SVEUILITE/UNIVERZITET VITEZ

FAKULTET PRAVNIH NAUKA

doc.dr. Emir Sudzuka

OBLIGACIONO PRAVO opci

dio

"VITEZ", Obligaciono pravo, doc.dr.

Emir Sudzuka

POJAM OBLIGACIONOG PRAVA

ODREIVANJE - 1

1. Obligaciono pravo u objektivnom smislu je skup pravnih

2.

3.
4.
5.

normi koje reguliu odnose izmeu dvije strane iji je

predmet odreena,mogua i doputena ljudska radnja
imovinsko-pravne prirode (izraziva u novcu)
Obligaciono pravo u subjektivnom smislu je subjektivno
pravo ili ovlatenje koje pripada povjerilakoj strani iz
obligacionog odnosa
Ostali izrazi: obvezno, dugovinsko, trabeno pravo.
Obligaciono pravo kao grana spada u oblast graanskog
prava
Predmet obligacionog prava u objektivnom smislu:obligacija
Doc.dr. Emir Sudzuka

POJAM OBLIGACIONOG PRAVA

ODREIVANJE - 2
6. Karakteristike obligacije kao predmeta graanskog prava:
a) sadraj obligacije su prava i obaveze stranaka povodom
ljudskih radnji
b) obligacija je uvijek dvostran odnos. Na svakoj od strana, ili na
obje, moe biti vie lica (mnoina subjekata obligacije)
c) relativan odnos
obaveze i prava postoje samo izmeu tano odreenih strana.
Djeluje inter partes; tertiis nec prodest nec nocet
-- relativnost nije apsolutna. Postoje sluajevi u kojima prava
djeluju i prema treima: pravo pree kupnje djeluje prema
treim licima 6 mjeseci (l. 532 ZOO), registrirana zaloga na
pokretnim stvarima djeluje prema svim kasnijim sticaocima
stvari; povjerilac moe kod treih lica pobijati pravnu radnju
dunika poduzetu na tetu povjerioca (l. 280 ZOO).
d) imovinsko pravni odnos = radnja dunika je nosilac
vrijednosti koja se neposredno ili posredno moe izraziti u novcu

Doc.dr. Emir Sudzuka

POJAM OBLIGACIONOG PRAVA

ODREIVANJE -3
6. Metoda obligacionog prava:
a) dispozitivnost normi (l. 20),
b) u principu jedinstveno regulisanje odnosa (monistika
koncepcija). Praktino: dualistiki pristup zasnovan na
posebnim rjeenjima za poslovno-pravne obligacione odnose.
Donoenjem zakona o zatiti potroaa i prenosom njegovih
rjeenja u ZOO, moe se govoriti i o trialistikoj koncepciji
c) komercijalizacija obligacionog prava uvoenjem rjeenja
poslovnog prava kao optih pravila i za graanske odnose
d) pravila za obligacije zasnovane na ugovoru shodno se
primjenjuju i na druge poslove, ukoliko za te poslove ne
postoje specifine odredbe (l. 25, 2)
e) metod koordinacije uesnika zasnovan na pravnoj moi
subjekata da raspolau dobrima, njihovoj ravnopravnosti i
slobodi ureivanja svojih odnosa.

Doc.dr. Emir Sudzuka

POJAM OBLIGACIONOG PRAVA

ODREIVANJE -4
7. Odnos stvarnog i obligacionog
prava

R.br Osobina

Stvarna prava

Obligaciona
prava

Odreenost Zakonom;
Numerus clausus

Autonomija
volje, pa
izuzetno zakon

2.

Predmet

Stvar

Ljudska radnja

3.

Dejstvo

5.
4.

Funkcija
Zahtjev

Prema svima
(erga omnes)
Statika
Negativan
ekonomskih
odnosa

Meu stranama
(inter partes)
Dinamika
Pozitivan
ekonomskih
odnosa
5

POJAM OBLIGACIONOG PRAVA

IZVORI PRAVA U BiH - 1
1. Zakoni
a) Zakon o obligacionim/obveznim odnosima (Sl.l. SFRJ 29/87,
39/85,45/89,57/89; preuzet u pravni sistem RBiH Uredbom 2/92
13/94; U RS ZOO je preuzet Zakonom iz 17/93 i mijenjan u Sl.
gl. RS 74/04)). eka se usvajanje novog , znaajno izmijenjenog
ZOO
b) Ostali zakoni: o vrijednosnim papirima, mjenici i eku,
osiguranju, transportu itd.
2. Podzakonski akti, naroito uredbe. Rijetko se pojavljuju u ovoj
ulozi
3. Opte uzanse za pitanja koja nisu regulisana ZOO a za regulisana
pitanja, samo ako je to izriito ugovoreno (l.1107) (l. 21,1)
4. Posebne uzanse ako nisu suprotne ZOO i ako su to stranke
izriito ugovorile (l. 1007 ZOO)
5. Dobri poslovni obiaji (l. 21, 2) = obiaj formiran u poslovnoj
praksi koji je ocijenjen sagalasnim sa optedrutvenim
moralom, ne moralom grupe ili pojedinca.
"VITEZ", Obligaciono pravo, Prof.
Trifkovi dr. Milo

POJAM OBLIGACIONOG PRAVA

IZVORI PRAVA U BiH - 2
6. Obiaji, naroito u poslovnom pravu (l. 21 ZOO). Praksa u
brani koja jo nije drutveno verifikovana kao moralna.
Praksa ne smije biti protivna postojeem shcvaanju
drutvenog morala (ne: morala privrednika)
7. Stavovi i praksa i vrhovnih sudova i pravna nauka kao
posredan izvor
8. Ustaljene praksa izmeu konkretnih subjekata

"VITEZ", Obligaciono pravo, Prof.

