NA ISTOM POSLU, ODGOJU DJECE, U

SVAKODNEVNOM SE DODIRU NALAZE

RODITELJI,
ZAINTERESIRANI
ZA RAZVOJ
DJETETA

STRUNJACI
PREDKOLSKIH
USTANOVA , KOJIMA
JE PROFESIONALNI
ZADATAK RAZVOJ
LINOSTI DJETETA

Dijete se prvi put nalazi u situaciji da iz primarne

socijalne sredine obitelji, odlazi u nepoznatu
socijalnu sredinu vrti.
KAKO PRIBLIITI TE DVIJE SOCIJALNE SREDINE VANE
ZA DJETETOV IVOT?

KONTINUITET I DISKONTINUITET ODGOJA U

OBITELJI I PREDKOLSKOJ INSTITUCIJI

suglasje i/ili nesuglasje u smislu povezanosti

odnosno nepovezanosti

razlikovna obiljeja na razini vrijednosnog

sustava i odgojne prakse obiteljskog i
institucionalnog konteksta

POVEZANOST

razina i tip uspostavljanja

komunikacije izmeu obitelji i
institucije

KONGRUENTNOST

stupanj slinosti meu

vrijednostima, ciljevima,
oekivanjima te slinost stilova
interakcije

izmeu vrijednosti unutar obitelji postoje razlike (nema

potpunog suglasja obaju roditelja o stoernim vrijednostima
kao i onima koji se tiu odgoja djeteta)

i ciljevi i vrijednosti unutar odgojne institucije samo su

prividno sukladni razlike izmeu slubene (eksplicitne)

pedagogije i implicitnih pedagogija odgojitelja

meudjelovanje vrijednosnih sustava i ponaanja roditelja i

odgojitelja vodi pitanju o kontinuitetu i diskontinuitetu

odgoja

Nesuglasja unutar
imbenika
socijalizacije i izmeu
njih (sustav
vrijednosti i odgojna
praksa) mogu su izvor
diskontinuiteta s
negativnim
posljedicama na
djetetov razvoj.

oteano postizanje
odgojnih ciljeva
ili neuspjeh u njihovu
ostvarivanju
intrapsihiki konflikt
djeteta u svijetu
odraslih
zahtjevi i postupci koji
nisu uvijek koordinirani

Rjeenje nije u odravanju

privida o suglasju ve u
razumijevanju naravi i
uzroka moguih konflikata
te u traenju strategija
njihova produktivnog
razrjeavanja.

P
O
V
E
Z
I
V
A
N
J
E

Uzajamno bolje
upoznavanje
usporednih prednosti,
ee i kvalitetnije
sudjelovanje roditelja.

TVORBOM SURADNIKE POVEZANOSTI IZMEU ODGOJNE

INSTITUCIJE I OBITELJI DIJETE JE MOGUI DOBITNIK.

Zastupajui svoja prava na razliitost u odgoju

djece, roditelji pomau odgojiteljima i strunim

suradnicima u shvaanju i interpretiranju
razlika u vrijednostima i osobinama koje oni
zastupaju.

Istodobno im pruaju priliku da u komunikaciji i

raspravi s njima objasne i argumentiraju svoje

razloge za koncepciju koju zastupaju i provode
u vrtiu.

Djetetova socijalizacija
bit e olakana ukoliko
je meupovezanost
odgojne institucije i
obitelji karakterizirana:

estom interakcijom
i komunikacijom
potpunijom
razmjenom informacija
odnosom u kojem se
ostvaruje uzajamno
uvaavanje

J
E
O
S
T
V
A
R
I
V

Konsensuzom u odnosu na odgojne ciljeve,

Uzajamno podravajuim vezama koje
djetetu olakavaju ulazak u novo okruenje,
Prisutnou bliske osobe u novom okruenju,
Ostvarenom dvosmjernom komunikacijom
izmeu socijalnih okruenja,
Personaliziranim oblicima komunikacije na
relaciji obitelj-institucija.

ZATO JE VANA UKLJUENOST RODITELJA?

Roditelji sa svojom djecom ive od njihova

roenja do odrasle dobi, njihov odnos je

cjeloivotni.
Roditelji su prvi i najvaniji odgojitelji svoje
djece i nose najveu odgovornost za njihov
razvoj i napredak.
DJEJI VRTI USMJEREN NA DIJETE VIDI
RODITELJE KAO SVOJE NAJVANIJE
PARTNERE.

