MUZIKA

KULTURAU
SREDNJEMVIJEKU

(od propasti Rimskog carstva u V vijeku do XIV vijeku)

Triklase
srednjovjekovnog
drutva:
Klasa

koja se moli sveenstvo

Klasa

koja se bori vitezovi

Klasa

koja radi seljaci

Prvapolovinasrednjeg
vijeka,tjperiododVX
stoljeajeranafaza
njegovograzvoja.Druga
obuhvatarazvijeniikasni
srednjivijekkojitrajeodX
doXIVstoljea.

Razvojmuzikeumjetnosti
utomperioduodvijaoseu
dvapravca.Prvi,kojije
imaodominantnuuloguu
prvommilenijumunoveere,
bilajecrkvenamuzika,
drugipravacbiojeuznaku
svjetovnemuzike.

Starokranskasrednjovjekovnamuzika
(odVXIV)

Podnazivomcrkvenamuzikapodrazumijevasekompozicijekojesutekstom,
sadrajemioblikomprikladnezaupotrebuusveanimliturgijskimobredima.

Podnazovomduhovnamuzikapodrazumijevaseostalekompozicijeinspirisane
slobodnomreligioznomtematikom.

Sobziromdanijepostojalonotnopismopjesmesuseprenosileusmenompredajom.

PapaGrgurI.sakupiojetekstovepjesamaizapisaoih.Osnovaojeprvupjevaku
kolu,zasveenike.UpoastPapiGrguruI.,crkvenojednoglasnopjevanjebez
pratnjeinstrumenata(acappella),nazivasegregorijanskikoral.Tekstovikoralabili
sunalatinskomjeziku,amoglisubitibiblijskogiliizvanbiblijskogpodrijetla.

Upoetkusegregorijanskikoralbiljeioposebnomnotacijom
neumama.Njimaseoznaavaosmjerkretanjamelodije.Kasnije,
neumesepiunajednojazatimnadvijeiliviecrta.U12.i13.
stoljeuneumatskanotacijazamijenjenajekoralnomnotacijom
notniznakovisukvadratnogoblikaipiusenaetiricrte.

Gregorijanskikoraliimajuslobodanritamjerprateritamrijeiteksta.
Takoritampratiduljinuslogovainaglasakrijeipriemuistieone
kojesuvanezasamsmisaoteksta.Odnosmelodijeitekstamoese
izvestinadvanaina:silabikiimelizmatiki.Usilabikomnainu
svakislogpopraenjejednomnotom,aumelizmatikomnainu
koristesenizovitonovanajedanslog(tzv.melizmi).Takopsalmi
spadajuusilabiki,aalelujaikyrieumelizmatikinain
gregorijanskogkorala.

Crkvenamuzikajezabranjivalainstrumentalnupratnju.

Gregorijanskikoralnaslavenskomjeziku

Liturgijskadrama

Liturgijskadramajeknjievnoumjetnikaformakojasetokom
XiXIstoljearazvijalausamombogoslujunaosnovu
tropiranihumetakauliturgijskitekst.Tropisubilisastavljeniu
oblikudijalogatj.uvidupitanjaiodgovora.Tasrednjovjekovna
igraukojojsurijeima,glumomimuzikompredstavljani
dogaajiizBiblijenijebilasastavnidiobogosluja.

Muzikasrednjegvijekapodijeljenajeudvarazdoblja:rani
srednjivijekjednoglasjeikasnisrednjivijekvieglasje.U
muzicisrednjegvijekakoristilesusesrednjovjekovneljestvicei
starinaini(modusi).Tokomtograzdobljamuzikajeuvijek
imalanekunamjenu:ilijepratilavjerskeobredeilipojedine
dogaajeusvjetovnomivotu.

