENI
VRIJEDNOSNI
PAPIRI

IRO RAUN

PATENTI, LICENCE,
KONCESIJE

POSTROJENJA I
OPREMA

DANI ZAJMOVI,
KREDITI I DEPOZITI

OSTALA
POTRAIVANJA

NEDOVRENA
PROIZVODNJA I
POLUPROIZVODI

OD DRAVE

DANI
KRATKORONI
KREDITI, DEPOZITI
I KAUCIJE

AKREDITIVI

PREDUJMOVI ZA
NEMATREIJALNA
SREDSTVA

ALATI, NAMJEATAJ,
UREDSKI I POGONSKI
INVENTAR

DUGORONA
ULAGANJA

TRGOVAKA
ROBA

OD ZAPOSLENIH

OTKUP VLASTITIH
DIONICA

BLAGAJNA

GOODWILL

TRANSPORTNA
SREDSTVA

PREDUJMOVI

OSTALA
POTRAIVANJA

OSTALI
KRATKORONI
FINANCIJSKI
PLASMANI

DEVIZNI RAUN

STAMBENE
ZGRADE, STANOVI

S. Fajt: Gospodarenje imovinom

37

POJAM I OBILJEJA IMOVINE

BILANCA
Aktiva
IMOVINA

Pasiva
KAPITAL
OBVEZE (DUGOVI)

Aktiva

prikazuje nain na koji poduzee koristi

imovinu.
Pasiva prikazuje izvore imovine, odnosno tko je
poduzee opskrbio imovinom koju ono koristi.

S. Fajt: Gospodarenje imovinom

38

 IMOVINA =

OBVEZE + KAPITAL
Tekua imovina Tekue obveze= Radni Kapital

S. Fajt: Gospodarenje imovinom

39

 Obveza

je postojei dug koji je proizaao iz

prolih dogaaja i iz kojeg se oekuje odljev
buduih ekonomskih koristi.
Izvori imovine se dijele prema:
Roku

dospijea
Vlasnitvu
Izvori

imovine mogu prema roku dospjea biti:

dugotrajna

i
kratkotrajna.

S. Fajt: Gospodarenje imovinom

40

 Izvori

imovine mogu prema vlasnitvu biti:

vlastiti

(kapital) i
tui (obveze tj. dugovi).
Imovina

obuhvaa izvore ili prava kojima

poduzee raspolae ili su pod njegovom
nepobitnom kontrolom kao rezultat prethodnih
transakcija ili dogaaja, a s kojima e ostvariti
poslovni poduhvat od kojeg se oekuje da e u
budunosti poduzeu priskrbiti ekonomsku korist.

S. Fajt: Gospodarenje imovinom

41

 Vrijednost

najveeg dijela imovine (osim novca i

potraivanja) uglavnom je iskazana trokovima
nabave imovine tj. iznosu gotovine koji je bio
uloen u njezinu nabavu.
Struktura i ukupna vrijednost imovine ovise o:
djelatnosti

kojom se poduzee bavi,

veliini i organizaciji poduzea,
organizaciji
proizvodnje i dostignutom
tehnikog i tehnolokog razvoja,
stanju na tritu i dr.

S. Fajt: Gospodarenje imovinom

stupnju

42

IZVORI IMOVINE
IZVORI IMOVINE

KAPITAL I REZERVE

DUGORONE OBVEZE

KRATKORONE OBVEZE

DRUTVENI (DRAVNI)
KAPITAL

PREMA POVEZANIM
PODUZEIMA

PREMA POVEZANIM
DRUTVIMA

DIONIARSKI KAPITAL

PREMA DOBAVLJAIMA I
OSTALA PRAVA

S OSNOVE KREDITA, ZAJMOVA

I VRIJEDNOSNIH PAPIRA

PRIUVE / REZERVE

PREMA ULAGAIMA

PREMA DOBAVLJAIMA I
ZAPOSLENIMA

ZADRANA DOBIT

ZA KREDITE I ZAJMOVE

ZA POREZE, DOPRINOSE I
DR.