Trifkovi dr. Milo

POJAM OBLIGACIONOG PRAVA

NAELA - 1
1. Naela su najoptija pravna pravila koja odreuju strukturu i
sadraj prava. Procesi globalne i regionalne unifikacije
privatnog prava naelima sve ee dodaju jo neka
znaenja. Ona pored pravnih obuhvaaju i vrijednosti na
kojima regulativa poiva (Vidjeti DCFR , str. 15), te ue ili
ire normativne instrukcije za detaljno ureivanje pojedinih
pitanja na pravno-tehnikoj ravni.( UNIDROIT Principi 2004 i
Principi evropskog ugovornog prava sadre veliki broj
naela koja u nomotehnikom smislu granie sa
dispozicijama pravnih normi.)
2. Naela se mogu strukturirati prema optosti na one koji
vae za cijeli pravni sistem, za pojedine oblasti prava,
pravne grane i njihove institute. Naela opredjeljuju izgled
pravnih normi i njihovu interpretaciju. Zbog svoje optosti
naela su samo izuzetno neposredno zatiena sankcijama.
Zatita naela najee se provodi sankcioniranjem pravnih
normi koje ih konkretizuju.
doc.dr Emir Sudzuka

POJAM OBLIGACIONOG PRAVA

NAELA - 2
3. Najvanija osnovna naela prema ZOO (vae za sve obligacije):
a) ravnopravnost stranaka kao vlasnika (l. 11).
Ravnopravnost postoji u pravnom, a ne u ekonomskom smislu.
b) sloboda ureivanja obligacionih odnosa u skladu sa
Ustavom, zakonima i moralom drutva (l. 10, 2/92). Sloboda
se ispoljava na razne naine, zavisno od prirode izvora
obligacije i zakonskog reima kome je podvrgnuta. Kod ugovor
se, na primjer, pojavljuje kao naelo slobode ugovaranja. U
deliktnom pravu se sloboda ureivanja odnosa se ispoljava kao
pravo oteenog da bira naknadu u naturi ili novcu
c) pridravanje naela potenja i savjesnosti u zasnivanju i
izvravanju obligacija, kao sredstvo borbe protiv pretjeranog
formalizma i kao instrument moralizacije prava (l. 12).
Primjena ovog naela omoguava prilagoavanje znaenja
pravnih normi faktikim okolnostima sluaja i individualnim
svojstvima subjekata obligacije

Doc.dr. Emir Sudzuka

POJAM OBLIGACIONOG PRAVA

NAELA - 3

d) zabrana zloupotrebe prava kao instrument socijalizacije

obligacija (l. 13). Subjektivna prava su licima data radi
zadovoljavanja i njihovog i drutvenog interesa odreenog
pravnom normom. Upotreba prava suprotno ciljevima radi
kojeg je ono priznato , ne uiva pravnu zatitu (objektivna
teorija zloupotrebe prava). Koritenje subjektivnim pravom
ne smije biti suprotno drugim principima obligacionog
prava, zabrani nanoenja tete naroito (subjektivna
teorija zloupotrebe prava)

"VITEZ", Obligaciono pravo, Prof.

Trifkovi dr. Milo

10

POJAM OBLIGACIONOG PRAVA

NAELA - 4

e) jednaka vrijednost davanja, kao instrument stimulisanja

ekvivalentne razmjene i moralizacije ekonomskog i pravnog
prometa. Sluajevi naruavanja koji povlae pravne
posljedice moraju biti odreeni zakonom iskljuivo (l. 15).
Razlog: razmjena je ekvivalentna samo u prosjeku, kao
statistika tendencija. Zbog toga bi iroka primjena ovog
naela vodila masovnom pobijanju ugovora i drugih pravnih
poslova. U takvim uslovima bi bio ugroen, ako ne ukinut
princip pravne sigurnosti.
f) generalna zabrana uzrokovanja tete drugom, kao
instrument pojaavanja potovanja obligacija. Funkcionie i
kao moralni princip (l. 16)

Doc.dr Emir Sudzuka

11

POJAM OBLIGACIONOG PRAVA

NAELA - 5

g) dunost ispunjenja obaveza bez obzira na osnov

njihovog nastanka. U ugovornim obligacijama: Pacta sunt
servanda! Nepotovanje ovog principa povlai
odgovornost (l.17, 1)
h) prestanak obligacija samo na osnovu volje stranaka
(manifestacija principa slobode) ili na osnovu zakona
(manifestacija principa suverenosti) (l. 17, 2)
i) postupanje dunom panjom u izvravanju obaveza, kao
instrument individualizacije ponaanja subjekata (l. 18).
O odreivanju standarda duana panja bie rijei kod
odgovornosti za neizvrenje obaveza.
j) rjeavanje sporova na miran nain tj. van suda
pregovorima, koncilijacijom, medijacijom itd. (l. 19)
3. Naela su instrument za tumaenje ugovora (l. 99)
12

POJAM I VRSTE OBLIGACIJA

POJAM
S1 = Povjerilac
Subjektivno
pravo

S2 = Dunik

Obaveza

OBJEKAT = LJUDSKA RADNJA

a) odreena ili odrediva
b) mogua: objektivno ili subjektivno
c) doputena: pravno ili moralno
d) imovinske prirode = izraziva u novcu
Doc.dr Emir Sudzuka

13

POJAM I VRSTE OBLIGACIJA

PODJELA OBLIGACIJA PREMA VRSTAMA
RADNJI
a) Prema sadraju radnje
Pozitivne: davanje ili injenje
Negativne: proputanje ili trpljenje onog to se po objektivnom
pravu ne bi moralo
b) Prema vezanosti za linost
Strogo line: obavezu moe izvriti samo dunik
Neline: obavezu moe za dunika izvriti bilo ko
c) Prema vremenu izvrenja
Trajne
Trenutne

Doc.dr. Emir Sudzuka

14

POJAM I VRSTE OBLIGACIJA

PODJELA OBLIGACIJA PREMA VRSTAMA
RADNJI
d) Prema djeljivosti radnje
Djeljive: nema gubitka
ispunjenju
Nedjeljive

vrijednosti

pri

djelominom

e) Prema broju radnji

Proste
Sastavljene: jedna glavna i x sporednih
f) Prema objektu na kome se vri radnja
Novane = isplata/prenos novca
Nenovane
Doc.dr. Emir Sudzuka

15

POJAM I VRSTE OBLIGACIJA

PODJELA OBLIGACIJA PREMA NAINU
ODREIVANJA RADNJI
a) Po stepenu odreenosti radnje
Specijalne
Generike
b) Po broju radnji
Nealternativne
Alternativne: obaveza glasi na 2 ili x radnji, a ispunjava se
izvrenjem bilo koje od njih
c) Po mogunosti izbora
Nefakultativne: jedna radnja u obavezi, jedna u izvrenju
Fakultativne: jedna u obavezi ali postoji mogunost dunika da po
svom izboru izvri obavezu drugom unaprijed odreenom radnjom

doc.dr. Emir Sudzuka

16

Osnovni pojmovi obligacionog prava

4. Podjela obligacija prema broju subjekata u
odnosu
a.) Vie subjekata na jednoj strani
Razdjeljena
obligacija
Zahtjev samo za dio 1
P1
P2

Zahtjev samo za dio 2

P3

Zahtjev samo za dio 3

Skup vie samostalnih

obligacija
D

ili

Zahtjev samo za dio 1

D1

Zahtjev samo za dio 2

D2

Zahtjev samo za dio 3

D3

b) Solidarna obligacija = jedna obligacija vie subjekata na

jednoj ili obje strane
Aktivna solidarna
Pasivna solidarna obligacija
obligacija
P1
P2
P3

Zahtjev za
isplatu cijelog
duga

D1

D2

Zahtjev za
isplatu cijelog
duga

D3
17

Osnovni pojmovi obligacionog prava

II Izvori obligacija
1. Ugovor = dvostrani (graanski) pravni posao
(l. 26 153 ZOO)
2. Jednostrane izjave volje = jednostrani
graansko pravni posao (l. 221 261)
3. Prouzrokovanje tete = graanski delikt (l.
154 200)
4.

