Odgoj djece s posebnim potrebama

-uvod

S posebnim potrebama, ometeni u

razvoju, sa smetnjama u razvoju...
Djeca

+ odrasli (danas gotovo sva

djeca preive do odrasle dobi- s fizikim i
psihikim posljedicama zbog osnovne bolesti)
Nazivlje/ (=) obiljeavanje:
invalidnost, (ab)normalno !!
epileptiar, astmatiar, dijabetiar,
distrofiar, cerebralac
NE

S posebnim potrebama, ometeni u

razvoju, sa smetnjama u razvoju...
Oteenje
Nesposobnost
Ometenost

Struktura/funkcija
Aktivnost
Interaktivnost

Odbijanje,

tolerancija (posljedica
osjeaja superiornosti), prihvaanje,
integracija, inkluzija
Razliiti? NE: drugaiji

Gerison Lansdow, iz Izvjea o ivotu djece s invaliditetom

Svatko se od nas po neemu razlikuje od

drugih, a uz to su neka naa svojstva jo
vie razliita od ostalih.
Ali, svi smo ne znam ni sam - drugaiji
na razliite naine.

Heterogena skupina: djeca s razvojnim

smetnjama i djeca s kroninim bolestima
Mentalno retardirani i autistini,
gluhi i nagluhi, slijepi i slabovidni,
s govornim i jezinim tekoama,
s motorikim poremeajima/ tjelesnim
oteenjima, s kroninim bolestima,
s poremeajima u ponaanju
Solitarne ili kombinirane smetnje

veina

National health interview survey, 1994.-95.

15-18% djece i mladih

ima neki oblik kroninog
stanja ukljuujui fizika stanja, razvojne potekoe,
smetnje uenja ili psihike smetnje
Ako se tome doda: govorni poremeaji, oteenja sluha i
vida, este upale (uha), kone alergije i druga esta
stanja:
vie od 30% djece
6-7% djece i mladih
ogranieno je u svojim
aktvnostima zbog kroninih zdravstvenih smetnji
1-2% disability (nesposobnost):
40% njih ima potekoe razvoja i smetnje uenja, 35%
kronine fizike bolesti, 25% kronine psihike smetnje

Intervencija zajednice
1.
2.
3.

Posebna i multipla zdravstvena zatita

Drugi profesionalci: radni terapeuti,
psiholozi, nutricionisti, fizioterapeuti
kolsko okruenje, redovno/ izvanrednih
uvjeta modifikacije u svrhu prilagodbe:
uklanjanje fizikih barijera, posebna
edukacija, posebna njega

Djeca ugroena iz sociokulturnih i

Obaveza: pomoi??,
ekonomskih razloga
informirati!!!!!

Odrastanje bez roditeljske ljubavi

Ratni uvjeti
Uvjeti u obitelji, koli, zajednici, naciji
Poveava rizik smrtnosti osim smrti zbog suicida i prometnih nes
Siromatvo
Djeca iz posebnih etnikih skupina
Djeca roditelja loeg ugleda
Djeca beskunici
Djeca bjegunci i odbaena djeca
ranjivi ali nepobjedivi (ovisno o bioloki pozitivno predodreenom
temperamentu i o pozitivnoj okolini; Werner EE 1982.)

Preivljavanje, odrastanje, sazrijevanje u zdravu odraslu osobu: UDO ali i realno

Zanemareni
Zapostavljeni
Zlostavljeni
Zloupotrebljeni

Zlostavljanje i zanemarivanje djece

Fiziko zlostavljanje: namjerno ozljeivanje djeteta s

posljedicama tjelesnim i emocionalnim
Fiziko zanemarivanje: uskraivanje prehrane, odjee,
njege, sigurnosti
Psihiko zanemarivanje: teroriziranje ponaanjem i
verbalno, uskraivanje emocionalne potpore
Seksualno zlostavljanje: postizanje seksualnog
zadovoljstva odraslog ukljuivanjem djeteta
Mnchausen-ov sindrom: roditelj izmilja tegobe djeteta u
svrhu vlastite koristi

Kronine bolesti, US, 0-20g.

