OSNOVE

METODOLOGIJE
Sud
Struktura suda
Uvodne vjezbe
Subjekt,
Ass. Osmi
Amer predikat i spona
15/10/2009. godine
Akademska
09/10, semestar
III, godina
II
etverostruka
razdioba
sudova

Sudovi po kvantitetu
Sudovi po kvalitetu
1

Definicija Metodologije

Metodologija je logiko-epistemoloka
disciplina koja izuava metode, razvija
njihova logika naela, ali i nastoji
sistematizirati i ocijeniti istraivako
iskustvo jedne znanosti.
Uenje o metodama, dio logike koji se
bavi prouavanjem spoznajnih metoda.

Epistemologija

(gr. episteme =znanost i logos =

nauka):Teorija o znanostima,
njihovim metodama i sistematici. Taj
izraz je prvi uveo kotski filozof
James Frederick Ferrier (1808
1864).

Gnoseologija

(gr. Gnosis = spoznaja i logos =

nauka) je filozofska disciplina koja
ispituje mogunosti istinite spoznaje
i raspravlja o spoznajnim izvorima,
njihovom obimu, pretpostavkama,
granicama, kriteriju i objektivnoj
vrijednosti spoznaje.

Ontologija

(gr. , particip glagola biti, tj. bie, bivajue +

, rije, uenje)
je temeljna disciplina metafizike, koja prouava
bie kao takvo, tj. ukoliko ono jest bie. Ona ne
promatra bie pod nekim ogranienim vidom,
dakle neko konkretno bie ili podruje bitka (kao
ostale znanosti), nego ona bie promatra kako je
ono po sebi, u svojoj biti. Prouavajui bie,
ontologija propituje prva poela i uzroke bia kao
takvog,
njegovu
bit,
njegovo
postojanje
(egzistenciju), njegovu mogunost, odnosno
stvarnost, njegove kategorije te, od kategorija
ire, transcendentalije.
5

Ontologija

Osnovna pitanja ontologije su:

to je bitak? to jest? to postoji?
to je postojanje? to znai postojati, to znai biti,
to znai egzistirati?
to je bie? (to je stvar?)
to je bit? to je supstancija? to je akcident
(akcidens)?
to je kretanje, promjena? to je identitet? to je
razlika?
Koji su uzroci bia?
Koje su kategorije? to moemo iskazati o biu?
Koji su najvii rodni pojmovi koje iskazujemo o
biima? Koji su naini bitka bia?
6

OSNOVNE METODOLOGIJE

IMAJU OPTE
KARAKTERISTIKE
ALI SU RAZRAENE
ZA OBLASTI U
KOJIMA SE
PRIMJENJUJU I NE
MOGU SE
PRIMJENITI VAN
TIH OBLASTI

Primjer : metodologija
eksperimentalnih
nauka
Gdje god se u
prirodnim naukama
radi eksperiment isti
su uslovi

Logika
(osnovni pojmovi)

Pojam

Pojam je jedan od osnovnih oblika

misli.
Iako nije teko dati primjer koji
pokazuje pojam, nema slaganja o
tome to pojam zapravo jest.
Encyclopedia Britannica iz 1998.
kae:Pojam je pravilo koje moe biti
primijenjeno pri odluci o pripadnosti
pojedinanog objekta odreenoj klasi.
9

Zbrka oko upotrebe rijei pojam

Udbenik logike Gaje Petrovia, kao i

Filozofijski rjenik, ukazuje na zbrku oko
upotrebe rijei pojam.
Po Petroviu postoji pet karakteristinih
logikih teorija koje pokuavaju dati
zadovoljavajuu definiciju pojma.
Svaka od tih teorija nosi nejasnoe
(formalistika, psihologistika,
nominalistika, vulgarno-materijalistika,
realistika).

10

Formalistika teorija smatra da je pojam element suda.