Poslodavstvo bez naloga (l. 220 228)

5. Sticanje
bez
osnova
obogaenje (l. 210 217)

neosnovano

6. Razni pravni akti i pravna stanja

"

18

UGOVOR
POJAM UGOVORA - 1
1. l. 26 ZOO: Ugovor je sklopljen kad su se ugovorne strane
suglasile o bitnim sastojcima ugovora
2. Teorijska definicija: ugovor je pravom priznati rezultat
sporazuma dvije strane o najmanje bitnim elementima po
prirodi posla kojim nastaje obaveza jedne strane da izvri
odreenu, moguu i doputenu ljudsku radnju imovinske
prirode, a druga to prihvata (jednostrano-obvezni ugovori),
odnos no kojim se obje strane uzajamno obavezuju i prihvataju
obaveze druge strane (dvostrano obvezni - ugovori).
3. Ugovor je posebna socioloka, ekonomska i pravna tvorevina,
relativno nezavisna od izjava volje ijom je saglasnou
nastao, kao i od obligacije koju stvara.
4. Dejstvo ugovora: nastanak obligacija izmeu stranaka (inter
partes)

"

19

UGOVOR EMATSKI PRIKAZ - 1

PRETPOSTAVKE
1. POSLOVNA
SPOSOBNOST
2. VALJAN
PREDMET

4. SAGLASNOST
VOLJA

S1
= ponudilac
( dunik)

EVENTUALNE
FAZE

OBAVEZNE
FAZE

IZJAVLJENO

1. PRETHODNI
KONTAKT

ponuda

2. PREGOVORI
(l. 30 ZOO)

4. NACRT
UGOVORA

[5. FORMA]

"

UZETO IZ
IZVORA PRAVA
BEU
zakon

3. PUNKTACIJE
S2
= ponudilac
( dunik)

UGOVOR

prihvat

stranke
priroda
posla

NBEU

3. VALJAN
OSNOV

SUBJEKTI

OBLIGACIJA

1.Jednostrano
obavezna
2. Dvostrano
obavezna
(poslovni
ugovori)
SP + O
O + SP

20

UGOVOR EMATSKI PRIKAZ - 2

PRESTANAK
OBLIGACIJA

NEISPUNJENJE
ILI NEUREDNO PROMJENA
ISPUNJENJE
ODNOSA

ODGOVORNOST
Transformisana
ugovorna obligacija
SP

1. NEISPUNJENJE
1. ISPUNJENJE
2. DOCNJA
2. KOMPENZACIJA 3. MATERIJALNI
3. ITD
NEDOSTACI
4. PRAVNI
NEDOSTACI
5. OSTALE
POVREDE
UGOVORA

PRESTANAK
OBLIGACIJA

Ljudska radnja
popravljanja tete
1. U naturi
1. ISPUNJENJE
2. U novcu
2. KOMPENZACIJA
3. ITD

"

21

UGOVOR
PRETPOSTAVKE ZA NASTANAK UGOVORA -1
1. Poslovna sposobnost subjekata koji su strane u ugovoru
a) kod fizikih lica: puna ili ograniena/djelomina koja ne
iskljuuje mogunost zakljuenja konkretnog ugovora
c) ugovori koje zakljui poslovno nesposobna osoba i prava
druge strane (l. 56 69 ZOO)
b) kod pravnih lica: puna specijalna poslovna sposobnost u
okviru pravne sposobnosti pravnog lica, uz razliite stepene
prihvatanja Ultra vires teorije u pojedinim dravnim pravnim
porecima (l. 54)
2. Valjan predmet ugovora: ljudska radnja
a) odreena ili odrediva: strane ili tree lice
b) mogua: subjektivno i objektivno; odmah ili naknadno
c) doputena: pravno i moralno u trenutku nastanka
ugovora
d) imovinske prirode.
"
22

UGOVOR
PRETPOSTAVKE ZA NASTANAK UGOVORA -2
3. Doputena osnova obavezivanja (causa), razlog zbog koga se
strane meusobno obavezuju:
a) osnov je doputen ako je suglasan ustavu, prinudnim
propisima te moralu drutva (l.51,2 ZOO 2/92), te ako je
istinit
(postojei) i odreen ili odrediv
b) pravno shvaanje osnova u ZOO: obaveza druge strane
c) ekonomsko shvaanje osnove: ekonomski razlog
obvezivanja, u naelu: razmjena ekvivalenata
d) osnov =/= motiv. Motiv je pravno relevantan samo kod
dobroinih ugovora
e) nedoputen motiv/pobuda jedne strane za koji druga nij e
znala niti mogla znati, ini ugovor nitavim i bez uinka (l.
53,3)
23

UGOVOR
PRETPOSTAVKE ZA NASTANAK UGOVORA -2

4. Saglasnost volja
a) svjesne
b) ozbiljne
c) stvarne (animus contrahendi)
d) podudarne kod obje strane, tj. u ponudi i u prihvatu. Mjera
podudarnosti je danas elastinija nego u klasinom pravu
e) ako postoje mane volje (prijetnja l. 60; bitna zabluda
l. 61; nesporazum l. 63; prevara l. 65) ugovor je ruljiv.
f) izuzeci od ovog osnova su: prinudnim propisom nareeno
sklapanje ugovora (l. 27) i dozvola i odobrenje kao uslov za
nastanak ugovora (l. 29)
g) suglasnost volja se ostvaruje kroz ponudu i prihvat kao
obavezne faze zakljuivanja ugovora.
24

UGOVOR
PRETPOSTAVKE ZA NASTANAK UGOVORA -3

5. Posebna forma ugovora je pretpostavka nastanka ugovora u

dva sluaja (formalni ugovori):
b) po prinudnom propisu (l. 67) Ova forma se naziva
sveanom ili ad solmenitatem
a) predviena sporazumom (ugovorna) stranaka. I ovo je
sveana forma ugovora.