DOBIT TEKUE GODINE

PO VRIJEDNOSIM
PAPIRIMA
ZA PREDUJMOVE

S. Fajt: Gospodarenje imovinom

43

IMOVINA POSLOVNE TVRTKE

Imovina

poslovne tvrtke koji koristi u poslovanju

dijeli se na
materijalnu

imovinu,
financijsku imovinu
gotovina
dionice
vrijednosni

papiri
nenaplaena potraivanja

S. Fajt: Gospodarenje imovinom

44

IMOVINA PREMA POJAVNOM

OBLIKU
Prema

obliku u kojem se pojavljuje razlikujemo:

novac,
materijalne

stvari,

prava

i
aktivna vremenska razgranienja.
Novac

obuhvaa gotovinu i depozite s rokom

dospijea do godine dana.
Uz novac esto se javljaju novani ekvivalenti koji
predstavljaju uloge novca koji se mogu brzo i lako
pretvoriti u novac bez gubitka vrijednosti.
S. Fajt: Gospodarenje imovinom

45

 Materijalne

stvari odnose se na svu imovinu koja

ima opipljiv, fiziki oblik.
Prava su pravno priznata mogunost postupanja
u odnosu na druge te predstavljaju dio imovine
poduzea ukoliko ih je mogue iskazati u novcu,
ako se moe oekivati da e u odreenom roku
biti unoviva ili ako trgovako drutvo ostvaruje
ekonomsku korist njihovom uporabom.

S. Fajt: Gospodarenje imovinom

46

Aktivna vremenska razgranienja (plaeni trokovi

budueg razdoblja i nedospjele naplate prihoda)
obuhvaaju neukalkulirane trokove (izdatak
postoji, ali ne i troak) i nefakturirane prihode
(prihod postoji, ali ne i primitak).

Sa stajalita funkcioniranja imovine u poslovnom

procesu i naina njezina ukljuivanja u poslovni
proces razlikujemo:
Dugotrajnu (stalnu) imovinu osnovna sredstva i
Kratkotrajnu (tekuu) imovinu obrtna sredstva

S. Fajt: Gospodarenje imovinom

47

IMOVINA SA STAJALITA FUNKCIONIRANJA U

POSLOVNOM PROCESU
Svrha

je ovakvog razvrstavanja imovine

odreivanje sposobnosti poduzea da izvodi sve
poslovne aktivnosti bez vanjske financijske
pomoi, te da se utvrdi rona usklaenost
imovine i pasive tj. obveza i kapitala.

Kriteriji

za razgranienje imovine su:

vremenski

kriterij i
funkcionalni kriterij.

S. Fajt: Gospodarenje imovinom

48

 Vremenski

kriterij odnosi se na vrijeme u kojemu

imovina prelazi iz jednog oblika u drugi.
Funkcionalni kriterij odnosi se na injenicu da li je
imovina utroena u jednom proizvodnom ciklusu
ili nije pri emu se pod proizvodnim ciklusom
podrazumijeva prosjeno vrijeme to protekne od
trenutka nabave materijala koji ulazi u proizvodnju
do trenutka naplate prodanih proizvoda ili usluga.

S. Fajt: Gospodarenje imovinom

49

DUGOTRAJNA IMOVINA
Dugotrajna imovina osnovna sredstva
skr. OSA
je dio imovine koji e ostati nepromijenjen u
vremenskom roku duljem od godine dana i koji
nee biti utroen u jednom normalnom
proizvodnom ciklusu.
To
su osnovna sredstva vee vrijednosti
angairana u proizvodno-poslovnom procesu.

S. Fajt: Gospodarenje imovinom

50

 Osnovna

su sredstva dobila svoj naziv po tome

to ine trajnu osnovu za rad poduzea, i to od
trena pribavljanja pa sve do potpune
neupotrebljivosti, odnosno kada se obavlja
njihovo rashodovanje.
Za osnovna sredstva nije bitan njihov pojavni
oblik, ve zahtjev da se ona angairaju u procesu
reprodukcije da bi se tako osigurala njihova
funkcija u procesu reprodukcije.

S. Fajt: Gospodarenje imovinom

51

Osnovna sredstva su ona sredstva koja ostaju dulje

u poduzeu i traju due od jedne godine dana.
U vremenu upotrebe osnovna se sredstva troe i
umanjuje im se vrijednost, a ta se vrijednost
neizravno ili izravno unosi u vrijednost uinaka
proizvodnje.
U procesu proizvodnje osnovna sredstva zadravaju
svoju naturalnu formu i ne ulaze materijalno u novi
proizvod, ali prenose na novi proizvod svoju
vrijednost koja se troi tijekom proizvodnoga
procesa.

S. Fajt: Gospodarenje imovinom

52

 Osnovna

sredstva slue za vie proizvodnih

procesa, vrlo esto i dugi niz godina, a to znai da
se ona troe postupno te da e neka ranije a
neka kasnije postati neupotrebljiva.
To

troenje osnovnih sredstava nije vidljivo jer ne

mijenjaju svoj vanjski oblik.
Meutim, kako se osnovna sredstva u procesu rada
ipak troe, a esti kvarovi, loiji rezultati i slino ukazuju
kako se postupno pribliava kraj vijeku trajanja
osnovnih sredstava.