Problem ove teorije je taj to pojam jest element suda ali
mu to ne moe biti definicija, ve mu se samo odreuje
mjesto
Psihologistika teorija pojam objanjava pomou
predstave (predobe). Ova teorija tvrdi da je pojam opa
predstava.
Nominalistika teorija smatra da je pojam isto to i rije,
termin ili ime. Meutim, to se ne moe izjednaavati. Pojam
je misao a rije je sredstvo izraavanja te misli (jeziki izraz
pojma).
Vulgarno-materijalistika teorija smatra da je pojam
misao o osobinama materijalnih predmeta. Problem s ovom
teorijom je taj to ljudi ne misle samo o materijalnim
predmetima. Ova teorija je suvie pojednostavila pojam.
Realistina teorija - proiruje vulgarno-materijalistiku
teoriju i uvodi odnose meu materijalnim predmetima.
11

Petrovi o pojmu

Uvodei filozofski pojam bit ili sutina

po kojima je neto to to jest po nekim
svojim svojstvima ili karakteristikama,
Petrovi kae: Pojam je misao o biti onoga
to mislimo, odnosno misao o bitnim
karakteristikama onoga to mislimo.
Nazovemo li sve o emu uope moemo
misliti predmetom: pojam je misao o biti
predmeta.
Pri ovome, rije predmet koristi se u
znaenju koje nije uobiajeno u
svakodnevnom govoru.

12

Sadraj pojma

Oslonimo li se na definiciju pojma kao misli o biti

ili bitnim karakteristikama onoga o emu mislimo
tada je npr. pojam kvadrata misao o bitnim
karakteristikama kvadrata.
Taj zamiljeni kvadrat je geometrijski lik koji ima
etiri iste strane, dakle, da bi neto bilo kvadrat
mora imati dvije karakteristike: 1)mora biti
geometrijski lik i 2) mora imati etiri iste strane.
Bitne oznake jednog pojma ine njegov sadraj.
Sadraj je skup bitnih oznaka pojma.

13

Opseg pojma

Nii, vrsni pojmovi koji potpadaju pod jedan

vii pojam ine njegov opseg.
Opseg pojma tako je skup svih niih
pojmova koje on obuhvaa.
Skup svih pojedinanih predmeta na koje
se odnosi neki pojam nazivamo dosegom
ili podrujem primjene.

14

Vrste pojmova

Prema predmetima misli - tako postoje pojmovi o materijalnim

predmetima, osobinama, odnosima, pojavama i drugo.
Individualni i klasni pojmovi - ovi pojmovi se razlikuju prema
opsegu. Individualni pojmovi u svom opsegu imaju samo jedan
predmet. Klasni pojmovi se odnose na itavu grupu (klasu) slinih
predmeta. Na primjer Emir Spahi je individualni pojam a fudbaler
je klasni pojam.
Nekvantificirani i kvantificirani pojmovi - nekvantificirani
pojmovi imaju tano odreen opseg, oni su globalni. Na primjer u
reenici,"Uenici su nestani" nismo odredili na koje uenike
mislimo i koliko ih je. Kvantificirani pojmovi imaju tano odreen
opseg i mogu biti univerzalni, partikularni i singularni.
Svi glumci- univerzalni
Neki glumci- partikularni
George Clooney- singularni
Jednostavni i sloeni pojmovi - razlikuju se po sadraju.
Jednostavni pojmovi u svom sadraju imaju samo jednu osobinu,
dok sloeni imaju barem dvije osobine.
15

Vrste pojmova

Pozitivni i negativni pojmovi -Pozitivni pojmovi

istiu neku osobinu a negativni pojmovi negiraju
neku osobinu.
Apstraktni i konkretni pojmovi -Apstraktni
pojmovi imaju ui sadraj a konkretni imaju iri
sadraj
Jasni-nejasni, razgovjetni-nerazgovjetni
pojmovi- Jasni i nejasni pojmovi se razlikuju po
obimu. Jasan nam je onaj pojam kod kojeg nam
je obim potpuno poznat. Razgovjetni i
nerazgovjetni pojmovi se razlikuju po sadraju.
Razgovjetan nam je onaj pojam kod kojeg nam je
sadraj potpuno poznat, a nerazgovjetan nam je
onaj kod kojeg nam sadraj nije potpuno poznat.
16

