Rascjep umjetnikog i

estetskog
Umjetnost u kontekstu
razvoja drutva, nove
tehnologije i trine
ekonomije

Umjetniko djelo kao socijalna

injenica
umjetniko djelo kao proizvod odraz je drutva u kojem
nastaje

gubljenje samorazumljivosti umjetnosti otuda je mogue

objasniti u kontekstu razvoja drutva, nove tehnologije i
trine ekonomije

utjecaj kritike teorije drutva frankfurtske kole

Historijski materijalizam
Marx je mislio da uglavnom materijalni odnosi u drutvu upravljaju naim
nainom miljenja
te materijalne okolnosti takoer utjeu na povijesni razvoj
Hegel je tvrdio da je povijesni razvoj voen sukobom izmeu dviju
suprotnosti, koje se zatim ukidaju iznenadnom promjenom; pod svjetskim
duhom razumijeva silu koja tjera povijest naprijed
Marx kae da je ovo okrenuto naglavake i tvrdi da su materijalne
promjene odluujue
dakle, duhovne okolnosti ne stvaraju materijalne promjene, ve obrnuto
materijalne promjene su one koje stvaraju nove duhovne okolnosti

Materijalizam sui generis

ovjek se ne definira kroz materiju od koje je
sastavljen (npr. spoj elemenata, atoma), kao to
to ine materijalisti prije njega, nego se
materijalizam oituje kroz ideju da je u osnovi
svega materijalna gospodarska struktura drutva

Materijalna baza i ideoloka

nadgradnja
BAZA osnova povijesnih promjena odreena ekonomskim faktorima
uvjeti proizvodnje prirodni uvjeti u kojima se dogaa proizvodnja, npr.
sirovine, prirodni resursi
proizvodne snage orue kojim se proizvodi, npr. alat, tehnologija, strojevi
proizvodni odnosi tko to posjeduje, tj. koje su klase i odnos meu njima

NADGRADNJA su: pravo, religija, znanost, moral, drava, kultura,

umjetnost, filozofija
karakteristike baze su uzrok, a duh vremena je posljedica (upravo
suprotno od Hegela) sve nematerijalne sastavnice i dostignua drutva
odraz su materijalne osnove
promjenom baze, mijenja se nadgradnja (sve to iz baze proizlazi)
oko ove, poneto pojednostavljene teze, razvile su se razliite
interpretacije

Razvoj drutvenih formacija

1. prvobitno drutvo
2. robovlasniko drutvo
3. feudalistiko drutvo
4. graanski kapitalizam

drutvene formacije ovise o nainu proizvodnje u

nekom drutvu, npr. proizvodnja runim rvnjem
sukladna je feudalizmu, dok industrijska
revolucija (parni stroj) uvjetuje razvoj kapitalizma

Argan: umjetniko i estetsko

jasan rascjep umjetnikog i estetskog: kraj umjetnosti kao
sustava tehnika organiziranih za proizvodnju estetskih
vrijednosti

obrtniki tehnoloki sustav zamijenjen je industrijskim,

industrijsku tehnologiju vodi kapitalistika ekonomija,
kapitalistika ekonomija pretvorila se u aparat politike moi

u skladu s vlastitim pretpostavkama, takav aparat vrijednost

umjetnikog djela vidi jo jedino u terminima trokova i cijena

Tehnike umjetnosti i industrijska

tehnologija
nadomjetanje zanatskog sustava tehnoloko-industrijskim

kljune razlike na ekonomskoj, drutvenoj, politikoj i

moralnoj razini

industrijsko-kapitalistiki sustav uvodi nov sustav vrijednosti

u koji se umjetnost kao takva (tip vrijednosti koji je ona
ostvarila) vie ne moe uklopiti

kad bi u nj bila uklopljena, dovela bi ga u opasnost

Tehnike umjetnosti
umjetnike tehnike (slikarstvo, kiparstvo, arhitektura) nisu bitno
drugaije od ostalog ljudskog rada

tehnike umjetnosti dio su opeg tehnolokog sustava; ali ocrtavaju i

ostvaruju njegovu idealnu svrhu, sainjavaju njegov model

stoga se tijekom cijele povijesti umjetnost ini prisno vezana uz sustav

ekonomske, obrtnike proizvodnje i njezina je najvia razina

razina u kojoj se praktini, kvantitativni inilac svodi na nulu

(jedinstvenost umjetnikog djela), a idealni, kvalitativni inilac raste
do beskraja, do apsolutnog

Industrijsko-kapitalistiki
sustav
kriza postupaka kvalificiranja u situaciji ovladanoj
industrijalizmom: situaciji koja ozakonjuje samo
postupke kvantificiranja

industrijsko-kapitalistiki sustav u krizu ne dovodi samo

umjetnost, ve putem umjetnosti dovodi u krizu i
estetsku vrijednost kao suprotnu svojoj slici vrijednosti

Ki
veza kia s industrijskom tehnologijom i proizvodnjom

neestetinost kia: inilac kakvoe rtvovan iniocu koliine

kiu nedostaje konotacija trajnog, koja se smatra kao svojstvena

estetinom

u industrijskom razdoblju moda je agens brzog nadomjetanja

proizvoda te je potrebno da se svaka moda potroi to bre, kako
bi otvorila prostor novoj modi, to e se ubrzo pokazati kao novi
ki