25

UGOVOR
ZASTUPANJE- 1
1. Pojam zastupstva = vrenje pravne radnje, tj. davanje izjave volje
u tue ime i za tui raun
Ovlatenje
- Zakon
- Statut

Izjava
volje (TI, TR)

Pravni
posao

ZASTUPANI

ZASTUPNIK

3. LICE

Pravni odnos
zastupstva
(Interni odnos)
Pravni odnos nastao izjavom
volje zastupnika (eksterni odnos)
26

UGOVOR
ZASTUPANJE - 2
2. Vrste zastupstva prema osnovu
a) Zakonsko
b) Statutarno
c) Zasnovano na aktu nadlenog organa
upravnog
sudskog
d) Ugovorno zastupstvo ili punomostvo ( punomo)
opta
posebni sluajevi: poslovna punomo
punomo trgovakog putnika,
punomostvo po zaposlenju
prokura
27

UGOVORI
ZASTUPANJE - 3
5 Vrste zastupstva prema obimu ovlatenja zastupnika
a) Opte
b) Posebno
6. Vrste zastupstva po ogranienjima
a) Bez ogranienja
b) Sa ogranienjem
na osnovu zakona izvori radno pravni dokazi
na osnovu pravnog posla

28

UGOVOR
ZAKLJUIVANJE UGOVORA - 1
1. Pregled faza zakljuivanja ugovora:
a)
b)
c)
2.
a)
b)
c)

eventualne faze: pregovori (l. 30 ZOO!)

nune faze
perfekcija ugovora: mjesto + vrijeme nastanka ugovora
Nune faze
ponuda
prihvat
(kontraponuda) (l. 41)
6.

29

UGOVOR
ZAKLJUIVANJE UGOVORA - 2
Preliminarni kontakti

S II

Pregovori
Punktacija
Nacrt ugovora
+

Perfekcija ugovora
UGOVOR
"VITEZ", Obligaciono pravo, Prof.
Trifkovi dr. Milo

Prihvat

Obavezne faze

Ponuda ultimatum
(kontra ponuda)

fakultativne faze

S I

30

UGOVOR
ZAKLJUIVANJE UGOVORA - 3
4. Ponuda
a) upuena od budue stranke u ugovoru
b) upuena odreenom licu ili licima (l. 32); neodreenom licu ili
ponude javnosti(l. 33), izlaganje robe (l. 34)
c) sadraj: bitni sastojci koji na osnovu prihvata dovode do
nastanka i odreenja ugovora. Sporedni sastojci mogu biti
dogovoreni i naknadno ili dopunjeni od strane suda u sluaju spora
(l. 32)
d) forma ponude: mora biti u formi zakonom propisanoj za sam
ugovor (l. 38)
e) dejstvo ponude: stvara obavezu ponudioca da ostane pri ponudi
vrijeme odreeno ponudom ili l. 37 ZOO (ponuda kao
jednostrano obvezni pravni posao). Ova obaveza moe biti
iskljuena izjavom u ponudi ili na osnovu okolnosti posla (l. 36)
f) opoziv mogu ako ga je ponueni primio istovremeno ili prije
prispija ponude (l. 36)

31

UGOVOR
ZAKLJUIVANJE UGOVORA - 4
Prihvat

Odbijanje ponude
Nastanak pravnog
dejstva ponude
teorija prijema

PONUDILAC

PONUENI

Ponuda

Opoziv ponude

32

UGOVOR
ZAKLJUIVANJE UGOVORA - 5
6. Prihvat
a) izjava ponuenog dovoljno usaglaena sa ponudom da
moe
da stvori ugovor (l. 32, 2 ZOO)
b) naini davanja izjave o prihvatu : izriito, konkludentnim
radnjama i pod odreenim uslovima - utnjom (l. 42)
c) dejstvo prihvata: od prispijea prihvata ponudiocu
d) zakanjeli prihvat pod zakonskim uslovima moe da
dovede do
nastanka ugovora (l.43)
7. Kontraponuda (l. 41)

33

UGOVOR
ZAKLJUIVANJE UGOVORA - 7
8 Perfekcija ugovora Vrijeme nastanka ugovora, ako ga stranke
nisu odredile u ugovoru (dispozitivna pravila)
b) pregovori meu prisutnim kada se postigne suglasnost
b) pregovori putem sredstava direktnog elektronskog
komuniciranja (telefon, teleprinter, skype, chat) kada se
postigne suglasnost
d) pregovori meu odsutnim : kada prihvat stigne ponudiocu
(teorija prijema l. 31 ZOO) Tri druge teorije: izjave, otposlanja
i saznanja.
9. Perfekcija ugovora - Mjesto zakljuenja, ako stranke u samom
ugovoru ne odrede drukije: sjedite, odnosno prebivalite
ponudioca u trenutku u kome je uini ponudu (l. 31)

35

UGOVOR
FORMA UGOVORA - 1
1. Definicija: nain na koji su izjave date i ugovor materijalizovan
2. Osnovni princip: neformalnost ugovora
3. Vrste forme:
a) zakonska ili ugovorna (l. 69) pisana forma kao
pretpostavka nastanka ugovora i njegov bitan element (l.
70). Izuzetak: ugovor je valjan i kad nije zakljuen u obaveznoj
formi ako je izvren u cjelini ili bitnom dijelu (konvalidacija),
osim ako iz cilja forme oito ne proizilazi ta drugo (l. 73).
b) ako posebna (pisana, notarijalna, ovjerena) forma
predviena kao obavezno ili jedino sredstvo dokazivanja, neka
od navedenih formi ima samo dokaznu snagu (ad
probationem)

36

UGOVOR
FORMA UGOVORA - 2
c) u svim ostalim sluajevima radi se o obinoj ili prostoj
dokaznoj snazi forme ugovora. Stranke su dune da ovakav ugovor
sklopljen usmeno, naknadno zakljue i u dogovorenoj formi (l. 69)
4. Ostvarivanje zakonske ili ugovorne forme:
a) potpis jednog dokumenta
b) razmjena identinih pismena od kojih je svaka strana potpisala
svoje (l. 72)
5. Postoji pretpostavka potpunosti pisane isprave i vai samo ono to
je napisano. Izuzeci:
a) usmeni uglavci o sporednim pitanjima nespomenutim u ugovoru
koji nisu u opreci sa sadrajem ugovora ili ciljem radi kojeg je forma
uvedena (l. 71,2)
b) usmena utanaenja koja olakavaju obaveze jedne ili obje
strane, ako je forma propisana samo u interesu stranaka (l. 71,3)

"

37

UGOVOR
FORMA UGOVORA - 3
6. Kasnije izmjene i dopune ex lege formalnih ugovora moraju
biti uinjene u istoj formi osim ako se ne radi o sporednim
takama o kojima ugovor uti ili kada usmene izmjene i
dopune nisu protivne razlogu radi kojeg je forma uvedena
(l. 67). Ovo pravilo ne vai za ugovornu formu ad
solemnitatem
7. Raskid formalnih ugovora mogu je i neformalnim
sporazumom osim ako drukije nije izriito predvieno ili
ako razlog uvoenja forme zahtijeva da i raskid bude
izvren u xformi u kojoj je ugovor nastao (l. 68)