Astma
VCC
Konvulzivne bolesti
Artritis
Diabetes mellitus
Rascjep usne/nepca
Anemija srpastih stanica
Down s.
Cistina fibroza
Hemofilija
ALL
Miina distrofija

/ 1000
15
10
3
3
1,4
1,4
1,2
1,0
0,2
0,15
0,11
0,06

Osobitosti osoba s
posebnim potrebama

Prema podacima UN
Broj osoba s posebnim potrebama:
oko milijarde stanovnika Zemlje
Od 1980. do 1990.- tendencija porasta zbog
razliitih razloga, a meu njima i stanje hrane,
vode, ratovi
U HR
oko 450 000 (=10% stanovnitva),
od toga 150 000 s veim tekoama

Osobe s posebnim potrebama

Sve koje imaju tekoe socijalne integracije
uslijed nekih psihikih ili tjelesnih oteenja
kao to su
mentalna retardacija, autizam, specifine
tekoe uenja, oteenja vida i sluha,
motorika oteenja, kronine bolesti,
viestruka oteenja

Donedavni pogledi
Oteenje hendikep
je individualni problem,
rehabilitacijom se oekivala promjena kod
samih tih osoba

Danas
Oteenje je
mnogo vie od individualnog problema i
moe se razumjeti samo kao rezultat
socijalnih, ekonomskih i ekolokih faktora
U samom drutvu ima mnogo
hendikepiranih okolina i stavova njima je potrebna prilagodba

Meunarodni propisi doveli su do promjena: u

drutvima dolazi do razvoja/ promjene svijesti o
pravima njihovih graana, pa i povijesno
marginaliziranih skupina:
Deklaracija UN o pravima osoba s invaliditetom
1975.
Standardna pravila o izjednaavanju mogunosti
za osobe s posebnim potrebama 1994./99.
(Dravni zavod za zatitu obitelji, materinstva, mladei)

Dananje stajalite o odnosu patolokoga oteenja i normalnogazdravoga u jedne iste osobe

Da bismo razumjeli ponaanje osobe s

posebnim potrebama, potrebno je
razumjeti odnos oteenja i drutvene
sredine u kojoj osoba ivi,
tj.ustanoviti ne samo osobitosti oteenja
nego i utjecaj dobrih i loih uvjeta okoline
na ponaanje

Stajalite o odnosu patolokoga oteenja i normalnoga- zdravoga u jedne

iste osobe

1=patoloki

3
3

2=normalno
3=razliiti ljudski sustavi

4=osobe s posebnim potrebama

4
2

Osobine i ponaanje opp smjetene su u prostor patolokoga i normalnoga/

zdravoga:
njihove slabe strane su u sustavu patolokoga, jake strane u sustavu
normalnoga,
a velik broj osobina i ponaanja rezultat je meusobnog utjecaja oteenja i
cjelokupnog sustava ovjek u njegovoj ivotnoj sredini

Takvo je ponaanje osoba s posebnim

potrebama rezultat preplitanja
normalnoga i oteenoga,
to e dominirati ovisi
i o oteenju
i o sredini u kojoj osoba ivi

3
3

1
4
2
Npr., osoba s PCI:
Neka oteenja e biti kratkorona- npr.emocionalne smetnje (1)
Neka oteenja e biti dugorona- npr.tekoe u kretanju (1)
Oteenje e utjecati na organizaciju ivota osobe- npr.putuje u kolu kolicima (3)
Radni uinci mogu biti isti kao u svake druge osobe (2)

Gleason JJ. Special education in context. Cambridge

University Press, 1989.

Potrebno je biti svjestan ogranienosti

naeg znanja o osobama s posebnim
potrebama, pa ga proirivati, produbljivati.
esto su za pogrene prosudbe o
prognozi razvoja opp,
odgovornije nae ograniene sposobnosti
nego realno oteenje.

Reynolds MC. A historical perspective: The delivery of

special education to mildly disabled and at risk students.