S. Fajt: Gospodarenje imovinom

53

 Sva

sredstva poduzea koja ine osnovna

sredstva mogu se podijeliti u etiri kategorije:
stvari

koje ve funkcioniraju kao osnovna sredstva,

stvari koje jo ne funkcioniraju kao osnovna sredstva
ali su namijenjena za osnovna sredstva,
prava i potraivanja koja su nastala na bazi osnovnih
sredstava, i
novana sredstva namijenjena za pribavljanje osnovnih
sredstava.

S. Fajt: Gospodarenje imovinom

54

 Stvari

koje ve funkcioniraju kao osnovna

sredstva ine:
orua

za rad,
sredstva za rad,
graevinski objekti gospodarskoga karaktera,
zemljita gospodarskoga karaktera, i
dugogodinji nasadi.

S. Fajt: Gospodarenje imovinom

55

 Stvari

koje jo ne funkcioniraju kao osnovna

sredstva ali su namijenjena za osnovna sredstva
ine:
vrijednost

investicijskih radova u tijeku,

investicijski materijal koji je pripremljen za investicije
(graevinski materijal i sl.), i
sredstva za rad koja jo nisu u uporabi.

S. Fajt: Gospodarenje imovinom

56

 Prava

i potraivanja koja su nastala na bazi

osnovnih sredstava ine:
patenti,
licence,
prava

iz zakupa,
prava iz prodaje osnovnih sredstava, i
prava iz predujma na osnovna sredstva i druga.

S. Fajt: Gospodarenje imovinom

57

Osnovna klasifikacija osnovnih sredstava vri se po

njihovoj ekonomskoj ulozi koju imaju u procesu
proizvodnje.
Tako se osnovna sredstva u poduzeu razvrstavaju u:

zemljite,
zgrade,
ureaje,
strojeve,
transportna sredstva,
alate, i
inventar.

S. Fajt: Gospodarenje imovinom

58

VRIJEDNOST OSNOVNIH
SREDSTAVA

Razlikujemo tri vrijednosti osnovnih sredstava:

nabavnu vrijednost,
revaloriziranu vrijednost (ispravku vrijednosti), i
sadanju vrijednost.

Nabavna vrijednost osnovnih sredstava je vrijednost

po kojoj je osnovno sredstvo pribavljeno. Ona
obuhvaa fakturnu vrijednost osnovnog sredstva,
trokove prijevoza i trokove montae, a kada je u
pitanju uvozna oprema, onda jo i carinu.
Nabavna vrijednost slui kao osnovica za obraun
amortizacije.

S. Fajt: Gospodarenje imovinom

59

Da bi se utvrdila realna osnovica amortizacije nije

dovoljno utvrditi samo nabavnu vrijednost, ve je potrebno
izraunati i vrijednost investicijskog odravanja osnovnih
sredstava tijekom predviena vijeka trajanja.
Dakle, kada se nabavnoj vrijednosti doda vrijednost
investicijskog odravanja dobiva se osnovica za
amortizaciju.
Kada se iz bilo kojih razloga obavlja naknadno utvrivanje
vrijednosti osnovnih sredstava, onda to nazivamo
ispravkom vrijednosti sredstava, a nova se vrijednost
naziva revalorizirana vrijednost osnovnih sredstava.

S. Fajt: Gospodarenje imovinom

60

 Nabavna

se vrijednost osnovnih sredstava moe tijekom

vremena promijeniti (na vie ili nie) zbog djelovanja razliitih
ekonomskih ili drugih imbenika.

Najvaniji imbenik koji utjee na promjenu nabavne vrijednosti

osnovnih sredstava jest kretanje cijena na tritu.
U sluaju znaajnije promjene cijena vri se revalorizacije osnovnih
sredstava, odnosno ponovna procjena vrijednosti osnovnih
sredstava.
Utvrena revalorizirana vrijednost ini sadanju vrijednost
osnovnih sredstava.
Cilj revalorizacije vrijednosti osnovnih sredstava je usklaivanje
njihove vrijednosti s trinim cijenama radi realnoga prikazivanja
njihove vrijednosti.