38

UGOVOR
ELEMENTI UGOVORA - 1

1. Definicija: elementi ugovora su sastojci koje ugovor sadri. U

sluaju spora utvruju se tumaenjem. Dijele se prema vezi
sa (ekonomskom) sutinom posla, javnim interesom koji
sadre i vanosti za stranke.
2. Bitni elementi su sastojci zbog kojih su stranke zakljuile ugovor
i koji ugovoru daju karakteristike odreene i definisane vrste
posla (imenovani ugovori). Dokazuje ih tuilac. Odreuju se:
a) zakonom ili drugim prinudnim propisom, najee radi
zatite javnih interesa ili javno priznatim interesom stranaka
b) sporazumom stranaka, u njihovom interesu
c) po prirodi posla , ako nema prethodnih odreenja (pravno
kao nadgradnja nad ekonomskim odnosima)

"

39

UGOVOR
ELEMENTI UGOVORA - 2
3. Prirodni sastojci ugovora su oni koji ulaze u ugovor na osnovu
tijesne sadrinske ili funkcionalne veze sa bitnim sastojcima.
Oni ulaze u ugovor ako prilikom zakljuivanja nisu izriito ili
preutno iskljueni Regulisani su dispozitivnim propisima i mogu
se naknadno mijenjati ili ak unositi u ugovor. Postojanje ovih
elemenata se pretpostavlja im su utvreni bitni sastojci za koje
je konkretan prirodni sastojak vezan. Dokazuje ih tuilac.
4. Sluajni sastojci nisu bitni ni za postojanje ugovora niti za
odreivanje prirodnih sastojaka. Ulaze u ugovor na osnovu
izriitog sporazuma stranaka. UU sluajnim sastojcima je
koncentrisan interes stranke koja na njima insistira, odnosno
obje stranke. Zbog toga su est izvor sporova. Dokazuje ih onaj
ko tvrdi da sluajni sastojak postoji u konkretnom ugovoru.

40

UGOVOR
TUMAENJE UGOVORA - 1
1. Jasne odredbe ugovora se ne tumae. One se primjenjuju
onako kako glase (l.99)
2. Subjekti tumaenja:
a) stranke (princip rjeavanja sporova na miran nain iz l.
19),
b) tree lice o kome su se stranke u ugovoru ili naknadno
sporazumjele (princip rjeavanja sporova na miran nain
iz l. 19),
c) sud u krajnjoj instanci. Ako je ugovoreno da e stranke
najprije same ili putem treeg lica pokuati da protumae
ugovor i rijee spor, sudu se moe obratiti tek kada su ovi
pokuali zavrili bez uspjeha (l. 102)
"

41

UGOVOR
TUMAENJE UGOVORA - 2
3. Teorije o tumaenju (l. 99,2):
a) subjektivna: istrauje se zajednika namjera stranaka
b) objektivna: upotrebljene rijei i tekst se tumae prema
uobiajenom znaenju u prometu
c) mjeovita: kombinacija objektivne i subjektivne teorije.
4. l. 99. st. 2 ZOO prihvata specifinu primjena mjeovite
teorije: istrauje se zajednika namjera stranaka , ali se
dobiveni rezultat shvata tako da b ude u skladu sa naelima
obligacionog prava.

42

UGOVOR
TUMAENJE UGOVORA - 3
5. Dopunska pravila (l. 101):
a) dobroini poslovi se tumae tako da budu to laki za
dunika
b) teretni ugovori se tumae tako da se uspostavi pravian
odnos
uzajamnih davanja (ekvivalencija prestacija, naelo jednake
vrijednosti uzajamnih davanja iz l. 15 ZOO, princip pravinosti i
moralizacija prava).
6. Tumaenje formularnih ugovora i ugovora zakljuenih na osnovu
optih uslova poslovanja: sporne odredbe tumaie se u korist
strane koja nije sainjavala obrasce u opte uslove ugovora
(contra stipulatorem ) (l. 100, l. 142 - 144). Rezon: zatita
potroaa u najirem znaenju te kategorije.

43

UGOVOR
VRSTE UGOVORA - 1

1. Klasifikacija se vri prema jednom kriteriju i to na dihotomnoj

bazi. Isti ugovor moe spadati u razliite vrste ugovora
2. Prema broju obligacija koje ugovor stvara
a) jednostrano obvezni :samo jedna obligacija
b) dvostrano obvezni: dvije uzajamno povezane obligacije
3. Prema razmjeni ekvivalenata:
a) dobroini: nema protuinidbe druge strane
b) teretni: postoji protuinidba za obvezu koja se preuzima
4.Prema formi kao pretpostavci ugovora:
a) neformalni
b) formalni
44

UGOVOR
VRSTE UGOVORA - 2
5. Prema predaji stvari kojom se odreuje inidba
a) konsensualni: predaja stvari nije uslov za nastanak ugovora
b) realni (res=stvar): sam sporazum stranaka nije dovoljan za
nastanak ugovora; dodatno je potrebno i da stvar koja definie
premet obligacije bude predana drugoj strani
6. Prema vidljivosti ekonomskog i pravnog razloga obavezivanja:
a) kauzalni: ekonomski i pravno shvaena kauza ugovora je
vidljiva iz samog ugovora
b) apstraktni: kauza se ne vidi iz samog ugovora
7. Prema izvjesnosti u pogledu prava i obaveza strana
a) ekvivalentni (komutativni): u trenutku nastanka ugovora se
zna i ta su i kolike su obaveze sveke strane
b) aleatorni: pri nastanku ugovora su postojanje i izgled
obaveza strana neizvjesni
45

UGOVOR
VRSTE UGOVORA - 3

8. Prema svrsi:
a) predugovor: zakljuenje budueg ugovora (l. 45)
b) ugovor: izvrenje drugih obligacija nastalih ugovorom
9. Prema odreenosti i zakonskom ureivanju elemenata:
a) imenovani ako su regulisani u ZOO ili u drugim zakonima
(Sporno u kom zakonu treba da budu obuhvaeni!!!)
b) neimenovani tvorevina poslovne prakse i autonomne
regulative
10. Prema znaaju za regulisanje (sloenih) odnosa
a) glavni: ureuju osnovni odnos
b) sporedni: ureuju pojedina pitanja koja nisu ureena ili nisu
dovoljno ureena u glavnom ugovoru (akcesorni ugovori)
46