SURADNJA

Komunikacija izmeu roditelja i

strunih djelatnika ustanove.

Proces meusobnog informiranja,

savjetovanja,
uenja,
dogovaranja i druenja.

PARTNERSTVO

Kvaliteta odnosa.

Zajednike namjere,
obostrano potovanje,
elja za dogovaranjem.

Dijeljenje informacija,
odgovornosti, znanja,
vjetina, zajedniko donoenje
odluka.

CILJ SURADNJE/PARTNERSTVA - DOBROBIT DJETETA

ELEMENTI BITNI ZA SURADNJU/PARTNERSTVO

1) Meusobno uvaavanje znanja i vjetina

2) Iskrena i otvorena komunikacija
3) Razumijevanje i empatija
4) Meusobna suglasnost u odreivanju ciljeva
5) Zajedniko planiranje i donoenje odluka
6) Otvorena i obostrana razmjena informacija
7) Pristupanost i meusobno razumijevanje
8) Odsutnost etiketiranja i kritiziranja
9) Zajednika procjena napretka djeteta
(istraivanje u Portlandu, prema Kunstek, 2007.)

OSNOVNA OBILJEJA PARTNERSKOG KONCEPTA

roditelji su sredinje i aktivne osobe u

donoenju odluka i njihovoj implementaciji,

roditelji imaju jednake snage i strunost,
roditelji su sposobni pridonositi funkcioniranju
ustanove i primati od nje (reciprocitet),
roditelji i profesionalci imaju jednaku
odgovornost
(Curtis,prema Ljubeti, 2009.)

KVALITETA SURADNJE U NAJVEOJ MJERI OVISI O

ODGOJTELJIMA
KVALITETA USPOSTAVLJENIH ODNOSA OVISI O ULOZI KOJA SE
U TOM ODNOSU DODJELJUJE RODITELJIMA
Odazivanje i prisustvovanje roditeljskim
sastancima

Sudjelovanje u aktivnostima zajedno s djecom i odgojiteljem

Sudjelovanje u donoenju odluka vezanih za rad djejeg

vrtia

Odluivanje o programu

ULOGA STRUNIH SURADNIKA

Neosporno je da, uz odgojitelje, i struni

suradnici trebaju poznavati obitelj i obiteljski

kontekst/odgoj te da su vane njihove
kompetencije u podruju suradnje obitelji i
odgojno-obrazovne ustanove.
Struni suradnici imaju zadau uspostavljanja,

odravanja i unapreivanja partnerskih odnosa

izmeu razliitih imbenika odgoja, a posebice
izmeu obitelji i odgojno-obrazovne ustanove.

Susretanje s
problemima koji
proizlaze iz
obiteljskog
okruenja i
rjeavanje zajedno
s roditeljima i
odgojiteljima.

STRUNI
SURADNICI

Rad s
odgojiteljima kako
bi oni unaprijedili
odnose s
roditeljima.

OBA OVA SEGMENTA NJIHOVA RADA I POTREBNIH

KOMPETENCIJA ZAHTIJEVAJU I ODGOVARAJUU
EDUKACIJU.

ODGOJITELJI, STRUNI SURADNICI MOGUE JE PREPOZNATI:

prihvaanje
roditeljske
nezainteresiranosti,
vlastitu nesigurnost,
osjeaj pedagoke
nekompetentnosti,
poopavanje stavova o
roditeljima

poduzimanje
inicijative,
meusobno uenje i
interakcija
podizanje osobne
razine praktine
kompetencije
pomo roditeljima u
jaanju obiteljskih
snaga

Od strunih se djelatnika oekuje da otkriju

kakav je odnos izmeu djejih psihofizikih

osobina i naina odgajanja u roditeljskom domu
te sukladnostima i razlikama izmeu takvog
naina odgajanja i odgajanja djece u
institucijskom okruenju.
Istraujui te odnose otkrivaju imbenike koji
su slini ili potpuno razliiti od onih koje oni
zastupaju i provode, kako bi se mogli prilagoditi
i selektivno reagirati na njih.

 Jesu li programi osposobljavanja buduih

odgojitelja, pedagoga i drugih strunih

suradnika kompatibilni sa stvarnim potrebama
radnog mjesta?

SURADNJA S RODITELJIMA JEDNO OD MJERILA

KVALITETE USTANOVE

Suradnja s roditeljima bitan je imbenik

konteksta ili okruenja.