Remedial and Special Education 1989; 10 (6):7-11

Suvremeni pristup obrazovanju oppReynoldsov obrazovni kontinuum

Uenici se
usmjeravaju
prema
spec.uvjetima
samo koliko je
prijeko
potrebno

Vraaju se prema
redovnim uvjetima
to je prije mogue
kole u instituciji
kole po posebnim programima
Posebni razredi u redovnoj koli, full time
Posebni razredi u redovnoj koli, part time
Resource rooms- posebni prostor u
redovnoj koli za rehabilitativne programe,
part time
Redovni razred uz savjetodavnu pomo
Redovan razred

Vano:
Za veinu djece s pp, mjesto je u
redovitom razredu, posebni uvjeti se
preporuuju samo onoliko koliko je nuno
Osnovni princip u edukacijskoj integraciji=
prohodnost sustava to znai i mogunost vraanja iz posebnih
u redovite uvjete

Stani V. - INTEGRACIJA
Integracija je kreiranje uvjeta djetetu koji e omoguiti u svakom
konkretnom sluaju
najmanje restriktivnu okolinu za njegov razvoj,
otvarajui alternative na odgojno obrazovnom kontinuumu uz
osiguranje protonosti sistema,
pri emu ima prednost kad god je to mogue smjetaj djeteta u
redovne odgojno obrazovne ustanove,
uz kreiranje pretpostavki za njihov prihvat, obrazovanje, rehabilitaciju,
psiholoko povezivanje sa socijalnom sredinom,
a pri tom je odg.obraz.integracija samo sredstvo ire socijalne
integracije, u skladu s otklanjanjem segregacije koja jo uvijek
djeluje u iroj socijalnoj sredini

Wolfensberger W. An overview of social role valorization and some reflections

on elderly mentally retarded persons. U Janicki MP, Wisniewski HM. Expanding
systems of service delivery for persons with developmental disabilities

Uloge koje se pridaju osobama s pp

Potcjenjivanj
e zbog:

saaljenje

milosre

prijetnja

bolest

neljudskost

ismijavanje

strah

Mental.
bolest

MR

Starija dob

Alkohol.

Siromatvo

Manjinska
grupa
Epi

Droga

Krivina
djela
Fiziki
hendikep

Gluhoa

Sljepoa

Nepismeno
st

Disidenti

+
+
+

+
+

+
+

+
+

Zatita (i zdravstvena)
djece ometene u
razvoju
Definicije, podjela, medicinski
i socijalni pogled

Sve vaniji i sve vei problem

i zdravstveni i socijalni; i u razvijenim i u zemljama u razvoju
Ometenost ima
zdravstvene, psihike i socijalne posljedice;
i na dijete, i obitelj, i zajednicu

Prvenstveni zahtjev svake zdravstvene zatite i zatite

djece ire je sprjeavanje oteenja i habilitacija djece im
ranije

Bolesti dovode do posljedica koje mogu

utjecati na-sposobnost ovjeka da se razvija,
-sposobnost ovjeka da obavlja svoje
ivotne funkcije kao bioloko i socijalno bie
Te posljedice se po SZO mogu podijeliti na
oteenje, nesposobnost, ometenost

Oteenje (impairment)
Gubitak ili nepravilnost
psihikih, fiziolokih, anatomskih
struktura ili funkcija
Uzroci razliiti
Poremeaj na razini organa:

pr.gubitak ekstremiteta, malformacija organa, mentalna

retardacija, gluhoa, hemofilija

Nesposobnost (disability)
Ogranienje ili smanjena sposobnost
obavljanja neke aktivnosti na nain koji je
normalan za ovjeka,
ali koje ne mora remetiti njegov normalan ivot!
Posljedica je oteenja
Poremeaj je na razini djelovanja osobe:

pr.nemogunost izvoenja nekih pokreta, govora,

itanja, kontaktiranja s okolinom

Uzroci: genetski, antenatalni, perinatalni

poremeaji, nesree, zarazne bolesti

Ometenost (handicap)
Nepovoljno stanje koje
stalno ograniuje i sprjeava ispunjavanje uloge koja
je normalna za odreenu osobu (a normalna je ona osoba

koja moe sudjelovati u irem opsegu ljudskih aktivnosti jednako kao i

njeni vrnjaci - a bez brige i pomoi okoline)