UGOVOR
VRSTE UGOVORA - 4
11. Prema vremenu ispunjavanja obaveze
a) trenutni: oba veza se ispunjava jednokratno, ak i kad samo
ispunjenje traje due
b) trajni: obaveza se ispunjava u duem vremenskom periodu
ili do prestanka ugovora, bilo kontinuirano, bilo u obrocima
(sukcesivno)
12. Prema tome da li je linost jedne ili obje stranke bditan
element posla:
a) lini ugovori (intuitu personae)
b) ne-lini ugovori (mogua promjena subjekata ispunjenja
obligacije)
13. Prema funkciji u izvravanju poslovne operacije:
a) generalni
b) posebni
47

UGOVOR
VRSTE UGOVORA - 5

14. Prema mjeri slobode ugovaranja i mogunosti uticaja na

sadraj ugovora:
a) athezioni ili ugovori po pristupu: zakljuuju se
konkretizacijom bitnih elemenata po prirodi posla i en bloc
prihvatanjem osgtalih klauzula (tumae se contra
stipulatorem)
b) neathezioni sadraj se izgrauje kroz proces
pregovaranja, ponude i kontraponude.

48

UGOVOR
DEJSTVA UGOVORA - 1

1. Dejstva ugovora ine sve pravne posljedice koje ugovor svojim

nastankom stvara.
2. Opta dejstvo izmeu stranaka (l. 148): nastanak
a) jednog obligacionog odnosa kod jednostrano obveznih
ugovora
b) nastanak najmanje dva uzajamno povezana obligaciona
odnosa kod dvostrano-obveznih (komutativnih) ugovora.
c) ugovor ima uinak i na univerzalne pravne slijednike strane
3. Posebna dejstva izmeu stranaka kod dvostrano-obaveznih
ugovora :
Promijenjene okolnosti Clausula rebus sic stantibus (l. 133 -136)
a) uslovi za vanje:

dvostrano-obavezan ugovor

postojanje znaajne perioda izmeu zakljuenja i vremena za

izvrenje ugovora (dependentiam de futuro)
"

49

UGOVOR
DEJSTVA UGOVORA - 2

dunik nije u docnji

strana koja se poziva na okolnosti nije bila duna da ih uzme u
obzir pri zakljuenju ugovora, niti ih je kasnije mogla izbjei ili
savladati
dunik je obavijestio povjerioca o nastupanju promijenih
okolnosti, s tim da odgovara samo na naknadu tete zbog
propusta obavjetenja
okolnosti oteavaju ispunjenje obaveze, ne ine ga nemoguim
oteanje ispunjenja je takvo da obje stranke ili samo dunik ne
mogu ostvariti svrhu (ekonomska causa) radi koje su zakljuile
ugovor, odnosno da bi izvrenje ugovora po svaku cijenu bilo
nepravino (nemoralno)

50

UGOVOR
DEJSTVA UGOVORA - 3

b) zahtjev dunika: raskid ugovora

c) prava povjerioca
prihvatiti zahtjev za raskid ili
predloiti da se pogoeni dijelovi ugovora pravino izmijene
d) ako se stranke ne sporazumiju oko rjeenja, svaka se
moe obratiti sudu tubom
e) Pri odluivanju o raskidu ugovora odnosno o njegovoj
izmjeni sud se rukovodi naelima potenog prometa, vodei
rauna naroito o svrsi ugovora, o uobiajenom riziku kod
ugovora odnosne vrste , o opem interesu, te o interesima
obiju strana (l. 135)

51

UGOVOR
DEJSTVA UGOVORA - 4
4. Posebna dejstva izmeu stranaka kod dvostrano-obaveznih
ugovora Prekomjerno oteenje (laesio enormis) (l. 139 140)
a) uslovi:
dvostrani teretni ugovor
nerazmjera u davanjima
pogoena strana nije znala niti morala znati za nerazmjeru
u vrijeme zakljuenja ugovora
nije proteklo vie od godine dana od zakljuenja ugovora
(prekluzivni rok)
b) zahtjev dunika: ponitenje ugovora
52

UGOVOR
DEJSTVA UGOVORA - 5
c) pravo povjerioca: pristati na ponitenje uz vraanje
primljenog ili odrati ugovor na snazi nuenjem dopune do
prava vrijednosti
d) odricanje od prava na traenje ponitenja nije mogue
izvriti
unaprijed
e) zbog profesionalne panje koju treba da ulau privrednici
, kao i zbog injenice da se dobit ostvaruje iz poslovanja, a
ne pojedinog posla, laesio enormis se ne primjenjuje u
poslovnom pravu
5. Posebna dejstva izmeu stranaka kod dvostrano-obaveznih
ugovora- Zelenaki ugovor (l. 141)
53

UGOVOR
DEJSTVA UGOVORA - 6
6. Posebna dejstva izmeu stranaka kod dvostrano-obaveznih
ugovoraOstali sluajevi
a) odgovornost za materijalne i pravne nedostatke ispunjenja
(l. 121)
b) princip istovremenog ispunjenja obaveza (l. 122)
c) prigovor zbog neispunjenja obaveza (Exceptio non
adimpleti contractus) (l. 123)
d) raskid ugovora zbog neispunjenja (l. 124)
e) nemogunost ispunjenja bez krivice ijedne strane (l. 137)
f) nemogunost ispunjenja krivicom jedne strane (l. 138)

"

54

UGOVOR
DEJSTVA UGOVORA - 7
7. Dejstva ugovora prema treim licima (l. 149 153)
a) ugovorom se za trea lica, ona koja nisu strane, mogu
stvoriti samo prava, ne i obaveze (l. 153)
b) uslovi:
da jedna strana u svoje ime ugovori potraivanje u korist
treeg
da ugovaratelj nije opozvao pravo treeg prije nego toje
trei
prihvatio prava
da trei prihvati to pravo
c) traiti ispunjenje mogu ugovaratelj i tree lice
d) ako tree lice odbije prijem prava, ona i dalje pripadaju
ugovaratelju

"

55

UGOVOR
OBEZBJEENJE UGOVORA - 1
1. Obezbjeenje ugovora naziva se i pojaanjem ugovora. Cilj
im je pritisak na dunika da dobrovoljno izmiri svoje obaveze
potpuno i uredno kao i nastojanje da se u sluaju neizvrenja
ili neurednog izvrenja obaveza dunika ekonomski ciljevi
povjerioca ostvare i bez dugog, neizvjesnog i skupog sudskog
postupka. Zbog toga sva sredstva imaju pojednostavljen
postupak ostvarivanja prava koja iz njih proizlaze. Svim
sredstvima je zajednika preventivna funkcija.
2. Karakteristike:
a) sredstva obezbjeenja/pojaanja ugovora dijelom imaju
opti karakter, a dijelom zavise od toga da li se radi o
nenovanim ili novanim obavezama (ugovorna kazna se, na
pr.ne moe ugovoriti za novane obaveze).
56