Hoe li vrti kao okruenje biti poticajno za
djecu ovisit e najveim dijelom o odnosu
roditelja, odgojitelja i djece.
Jedno od mjerila kvalitete ustanove jest
upravo mogunost i nain sudjelovanja roditelja
u radu i organizaciji predkolske ustanove.

VREDNOVANJE JEDNOG OD ELEMENATA

PARTNERSKOG ODNOSA
Primjer: Zajednika procjena napretka djeteta
(Uspjeno mentoriranje odgajatelja u pristupu usmjerenom na
dijete, Puko otvoreno uilite Korak po korak, 2007.)

Odgojiteljica s obitelji
dijeli odgovornost u procesu
donoenja odluka u vezi s
odgojem i obrazovanjem
njihovog djeteta
(indikator kvalitete)

Razmjenjujem li informacije
o rastu i razvoju djeteta
koje roditelji mogu
primijeniti kod kue?
Upuujem li roditelje kako
mogu proiriti ili dopuniti
aktivnosti koje se odvijaju u
skupini (literatura i sl.)
Organiziram li interaktivne
radionice na kojima dajem
model za rjeavanje
problema?
Pitam li roditelje to su za
njih vani ciljevi koje su
postavili za svoju djecu?
Obavjetavam li roditelje i
ukljuujem li ih u stvaranje
dugoronih i kratkoronih
planova?

MOGUA PITANJA ZA PROCJENU:

Koliko su roditelji prisutni u radu vrtia?

Koji su oblici komunikacije uspostavljeni s

roditeljima i koju su njihovi rezultati?

Kako i koliko vrti obavjetava roditelje o
razliitim aktivnostima, novostima, promjenama?
Kakvo je ozraje u vrtiu?
Koliko se roditelji osjeaju dobrodoli kako bi
sudjelovali u radu vrtia?
Koliko se odgojitelji osjeaju slobodnima prii
roditeljima i pozvati ih da se ukljue?
Njeguje li se profesionalizam, timski rad i
profesionalna suradnja?

Jesmo li, kao struni djelatnici, dostatno pripremljeni,

spremni i kompetentni prepoznati i odgovoriti na aktualne

potrebe roditelja?
Znamo li to roditelji oekuju od vrtia?
Jesu li poznate povratne informacije roditelja o
razliitim aspektima rada vrtia?
Gdje smo sada?
Kako to znamo?
Kako mjerimo uspjeh naih napora ?
to treba uiniti da bismo bili bolji?
Gdje idemo?
Koji je najbolji nain da tamo idemo zajedno?

Istinsko dijeljenje moi i odgovornosti bit je

partnerstva obitelji i djejeg vrtia.

Ono je mogue samo ako meu njima postoji
dvosmjerna komunikacija i meusobno
povjerenje.
Partnerstvo s roditeljima proces je stalne
refleksije, ispitivanja, rasprave i evaluacije
unutar zajednice ustanove i roditelja.

Literatura

Babi, N., Kuzma, Z. (1999). Kontinuitet/diskontinuitet u razvoju

djetetove autonomije. U: Babi, N., Irovi, S. (ur.) Interakcija odrasli
dijete i autonomija djteta. Osijek:Visoka uteljska kola, Rijeka: Visoka
uiteljska kola, 24-39.
Kunstek, M. (2007). Kvaliteta suradnje vrtia i roditelja. U: Partnerstvo
s roditeljima, 13. DANI PREDKOLSKOG ODGOJA UPANIJE
SPLITSKO-DALMATINSKE, Omi.
Male, D., Strievi, I., Ljubeti, M. Osposobljavanje buduih
pedagoga za rad s roditeljima. ivot i kola, br. 24 (2/2010.) god. 56.,
str. 35. 44.
Male, D. (2007). Od suradnje do partnerstva obitelji i djejeg vrtia.
U: Partnerstvo s roditeljima, 13. DANI PREDKOLSKOG ODGOJA
UPANIJE SPLITSKO-DALMATINSKE, Omi.
Ljubeti, M., Tabain, S.(2009). Odnosi roditelja i djece rane predkolske
dobi kako ih unaprjeivati? U: Interdisciplinarni pristup uenju put ka
kvalitetnijem obrazovanju djeteta. Rijeka:GrafikaZambelli.
Ljubeti, M. (2009). Vrti po mjeri djeteta.Zagreb: kolske novine d.d.
*** (2007). Uspjeno mentoriranje odgajatelja u pristupu usmjerenom na
dijete. Zagreb: Puko otvoreno uilite Korak po korak.