Tunusiinotacija

Tunusiilimodusiilisatrocrkvenitonalitetipredstavljajunaukuna
kojojpoivacjelokupnasrednjovjekovnateorija.Nastalisuodgrkih
ljestvica,aliseodnjihrazlikujuposmjerukretanjaljestvice(uzlazni
smijer)iporazliitimtonovimakojimapoinjuistoimeneljestvice.

Prvasrednjovjekovnopismojeneumatskopismo(gr.neumaznak),
kojesejavljaudevetomstoljeu.Tojebilavokalnanotacijabezcrta
zabiljeenjejednoglasnihpjesamagregorijanskogkorala.Neumesu
pjevaimapokazivalesmijerkretanjamelodijetj.sluilesukao
podsjetnikupjevanjuvenauenihpjesama.

Pojavairazvojoblikavieglasja
(organum,dikant,gymel,fauxbourdon)

Vieglasjesesmatrajednomodnajkrupnijihtekovinaistorije
muzike.Bezovepojavenebisemogaozamislitirazvojni
polifonijeniharmonije,kakouvokalnoj,takoiu
instrumentalnojmuzici.Vieglasjesejavilouobliku
dvoglasja.Jednugregorijanskumelodijupratiojedrugiglas
uparalelnimkvartamaikvintama.Glasovisusekretaliu
istompravcu,ujednakimnotnimvrijednostima.Tojebio
organum.Tuspadajusvevrsteprimitivnogpjevanja.Drugi
oblikdvoglasjajediskant.Glasovisusekretaliusuprotom
pravcu,aintervalisukvintaioktava.

Osnovnamelodijajebiocantusfirmusudonjemglasu,kojisezvao
tenor,agornjiglasjebiodiskant.UXIVvijekuuvedenajetercakao
konstantniinterval.Urazvojuvieglasjadonjegovepojave,pado
barokapostojetrivelikarazdoblja:

odXIIXIVvijeka(arsantika),

krajXIViXVvijeka(arsnova),i

XVIvijek(poznailizrelarenesansa).

Oblici(arsantike)suorganumidiskant.Nakontogajavljase(ars
nova)novaumjetnost.Arsnovadonosiinoveoblike:konduktusi
motetus.Konduktusjeimaolatinskitekstimogaojebitiduhovnogi
svjetovnogkaraktera.Motetusjezanimljivijioblikodkonduktusa.
JavljasejouXIIIvijekuiprovlaisekrozXIViXVvijek.Tojeobliku
komeseistovremenorazvijavierazliitihmelodijasaposebnim
tekstovima.

Svjetovnamuzikasrednjegvijeka
(ongleri,golijardi,trubaduri,truveri,minezengeri,
skomrahi)

UVvijekuuzapadnojEvropisejavljajuprviinajizrazitijipredstavnici
svjetovnemuzikesrednjovjekovnogperioda,ongleri.Zbogpretjeranih
slobodausvojimnatupima,prostih,vulgarnihizrazaaponekadi
ponaanja,onglerisubiliunemilosticrkvenihvlasti,tojejovie
oteavalonjihovdrutvenipoloajumjetnikaskitnica.

BosnaiHercegovina

RazvojmuzikeusrednjovjekovnojBosni,iakopremaoskudnimpodacima
odvijaoseutripravca:

Duhovnacrkvenamuzika

Svjetovnaumjetnikamuzika

Svjetovnanarodnamuzika

SvjetovnamuzikasrednjovjekovneBosnejepovezanasarazvojempozorita.
Bosankikraljeviiplemiiimalisuprofesionalnedvorskezabavljaena
svojimdvorovima.Muziciralosenaraznovrsniminstrumentima:
bubnjevima,frulama,lutnjma,trubamagajdamaisl.Dubrovnikiizvori
govoreoestimgostovanjimabosanskihzabavljaaposebnouvrijeme
proslaveSv.Vlaha,zatitnikaDubronika.Najranijidokumentimuzike
praksesucrkveneknjigekodeksi.

Bosanski
steaksa
motivom
narodnog
kola