Professional Documents
Culture Documents
Aristo Tel
Aristo Tel
MATERIJALIZAM vs IDEALIZAM
Aristotel vs Platon
o
Ko ne moe da ivi u zajednici, ili mu
ona ak nije ni potrebna jer je sam sebi
dovoljan, taj nije lan drave, to je ili
zvijer ili bog." [Politika, 1253a,12]
"Kako vidimo da svaka drava predstavlja
neku zajednicu i da je svaka zajednica
nastala radi nekog dobra, jer radi onoga to
misle da je dobro ljudi rade sve, jasno je da
sve zajednice tee nekom dobru, a ona koja
je od svih najmonija i koja sve ostale u sebi
obuhvata, tei dobru najviem od svih. Ona
se zove drava." [Politika, 1252a]
Nesamodovoljnost ovjeka o
Uenje o uzrocima
causa materialis
causa formalis
causa finalis
causa efficiens
Teorija klasa
Nemogue je da jedni isti ljudi budu
istovremeno i siromani i bogati.
Stoga izgleda da siromasi i bogatai
predstavljaju dva osnovna dijela
drave. [Politika, 1291 b, 15]
Bogati vae istovremeno kao valjani i
poteni" [Politika, 1294 a, 4]
Teorija ropstva
Bioloka osnova:
"Ne naziva se, dakle, neko gospodarem zato to zna da gospodari, ve
zato to je po prirodi takav." [Politika, 1255b,22]
Paradoxi ropstva
1.Ropstvo Helena
2. Problem Vrline roba
3. Nasljednost plemstva:
"Ko bi se usudio da nazove robinjom mene
Koja po ocu i po majci potiem od bogova?"
Ekonomska teorija
(i)
Sticanje
predmet
Oikos
(ii) Hrematistika
Trgovina
Novac
Upravljanje
upotreba
Polis
Klasifikacija Ustava
Dobri oblici
Loi oblici
Vladavina jednog
Kraljevstvo
(Basileja)
Tiranida
Vladavina nekolicine
Aristokratija
Oligarhija
Vladavina veine
Politeja
Demokratija
Demokratija
"ekstremna refernedumska demokratija
Argument 1: Kvalitet nadomjeten kvantitetom [Politika, 1281b,4-5;
1282a,10; 1283b,8; 1286a,5 ].
Argument 2: trpioci odluka vlasti.
Kotraargument 1: tiranija veine [Politika, 1292a,4-7; 1317b,6].
Kontraargument 2: destrukcija kulture
Klasna borba
Klase: bogati i siromani
Stratifikacijska napetost
Oligarhija
Demokratija
gospodarenje/robovanje graana
Politeja
Kombinacija oligarhije i demokratije
Svim graanima da pravo da biraju organe vlasti, da zahtijevaju od njih polaganje
rauna i da uestvuju u sudovina, ali da najvii poloaji budu izborni ... U tom
sluaju dravna uprava mora da bude dobra jer e vlast uvijek biti u rukama
najboljih ljudi, a narod nee zavideti potovanja dostojnim ljudima koje je njegova
volja dovela na vlast. Takvim poretkom bie zadovoljni i ti istaknuti i uvaeni ljudi
jer se nee potinjavati gorima od sebe, a vladae pravedno jer e drugi imati prava
da trae od njih da im polau raune."