UGOVOR
OBEZBJEENJE UGOVORA - 2
b) sredstva obezbjeenja/pojaanja ugovora su primarno
ugovornog karaktera. Ako je u ugovoru koncentrisan i javni
interes, mogu biti ureena i prinudnim propisima (penali,
learina za prazne vagone, zatezna kamata itd).
c) sredstva obezbjeenja/pojaanja ugovora mogu se
uslovno podijeliti na ona u uem pravno-tehnikom smislu
(ugovorna kazna) i ona u irem smislu (odricanje od prava
na prigovore, avans npr.). Obuhvatiemo ih zajedno.
d) u poslovnom pravu se razvijaju vii ob lici sredstava
obezbjeenja koja su kao model ve postavljena u
graanskom pravu

"VITEZ", Obligaciono pravo, Prof.

Trifkovi dr. Milo

57

UGOVOR
OBEZBJEENJE UGOVORA - 4
3. Opta podjela:
a) stvarna ili realna: povjerilac stie pokretnoj ili
nepokretnoj pravo na stvari dunika ili nekog treeg lica sa
pravom neposrednog namirenja iz stvari, ako dunik ne
ispuni svoju obavezu, odnosno ako je ne ispuni uredno.
Ugovori kojim se zasniva stvarno obezbjeenje su realni
b) lina ili personalna: povjerilac stie pravo da se namiri iz
imovine treeg lica , ako dunik ne ispuni svoju obavezu,
odnosno ako je ne ispuni uredno
c) u poslovnom pravu se razvijaju posebne forme linih
obezbjeenja ugovora koje imaju karakteristike posebnih
poslova (bankarske garancije, akreditivi, escrow raun itd)
58

UGOVOR
OBEZBJEENJE UGOVORA - 5
4. Vrste stvarnih sredstava obezbjeenja:
a) kapara (l. 79 81)
b) kaucija (jamevina, vadium)
c) zalono pravo na pokretnim stvarima ili runa
zaloga(l. 966 996)
d) zalono pravo na nekretninama hipoteka: regulisana
stvarnim pravom
e) zalog potraivanja i drugih prava (l 989 966)
f) pravo zadravanja tue stvari (ius retentionis) (l. 286
289)
g) avans

59

UGOVOR
OBEZBJEENJE UGOVORA - 6
5. Vrste personalnih sredstava obezbjeenja ugovora
a) odustanica/odustatnina (l 82 83).
b) ugovorna kazna (l. 270 276). Vidjeti eme!
c) jemstvo/jamstvo (l. 997 1019), Vidjeti emu!
d) zatezna kamata (l. 277 279)
e) pobijanje dunikovih pravnih radnji (Paulijanske tube)
(l. 280 285)

60

UGOVOR
OBEZBJEENJE UGOVORA - 7
6. Ugovorna kazna osnovna rjeenja
Osnovni ugovor sa klauzulom o
ugovornoj kazni ili

DUNIK

1. Samo za nenovane obaveze; 2. Po pretpostavci za docnju

3. Obavezna forma osnovnog ugovora; 4. Akcesornost; 5. Po
pravilu u novcu; 6. Ne vai za povrede ugovora za koje
dunik ne odgovara;7. Naplata ne zavisi od pretrpljene tete;
8. Teret dokaza olakan; 9.Povjerilac ima pravo na naknadu
tete iznad ugovorne kazne; 10. Ugovorna kazna se ne moe
kumulirati sa zakonskim sredstvima obezbjeenja
ako to nije izriito propisano

POVJERILAC

Akcesorni ugovor o
ugovornoj kazni
61

UGOVOR
OBEZBJEENJE UGOVORA - 8
7. Prava povjerioca u sluaju da je ugovorna kazna predviena za
neispunjenje ili za neuredno ispunjanja ugovora
a) neispunjenje - alternativno:
traiti uredno ispunjenje ugovora + naknada tete zbog povrede
ugovora po optim pravilima za ugovornu odgovornost ILI
traiti naplatu ugovorne kazne uz gubitak prava da trai uredno
ispunjenje ugovora
b) neuredno ispunjenje, docnja naroito kumulativno:
ispunjenje ugovora I
isplatu ugovorne kazne I
razliku izmeu iznosa pretrpljene tete i isplaene ugovorne
kazne.

62

UGOVOR
OBEZBJEENJE UGOVORA - 9
c) Povjerilac mora da dokae (teret dokaza):
kod ugovorne kazne: postojanje sporazuma o ugovornoj
kazni + neizvrenje ili neuredno izvrenje ugovora
Kod naknade tete: neizvrenje ili neuredno izvrenje
ugovora + stvarni iznos tete koju je pretrpio (prosta teta
+ izgubljena dobit)

63

0BEZBJEENJE UGOVORA - JEMSTVO (l. 998 1019 ZOO)

OSNOVNI POSAO SA KLAUZULOM

O JEMSTVU

POVJERILAC
PRIGOVORI:
1. OBJEKTIVNI
IZ
OSNOVNOG
POSLA
2. SUBJEKTIVNI
IZ ODNOSA
JEMAC POVJERILAC

ZAHTJEV ILI

DUNIK

ugovor o
Prethodna Regres za
davanju
zahtjev kod
obavijest o isplaeni
solidarnog zahtjev kod jemstva (sa ili
plaanju
bez
dug i
supsidijarno
jemstva
sporedne
g jemstva obezbjeivanja)
trokove

FORMALNI UGOVOR O
OBAVJETENJE
O NEPLAANJU
JEMSTVU
PLAANJE NA ZAHTJEV

JEMAC

AKCESORNOST JEMSTVA
1.

OBAVEZA JEMCA NE MOE BITI VEA OD DUNIKOVE, MANJA MOE

2.

OBAVEZA JEMACA ZASTARJEVA SA OBAVEZOM GLAVNOG DUNIKA

3.

PRESTANKOM OBAVEZE GLAVNOG DUNIKA PRESTAJE I JAMEVA OBAVEZA

64

UGOVOR
UOPTE O NEVANOSTI UGOVORA - 1
1. Ugovor je pravom priznati rezultat sporazuma stranaka koji je
usmjeren na stvaranje obligacija. Svaki sporazum
stranaka , stoga, ne mora da stvori ugovor. Da bi sporazum
inicirao nastanak ugovora i da bi obligacija ostala vaea,
potrebno je da budu ispunjeni pravnim poretkom
postavljeni uslovi. Ako ti uslovi nisu ispunjeni, ugovor ne
nastaje ili se moe kasnije ponititi.
2. Ako pravom predvieni uslovi nisu ispunjeni, ZOO govori o
nevanosti ugovora (l. 103 132). Drugi uobiajeni izraz
je nitavost ugovora. Nae pravo ne poznaje tzv.
nepostojee ugovore. Po svojim pravnim posljedicama
oni su izjednaeni sa nitavim ugovorima.