S. Fajt: Gospodarenje imovinom

61

obzirom na veliku vrijednost osnovnih sredstava u

poduzeu nije svejedno kojim se intenzitetom koriste.
I

kada se uope ne koriste ipak nastaju trokovi koji se

nazivaju fiksni trokovi.
Cilj je racionalnoga poslovanja da se kapaciteti maksimalno
koriste kako bi stalni (fiksni) trokovi po jedinici proizvoda ili
usluge bili to nii.
im

je gospodarski objekt sagraen on stvara trokove

- trokovi kapaciteta ili apsolutno fiksni trokovi, a
proizlaze iz trokova izgradnje, opreme i pribavljena
kadra.

S. Fajt: Gospodarenje imovinom

62

 Zatim

postoje trokove pripreme, a oni ovise o

programu planiranoga poslovanja za odreeno
razdoblje.
I apsolutno fiksni trokovi i trokovi pripreme
jesu prvenstveno vremenski trokovi i
nezavisni su o opsegu proizvodnje ili usluga.
Ovi

su trokovi vrlo visoki i zato zasluuju posebnu

panju. Osnovni ekonomski princip poslovanja je
nastojanje da se kapaciteti maksimalno koriste i tako
smanje trokovi po jedinici proizvoda ili usluge i ujedno
povea dobit.

S. Fajt: Gospodarenje imovinom

63

 Poslovni

rezultat je mogue poveati s pomou poveanoga

koritenja kapaciteta na dva naina:
preko poveanoga opsega proizvodnje i ostvarenih prodajnih
kapaciteta i tako ostvarenih prihoda, te
preko degresije fiksnih trokova.
Ako je opseg proizvodnje, odnosno prodaja kapaciteta zadovoljavajua,
ako su ostvarene povoljne cijene onda je i koliina ostvarena prihoda
zadovoljavajua.
Realizacija proizvoda i usluga te njihov obujam u uskoj je vezi s
koritenjem kapaciteta.
To znai da treba postii optimum u svim elementima poslovanja
da bi isplativost koritenja kapaciteta rezultirala i povoljnim
poslovnim rezultatom - veim ukupnim prihodom.

S. Fajt: Gospodarenje imovinom

64

 Dugotrajna

imovina nabavlja se uglavnom u svrhu

koritenja u vlastitom poslovnom procesu na dui
rok.
Javlja se u slijedeim oblicima:
materijalna
zgrade,

imovina,

alati, strojeva i, zemljita i dr.

nematerijalna
osnivaka

imovina,

ulaganja, patenti, licence, ulaganja u istraivanje i

razvoj i dr.
financijska

imovina i
potraivanja.
S. Fajt: Gospodarenje imovinom

65

S. Fajt: Gospodarenje imovinom

66

 Materijalna

imovina obuhvaa imovinu poduzea

u obliku stvari nabavljenu zbog uporabe u
proizvodnji ili nabavi roba i usluga, za
iznajmljivanje ili uporabu u administrativne svrhe.
Materijalna imovina vodi se u knjigovodstvu po
trokovima nabave tj. trokovima koji su nastali
nabavom ove imovine.
Tu
spadaju: zemljita, gradevinski objekti,
transportna sredstva i sl.

S. Fajt: Gospodarenje imovinom

67

 Nematerijalna

imovina predstavlja imovinu u

nematerijalnom obliku, odnosno imovinu u obliku
zakonskih prava ili unaprijed plaenih trokova na
temelju kojih e poduzee ostvarivati budue
ekonomske koristi.
U knjigovodstvu se nematerijalna imovina vodi po
troku nabave tj. iznosu plaenom za njezinu
nabavu.
Tu spadaju: trokovi razvoja, koncesije, patenti,
licencije, franize, goodwill i sl.
S. Fajt: Gospodarenje imovinom

68

 Goodwill

(njem. Ansehen (einer Firma) bei der

Kundschaft, Guter Name) je dobar glas,
uvenost, reputacija koju je poduzee steklo na
tritu, a koja se moe vrednovati, odnosno
poloaj na tritu koji moe dovesti do
oekivanog prometa i dobiti u predvidivoj
budunosti. To je prednost koja se temelji na
ugledu i poslovnim vezama kao i vjerojatnoi da
e postojei klijenti nastaviti odravati poslovne
odnose s poduzeem.

S. Fajt: Gospodarenje imovinom

69

 Goodwill

se odnosi na poduzee, samostalnu

pravnu osobu i uzima se u obzir prilikom prodaje
udjela u drutvu ili itavog poduzea. Tom
prilikom se goodwill izraava u novanoj
vrijednosti i utjee na visinu naknade koja se
plaa za prijenos dijela ili svih udjela. Ako je
goodwill ukljuen u cijenu poduzea, novi nositelj
poduzea moe koristiti tvrtku poduzea i
ograniiti ranijeg nositelja poduzea, odnosno
lanove u obraanju ranijim klijentima i uporabi
tvrtke.