Posljedica je oteenja i nesposobnosti: oni prelaze u

ometenost kad onemoguuju osobu da radi ono to
se od nje u normalnim okolnostima oekuje
Poremeaj na razini meusobnog djelovanja osobe
i okoline: pr.dijete se ne moe igrati, uiti, stjecati iskustva koja e
mu omoguiti da se brine samo za sebe i stvara socijalne kontakte

Ometenost= bolest+okolina
Oteenje ili nesposobnost prelaze u ometenost
ovisno o teini bolesti, ali
i socijalni inioci !! mogu pojaati ili smanjiti ometenost
Dakle:
sposobnost ometenog djeteta da prevlada oteenje/
nesposobnost ovisi o
reagiranju okoline, prihvaanju okoline, prilagoavanju
okoline !!

Veina oteene djece sposobna je da se prilagodi svom

ogranienju - njihov razvojni proces tee relativno normalno

Ukoliko se dijete diskriminira, segregira, stigmatizira, odbaci

ili obitelj previe titi dijete mogunosti normalnog
razvojnog procesa nestaju jer dijete ne aktivira svoje
vlastite snage

Najvea opasnost od oteenja/nesposobnosti u

djetinjstvu jest da
poremete normalni razvojni proces djeteta

ivot
Kvaliteta ivota ometenog djeteta je
slabija od ivota vrnjaka, pogotovo u
manje razvijenim zajednicama:
vei morbiditet i mortalitet,
odgoj i obrazovanje manji,
zadovoljavanje fizikih, psihikih i socijalnih
potreba zaostaje

obitelj
Obitelj doivljava ometeno dijete kao teret
Umjesto povoljnog prilagoivanja djeteta i
okoline,
doi e do nepovoljne interakcije - ljubav prema
djetetu prerasta u problem za obitelj
zbog preoptereenosti majke brigom, zbog
zanemarivanja druge djece, obaveza ostalih
lanova obitelji -moe doi do sukoba i agresije
Zbog toga kod zatite djeteta treba imati u vidu
cijelu obitelj

zajednica
Zajednica je optereena
naporima za stvaranje humanih odnosa
prema ometenim osobama,
socijalno-ekonomski optereena: trokovima
posebnog kolovanja, socijalne zatite,
prilagoavanja okoline, trokovima potpore
obitelji, te smanjene radne sposobnosti

Oblici oteenja i ometenosti

1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.

Lokomotorna oteenja (poremeaj pokretljivosti, manualne

spretnosti)
O.vida (slabovidnost, sljepoa)
O.komunikacije (o.sluha, govora, itanja i pisanja)
Intelektualna o.(mentalna zaostalost, oteena sposobnost
uenja, orijentacije, memorije, svijesti)
Emocionalna o.(poremeaj ponaanja, antisocijalna ponaanja,
emocionalna nezrelost, neuroza, psihoza, ovisnosti)
O.unutarnjih organa (poremeeno uzimanje hrane i ekskrecija,
ovisnost o aparatima)
Nevidljiva o.(diabetes, epilepsija, hemofilija)
Ostale (manjak dijelova tijela, neprirodni pokreti)

Uzroci ometenosti (ovise o stupnju razvoja,

socijalnog i ekonomskog neke zajednice, te o ostalim uvjetima
ivota zajednice)
U zemljama u razvoju:
U razvijenim zemljama:
pothranjenost, zarazne
genetski, antenatalni,
bolesti, nesree, nasilje,
perinatalni poremeaji,
manjak zatite u porodu;
nesree, zarazne bolesti
za koje nema lijeka;
nepovoljne karakteristike
pomanjkanje edukacije,
industrijaliziranog i
aglomeracija siromanih
potroakog drutva
u velikim gradovima,
diskriminacija, nepovoljni
socijalni odnosi

