Internet je raunalna informacijska

mrea, sastavljena od velikog broja manjih

meusobno povezanih raunalnih mrea,
koja
omoguava prijenos informacija izmeu
raunala
koji ine mreu.

Danas je ivot bez interneta praktiki

nezamisljiv. Putem Interneta ljudi se
mogu povezati sa svim dijelovima svijeta
u samo par sekundi.
Postoje brojne povlastice koritenja
interneta ali i brojne nepogodnosti.

Brzo povezivanje sa bilo kim u svijetu

Dnevno informiranje
Slanje internet pote
Obavljanje kupovine putem interneta
Plaanje rauna
Oglaavanje

Povijest interneta
1969.

Projekt sponzoriran od ministarstva odbrane USA proizvodi mreu pod nazivom

ARPANET Skup korisnika ogranien na naunike i kompjuterske experte
1972. ARPANET dobija protokol za email i prenos binarnih datoteka
1970. -1983. Prelazak na internet arhitekturu i TCP/IP protokol
1989. Laboratorija CERN vicarska predlae novi protokol za razmjenu informacija
pod nazivom WWW (Worl Wide Web)
1992. 1993. Amerika vlada se povlai iz Internet projekta i time je dozvoljena
upotreba Internet-a u komercijalne svrhe
1992. Delphi prva firma koja je pruala komercijalne usluge spajanja na Internet
1993. Prvi Browser za WWW stranice pod nazivom MOSAIC
1998. Microsoft ukljuuje punu podrku za Internet u svoje operativne sisteme
Procjenjen broj kompjutera na Internetu 56 000 000
2004. Procjenjen broj korisnika 700 000 000


U svjetskom pregledu o
Internetu, Hrvatska ima malu
ulogu ali za nas u zemlji je vrlo
bitna. Promatrano na ukupnoj
populaciji u zemlji koritenje
Interneta zastupljeno je kod
priblino 33% svih stanovnika,
a gledano realnije, na
segment osoba s 15 i vie
godina udio korisnika je
danas na razini od oko 38%,
dok je na primjer u 2001.godini
(kada je GfK Hrvatska poela s
istraivanjima Interneta)
surfalo samo oko 12%
graana.

Gotovo polovica ljudi u

Hrvatskoj internet koristi
svakodnevno, odnosno tri
etvrtine to ine na razini
tjedna. Putem ovog medija
korisnici se dopisuju,
pretrauju, koriste ga za
dnevno informiranje...
Statistiki gledano internetom
se koristi oko 38% Hrvatskih
graana tp iznosi neto preko
1,32 milijuna graana
suvremene pismenosti.


Po koritenju elektronske pote
posebno se istiu graani Istre i Primorja
te Zagreba s okolicom (po 77%). Iznad
prosjeka su zastupljeni i mlai netovci od
15 do 34 godine (izmeu 74 i 79%) dok su
najstariji tu najmanje zastupljeni - svega
oko 20%. Osobe s najviim obrazovanjem
najvie koriste e-potu (75%).
Koritenje trailica pretraivanje
posebno preferiraju surferi iz Dalmacije i
Zagreba s okolicom (oko 70%) te mladi
izmeu 15 i 24 godine (74%).
Bezbrino kupovanje bez odlaska u
trgovinu jo nije uzelo maha pa se tek
oekuje vei razvoj ovog sektora. Za sada
je tu prisutan i strah i oprez .
Informiranje o dnevnim zbivanjima
vie od prosjeka vole mukarci kao i osobe
s najviim stupnjem obrazovanja ( po
60%), te osobe u stalnom radnom odnosu
(59%).
U plaanju putem Interneta najvie su
prisutni u Istri s Primorjem (37%), muki
19%, mlae osobe izmeu 35 do 44
godine (22%), visokoobrazovani (19%), te
osobe s najviim mjesenim primanjima
(32%).