Umjetnika situacija u 20. stoljeu

poevi od povijesnih avangardi umjetnika
situacija pokazuje dva tijeka: umjetniki i estetski

umjetniki: pokreti to potjeu od dadaizma i

nadrealizma

estetski: pokreti koji potjeu od konstruktivizma

Umjetniko:
Duchamp
suprotstavlja stvarnu
umjetnikost, makar ogranienu i
svedenu, estetinosti koja se
inila nepovratno propalom;

cjedilo za boce ili pisoar: ne

izlae ih kao estetske predmete
nego kao umjetnika djela;

in uzimanja predmeta i njegova

smjetanja na postolje u
izlobenoj dvorani;

sve to moe uiniti umjetnik u

sadanjim povijesnim uvjetima
jest da uzme ne-umjetniki
predmet i nazove ga
umjetnikim;

Estetsko
Gropius, Le Corbusier, Mies van der Rohe, Aalto projektiraju
predmete

ni oni ih ne stvaraju predmete, daju da ih stvara industrija

koeficijent estetinosti nije odreen tijekom proizvodnje, nego

u poetku, u projektu

oni projektiraju oblik kojega jo nema, a Duchamp djeluje na

ve postojeim, tovie, uobiajenim oblicima

Manzoni
Njegove kutijice nemaju
estetsku vrijednost, ali jesu
umjetniki in, i to umjetniki
in bez vrijednosti.
U industrijsko doba u kojem
nije vaan in, nego proizvod,
sve to je umjetniko jest nevrijednost.
Crna alegorija: alegorija
umjetnikog rada, shvaenog
kao izraz unutranjosti, u ovom
sluaju ba utrobne.
Podrugljiva alegorija one
potroake civilizacije koje se
krug sastoji, u krajnjoj liniji, u
pretvaranju hrane u izmet i
obrnuto.
Pokazivao dokle je reim
plitkog kapitalizma ponizio
umjetnost .

Potroako drutvo
opa estetizacija drutva

ini se opravdanom u trenutku kada nastaje teorija industrijskog

dizajna, no postaje svoja negacija u hiperkapitalistikom,
potroakom drutvu

ono to velika industrijska tijela planiraju nije toliko proizvodnja

koliko potronja

tei se postizanju neograniene i iracionalne potronje koja je

odreena nesvjesnim nagonima

Reklama
srodnost izmeu metoda industrijske reklame i politike
propagande

stavlja pojedince u uvjete nemoi i pasivnosti, ne samo

prema proizvodima koje treba troiti nego i prema
ekonomskom i politikom sistemu u koji je industrijska
proizvodnja uklopljena

Projektiranje vs.
programiranje
termin projektiranje to ga je stari industrijalizam prihvaao kao
onaj koji oznauje prvi stupanj proizvodnog ciklusa, za
neokapitalistiku industriju izgubio je bilo kakvo znaenje: zamijenjen
je terminom programiranje

projektira se neki predmet: prouava se njegova funkcija, struktura, u

njegovim granicama nastoji se zgusnuti maksimum vrijednosti

programiranje se bavi masom proizvoda koja mora biti potroena

estetska kvaliteta predmeta prihvaa se samo kao uklopljeni reklamni

inilac, tj. kao styling

Iskoritavanje i troenje
industrijska tehnologija postaje razorna jer je nadzire i
upotrebljava ekonomsko-politiki aparat koji se njome slui kao
sredstvom za postizanje maksimuma, posvemanjosti moi

iskoritavanje i troenje, smjerajui uvjetima bezgraninog,

mogu se programirati, ali ne i projektirati (podrazumijeva
kvalitetu, mjeru)

nastoje prijei granicu povijesti, granicu ljudskog pothvata do

posvemanje destrukcije

Projekt i sudbina
ponovno uspostavljanje namjerno presjeene veze izmeu
umjetnikog i estetskog

stvaranje novog senzibiliteta kao prevratnikog umjetniko-estetskog

potencijala revolucionarne promjene drutva

opstanak umjetnosti u sutranjem svijetu, ma kakav bio, ovisan je

samo o projektu koji dananja umjetnost ini za umjetnost sutranjice

pretpostavlja introspekciju, kritiku svijest i projekciju istinskih

vrijednosti (ideala)

Konstrukcija realnog
umjetnika izvedba zamjenjuje umjetniko djelo, statinu sliku, te se pojam
umjetnosti proiruje na spoznajni, etiki i politiki diskurs (umjetnost kao
sredstvo mijenjanja drutvene svijesti i inilac rekonstrukcije svijeta)

realizam vie ne znai objektivno predstavljati realnost, ve biti u toj realnosti,

biti prisutan u njoj: u povijesnoj i drutvenoj realnosti nita manje nego u
prirodnoj, u neosjetilnoj nita manje nego u onoj koja se moe doivjeti samo
osjetilima

stvarnost se ne opisuje, nego se projektira u smjeru nieanskog

prevrednovanja svih vrijednosti

umjetnost je izraz drutva, i ako nije tu radi njegova usavravanja, onda je tu

radi njegova ruenja (Proudhon)