S. Fajt: Gospodarenje imovinom

70

 Goodwill

se titi suglasnou i obvezom

prodavaoca poduzea da nee osnivati poduzea
iste djelatnosti za odreeno razdoblje u
konkurenciji s poduzeem koje je prodao.
Usporediv pravni institut europskog prava s
goodwillom je institut francuskog prava: fond de
commerce. Radi se takoer o pravnom pojmu
vezanom za prodaju poduzea koji uveava
njegovu vrijednost, povezuje se s trgovakom
klijentelom, kupcima, potroaima, ostvarenom
dobiti u posljednje tri godine, ali i tvrtkom, igom,
autorskim i patentnim pravima.

S. Fajt: Gospodarenje imovinom

71

 Financijska

imovina odnosi se na sva dugorona

ulaganja novca poduzea izvan vlastita
poslovnog procesa radi ostvarivanja ekonomskih
koristi.
Novac se ulae u razliite dugorone financijske
oblike tj. oblike ije je dospijee due od godine
dana.
Kao financijski oblici javljaju se: krediti, dionice,
obveznice, depoziti i sl.

S. Fajt: Gospodarenje imovinom

72

KRATKOTRAJNA IMOVINA
je

onaj dio ukupne imovine poduzea za koji se

oekuje da e biti prodan u roku od godine dana
ili utroen u normalnom proizvodnom ciklusu, ako
ciklus traje dulje od godine dana.
Kratkotrajna imovina obrtna sredstva
Novac
Potraivanja

od kupaca
Obveze prema dobavljaima
Zalihe sirovina, materijala i rezervnih dijelova,
poluproizvoda i gotovih proizvoda
Sitni inventar
S. Fajt: Gospodarenje imovinom

73

 Razlikujemo

slijedee oblike kratkotrajne imovine:

gotovina

i bankarski depoziti,
vrijednosni papiri,
potraivanja,
dani predujmovi,
zalihe,
aktivna vremenska razgranienja (plaeni trokovi
budueg razdoblja i nedospjela naplata prihoda).

S. Fajt: Gospodarenje imovinom

74

 Gotovina

i bankarski depoziti:

iro

rauni
tekui rauni
posebni rauni
gotovina u blagajni
devizni rauni
oroeni depoziti

S. Fajt: Gospodarenje imovinom

75

 Vrijednosni

papiri:

ekovi
mjenice
obveznice
trezorski

zapisi
blagajniki zapisi
ostale vrijednosnice

S. Fajt: Gospodarenje imovinom

76

 Potraivanja:
od

kupaca
za dane depozite i kaucije
od povezanih poduzea
za dane kratkorone kredite
od dravnih organa
od zaposlenih
ostala potraivanja

S. Fajt: Gospodarenje imovinom

77

 Dani

predujmovi za nabavu kratkotrajne imovine

poput zaliha.
Zalihe:
sirovina

i materijala
poluproizvoda
gotovih proizvoda
trgovake robe
sitnog inventara
ostalo

S. Fajt: Gospodarenje imovinom

78

 Plaeni

trokovi budueg razdoblja i nedospjela

naplata prihoda:
trokovi

odravanja
trokovi zakupnine
trokovi leasinga
premije osiguranja
pretplate na asopise
obraunati prihodi koji nisu fakturirani

S. Fajt: Gospodarenje imovinom

79

KRETANJE TEKUE IMOVINE U

POSLOVNOM CIKLUSU
GOTOVINA

POTRAIVANJA
PRETVORENA U
GOTOVINU PO
NAPLATI OD
KUPACA

GOTOVINA PLAENA
ZA NABAVU
MATERIJALA KOJI SE
NALAZE NA
ZALIHAMA
GOTOVI PROIZVODI
PRODANI KUPCIMA I
PRETVORENI U
POTRAIVANJA

S. Fajt: Gospodarenje imovinom

80

SIROVINE
OBVEZE
PREMA
VJEROVNICIMA

TROKOVI
PROIZVODA

PROIZVODNJA

PROIZVODI

VI
O E
K
AJ
O D
POTRAIVANJA
R
T RO
OD DUNIKA
P

NOVAC

S. Fajt: Gospodarenje imovinom

81

AKTIVA

S. Fajt: Gospodarenje imovinom

82