Odnosi pojmova

Identini pojmovi - ovi pojmovi imaju isti opseg i isti

sadraj, meutim identinost u prirodi ne postoji pa ne
postoje ni identini pojmovi. Do ovoga prividnog odnosa
dolazi zbog toga to jedan pojam moe imati vie termina
pa nama izgleda da se radi o vie pojmova.
Ekvipolentni pojmovi- ovi pojmovi imaju isti opseg ali
razliit sadraj. Na primjer "Glavni grad Bosne i
Hercegovine" i "Grad na Miljacki" imaju isti opseg (mislimo
na isti grad- Sarajevo), ali u prvom sluaju u sadraju
navodimo karakteristike koje predstavljaju drutvenopolitiku, administrativnu funkciju Sarajeva, a u sadraju
drugog pojma njegov geografski poloaj.
Interferirajui pojmovi -dva pojama koja imaju
djelimino isti opseg i djelimino isti sadraj. Na primjer u
relaciji pojmova "uenik" i "sportista" znamo da se neki
uenici bave sportom pa pripadaju i pojmu sportista, a
samim tim i neki od sportista su uenici.
17

Odnosi pojmova

Superordinirani i subordinirani pojmovi

-superordinirani imaju iri opseg a subordinirani imaju ui
opseg, ali mu se opseg (subordiniranom pojmu) nalazi u
sastavu superordiniranog pojma. Na primjer u relaciji
pojmova "iva bia" i "biljke", u "iva bia" se ubrajaju
biljke, dok kod pojma "biljke" ne ubrajaju se sva iva
bia, jer je biljka samo jedno od ivih bia.
Koordinirani pojmovi - to su pojmovi koji su
subordinirani zajednikom viem pojmu, ali imaju neke
osobine koje ih razdvajaju. Na primjer pojmovi
pastrmka" i ajkula" pripadaju pojmu ribe, ali se
razlikuju po tome to je pastrmka slatkovodna riba, dok
ajkula ivi u slanim vodama.
Kontrarni pojmovi - to su pojmovi koji su takoe
subordinirani zajednikom viem pojmu, ali su
meusobno suprotni. Na primjer pojmovi "crno" i "bijelo"
pripadaju zajednikom pojmu boje ali su suprotni.

18

SUD

19

Sud

Petrovi definirajui sud kae:Sud je

spoj pojmova kojima se neto tvrdi
ili porie.
Sud je misao kojom se neto tvrdi ili
porie.

Npr.
NEKI BRODOVI SU BIJELI.
20

Struktura suda

Posredujua misao: je misao

pomou koje obuhvatamo neke
predmete koje elimo poblie
odrediti ("brodovi").
Posredovana misao: misao kojom
predmete poblie odreujemo
("bijeli").

21

Subjekt, predikat i spona

Subjekt je pojam o onom o emu se

sudom neto izrie ili tvrdi.
Predikat je pojam pomou kojeg se
u subjektu neto izrie ili tvrdi.
Spona (kopula) predstavlja misaoni
odnos subjekta i predikata. Ona je u
sudu objekt mogue afirmacije ili
negacije.
22

etverostruka razdioba sudova

Sudovi po kvantitetu (kolikoi)

Sudovi po kvalitetu (kakvoi)
Sudovi po modalitetu (stepenu)
vrijednosti
Sudovi po odnosu (relaciji)

23

Sudovi po kvantitetu

Dijele se na ope (univerzalne) i posebne

(partikularne) zavisno o tome koliki je
opseg pojma subjekta mislimo u sudu.
"Sve make jesu ivotinje." => opi
(univerzalni) sud
Sud kojim mislimo CIJELI opseg pojma
subjekta jest opi (univerzalni) sud
"Neki brodovi su bijeli." => posebni
(partikularni) sud
Sud kojim mislimo DIO opsega pojma
subjekta jest posebni (partikularni)
sud
24

Sudovi po kvalitetu

Dijele se na potvrdne (afirmativne) i nijene

(negativne)
Potvrdni afirmativni sud: sud kojim
posredujuu i posredovanu misao meusobno
spajamo odnosno sud kojim neto tvrdimo.
"Sve make jesu ivotinje."
"Neki ljudi jesu matematiari."
Nijeni negativni sud: sud kojim posredujuu i
posredovanu misao meusobno odvajamo
odnosno sud kojim neto poriemo.
"Nijedna maka nije biljka."
"Neka knjievna dijela nisu romani."