Incidencija i prevalencija

Oko 3% djece rodi se s priroenom razvojnom nepravilnou

Oko 10% djece rodi se oteeno ili kasnije zadobije psihika, fizika i
senzorna oteenja
Udio oteene djece u zemljama u razvoju:15-20%, vie nego u
razvijenim zemljama
U HR- najvea prevalencija u dobi 7-15 g.: 160/ 100 000 djece
Sveukupni obuhvat otean, kao i procjena uestalosti
Obino se laka oteenja ili ne otkriju ili ne registriraju, osobito u
predkolskoj dobi
Najee se otkriju na pregledima za kolu ili rano u poetku
kolovanja kad ne mogu savladati zahtjeve
U HR: Pravilnik o utvrivanju, razvrstavanju i evidenciji osoba sa
smetnjama u psihofizikom razvoju- za komisijsko utvrivanje
oteenja
Potrebno je u pojedine regije uvesti registre- to bi dalo uvid u broj ove
djece, ali i u njihove potrebe

Principi zatite
Zatita podrazumijeva
zdravstvene i socijalne mjere-za sprjeavanje oteenja, za rano
otkrivanje, lijeenje,
-osposobljavanje i rehabilitacija,
-ukljuivanje u ivot zajednice

Smjernice zatite prema SZO

Veina

oteenja moe se sprijeiti

Ometenoga ne odvajati od normalnoga
ivota, ne obiljeavati socijalno, ne
svrstavati u manje vrijedne osobe
Definirati preostale sposobnosti i
razvijati ih
Osigurati razvojni proces jednako kao
neometenima

Osnovne mjere zatite: prevencija + rehabilitacija

Primarna prevencija: mjere spreavanja nastanka
oteenja: npr. Cijepljenje, bolja prehrana, edukacija, bolja prenatalna i
perinatalna zatita

Sekundarna prevencija: mjere spreavanja razvoja

oteenja u nesposobnost: npr. Rano otkrivanje i lijeenje, operativne
korekcije, ortopedska pomagala, psihika potpora

Tercijarna prevencija: mjere spreavanja prijelaza

nesposobnosti u ometenost:npr. Osposobljavanje osobe da se brine
sama za sebe, fizioterapija, radna mjesta, odgoj javnosti

Ometenu osobu treba odgojiti zdravstveno tako

da
prihvati svoju ogranienost,
razvija samopouzdanje,
zadovolji svoje potrebe odgovarajuim ivotom i
ponaanjem
Javnost treba odgojiti u smislu da je ometena
osoba ravnopravni lan zajednice

Zakoni u HR i realna situacija

Pojam (!): djeca sa smetnjama u psihofizikom razvoju--a ne: vrijedni i manje vrijedni
Definicija: smetnje u razvoju su oni stupnjevi kronine
bolesti zbog kojih pogoena osoba treba posebnu
drutvenu brigu i zatitu
U Slubi za socijalnu zatitu - komisija - provodi
postupak za utvrivanje i svrstavanje, prema Pravilniku o
utvrivanju, razvrstavanju i evidenciji osoba sa smetnjama u
psihofizikom razvoju

to daje pravo na posebne oblike socijalne i zdravstvene

zatite

Pravilnik svrstava osobe u 7 kategorija

1. S oteenjem vida
2. S oteenjem sluha
3. S poremeajima u glasu i govoru
4. Tjelesno ometene osobe
5. Mentalno zaostale osobe
6. S poremeajima u ponaanju i poremeajima
linosti
7. S vie smetnji

Nakon razvrstavanja poduzimaju se posebne:

mjere zdravstvene i socijalne zatite,
osposobljavanja,
odgoja i obrazovanja za ivot i rad
Cilj: to ranije i to potpunije osposobiti za
samostalan rad i ukljuenje u zajednicu;
odmah ili nakon strunog tretmana - dijete ukljuiti u
proces predkolskog i kolskog obrazovanja sa
zdravom djecom zajednice

Kod lakih smetnji- ukljuenje u normalni obrazovni

proces uz dopunski rad
Kod teih smetnji- obrazovanje u posebnim
ustanovama
Svake godine ponovno utvrditi da li su potrebni
posebni uvjeti kolovanja
Provoditi obrazovanje do najvieg mogueg stupnja
Kod vrlo tekih smetnji- osigurati njegu, struni
tretman i uzdravanje u obitelji ili posebnoj ustanovi
sa stalnim boravkom