25

ZAKLJUAK

26

ZAKLJUAK

Zakljuak je logini postupak

pomou kojeg jedan sud proistjee
iz jednog suda (NEPOSREDNI
ZAKLJUAK) ili iz dva ili vie sudova
(POSREDAN ZAKLJUAK).
Kada jedan sud NUNO proistjee iz
drugog, odnosno drugih sudova,
onda je takav zakljuak deduktivan.

27

Dijelovi zakljuka

U svakom zakljuku razlikujemo sud ili sudove od kojih

zakljuivanje polazi. Taj sud-sudove nazivamo
premisama ili pretpostavkama.
Sud koji slijedi iz premise ili premisa naziva se
konkluzijom ili zaglavkom, a neki ga nazivaju i
zakljunim sudom.

28

Valjan i nevaljan zakljuak

Valjan zakljuak
Svi nogometai su sportisti,
Neki Bosanci su nogometai
Neki Bosanci su sportisti

Nevaljan zakljuak
Svi nogometai su sportisti,
Neki Bosanci su nogometai
Svi Bosanci su sportisti

29

Tradicionalna podjela zakljuaka

Neposredan zakljuak

Neposredan zakljuak je onaj u kojem se jedan sud izvodi iz

samo jednog drugog suda.
Ko bude uio,
Imat e dobar rezultat.
Posredni zakljuak

Posredni zakljuak je onaj u kojem se jedan sud izvodi iz

najmanje dva druga suda. To znai da se satoji iz najmanje tri
suda.
Tarik dobro ui,
Tarik je student veterinarskog fakulteta,
Studenti Veterinarskog fakulteta dobro ue
Posredni zakljuci se dijele na: Induktivne, deduktivne i
analogijske.

30

Tradicionalna podjela zakljuaka

Induktivan zakljuak
Induktivan zakljuak je onaj u kojem se iz posebnih-pojedinanih (manje
openitijih premisa) izvodi opa (openitija) konkluzija.
Tarik dobro ui, manje openitija (posebna) premisa
Tarik je student veterinarskog fakulteta,
studenti veterinarskog fakulteta dobro ue. opa (openitija) konkluzija
Deduktivni zakljuak
Deduktivni zakljuak je onaj u kojem se iz openitih premisa izvodi posebna
(manje openita) konkluzija.
Studenti Veterinarskog fakulteta dobro ue, opa (openitija) konkluzija
Tarik je student veterinarskog fakulteta,
Tarik dobro ui manje openitija (posebna) premisa

Jednostavan deduktivan zakljuak je silogizam. To je najjednostavniji oblik

posrednog zakljuka koji se sastoji iz samo tri suda.
31

Tradicionalna podjela zakljuaka

Analogijski zakljuak

Analogijski zakljuak je onaj u kojem se iz posebnih premisa

izvodi posebna konkluzija. (od posebnog ka posebnom).
Na osnovu toga to je Mars slian Zemlji ljudi su esto zakljuivali
da i na Marsu ive razumna bia. (to je sporno).
Analogijski je zakljuak u kojem od nekih slinosti dvaju
predmeta moemo zakljuivati i o slinostima u nekim drugim
svojstvima i karakteristikama tih predmeta. Analogijskim
zakljuak je nepouzdan, mada stepen pouzdanosti moe da zavisi
od:
Naeg ukupnog znanja o oba predmeta o kojima analogijski
zakljuujemo,
Veeg broja poznatih slinosti i manjeg broja poznatih neslinosti,
Bitnosti zajednikih svojstava.

32