65

UGOVOR
UOPTE O NEVANOSTI UGOVORA - 1
3. Zavisno od vrste uslova za nastanak ugovora i obligacije koji
nisu ispunjeni zavisi i sudbina sporazuma stranaka:
a) ako su nedostaci protivni javnom poretku ili kao su takvi
da sporazum sutinski ne postoji, ugovor i ne nastaje.
Tehniki termin za tu situaciju je nitav ili apsolutno
nitav ugovor
b) ako su nedostaci protivni prvenstveno interesima i
zatienoj poziciji jedne od stranaka ugovor nastaje, ali
pravni poredak doputa pogoenoj strani da ga naknadno
proglasi nitavim Tehniki termin za tu situaciju je pobojan
ili relativno nitav ugovor

66

UGOVOR
NIAVOST UGOVORA - 1
1. Razlozi za nitavost ugovora
a) nisu ispunjene sve pretpostavke za nastanak ugovora ili
b) ne postoji stvarna suglasnost volja stranka jer izmeu njih
postoji nesporazum (disensus) (l. 63) ili
c) sadraj ugovora je protivan ustavu, prinudnim propisima ili
moralu drutva, bilo sam po sebi (l. 103 prema 2/92) , bilo
zato to sadri odloni ili raskidni uslov istih osobina (l. 75)
2. Obim nitavosti
a) potpuna - cijeli ugovor
b) djelomina - ako ugovor moe opstati bez nitave
odredbe (l. 105)

67

UGOVOR
NIAVOST UGOVORA - 2
c) ako nitav ugovor odgovara uslovima za pravovaljanost
nekog drugog ugovora , pod zakonskim uslovima meu
strnakama nastaje taj drugi ugovor (konverzija) (l. 106)
3. Pozivati se na nitavost mogu:
a) stanke
b) trea lica koja imaju pravni interes (zainteresovana lica)
c) sud po slubenoj dunosti
4. Dejstvo nitavosti
a) od nastanka sporazuma (ex tunc)
b) naknadni nestanak uzroka nitavosti ne ini sporazum
pravovaljanim ugovorom, osim za izvrene sporazume koji
su nitavi zbog razloga manjeg znaaja (l. 107)

68

UGOVOR
NIAVOST UGOVORA - 3

c) pravo na isticanje nitavosti se ne gasi, nije vremenski

ogranieno (l. 110)
5. Posljedice nitavosti (l. 104)
a) ugovor se proglaava nitavim od stranke ili od suda
b) strane vre dvostranu restituciju primljenog u naturi, a
ako to nije mogue - u novcu
c) ako je ugovor nitav zbog protivnosti ustavu, propisima
ili moralu, sud moe odbiti u cjelini ili djelomino zahtjev
nesavjesne strane za vraanjem datog, a moe odluiti da
primalac preda optini sjedita ili prebivalita ono to je
dobio po osnovu nitavog posla

69

UGOVOR
POBOJNOST UGOVORA - 1
1. Razlozi za pobojnost ugovora (l. 111)
a) ograniena poslovna sposobnost jedne ili obje strane
b) mane volje prilikom sklapanja ugovora (l. 60 66):
izazvana od drugog lica: prijetnja, prinuda, prevara
izazvana od samog izjavioca: bitna zabluda
c) prekomjerno oteenje jedne strane (laesio enormis)
d) pravne radnje dunika preuzete na tetu povjerioca
(Paulijanske tube)
2. Obim pobojnosti: potpuna - cijeli ugovor

70

UGOVOR
POBOJNOST UGOVORA - 2
3. Pozivati se na nitavost moe
a) samo stranka u ijem je interesu pobojnost uspostavljena
b) sud po slubenoj dunosti ne pazi na pobojnost.
c) druga strana indirektno : kada sazna za pobojnost moe
od svog saugovaraa zahtijevati da se u roku ne kraem od
30 dana izjasni da li ostaje pri ugovoru. Ako strana koja
moe pobijati ugovor to ne uini, smatra se da je ugovor
poniten (l. 112)
4. Dejstvo nitavosti: od izjave o ponitenju (ex nunc)

71

UGOVOR
POBOJNOST UGOVORA - 3
5. Posljedice uspjenog pobijanja ugovora:
a) ugovor prestaje da postoji
b) ako je ugovor bio u cjelini ili djelomino ispunjen , vri se
dvostrana naturalna restitucija, a ako to nije mogue
restitucija u novcu po cijenama u vrijeme isplate, odnosno
donoenja sudske odluke (l. 113)
c) nesavjesni ugovara odgovara drugome i za naknadu
tete nastale ponitenjem ugovora (negativni ugovorni
interes) (l. 115)
c) poseban reim restitucije od poslovno ogranieno
sposbne osobe (l. 114 i 116)

72

UGOVOR
POBOJNOST UGOVORA - 4
6. Rokovi za pobijanje (l. 117)
a) subjektivni : godina dana od saznanja za razlog
pobojnosti, odnosno od prestanka prinude
b) objektivni rok: tri godine od dana sklapanja ugovora

73

UGOVOR
RASKID UGOVORA - 1
1. Raskid ugovora znai prestanak pravovaljano sklopljenog
vaeeg
ugovora voljom obje ili samo jedne stranke
2. Sporazumni raskid ugovora
a) manifestacija autonomije volje stranaka
b) formalni ugovori se u pravilu mogu raskinuti neformalnim
sporazumom, ako to ne zabranjuju prinudni propis ili cilj
zbog kojeg je forma uvedena
c) mogu sve do potpunog izvrenja ugovornih obaveza obje
strane
d) potpun ili djelomian
e) ako ispunjavanje nije ni poelo dejstva raskida ex tunc
f) ako je ugovor djelomino izvren dejstvo raskida ex nunc
74

UGOVOR
RASKID UGOVORA - 2
3. Jednostrani raskid raskid izjavom volje jedne od strana
a) centralna protivrjenost: pravom priznati rezultat sporazuma
dvije strane prestaje da postoji izjavom volje samo jedne od
njih
b) ugovorni osnov: sporazum stranaka kojim jedna od njih ili
obje stijeu ovo pravo
b) zakonski osnov: kod dvostrano obveznih ugovora
promijenjene okolnosti (l. 133 136)
neispunjenje obaveza druge strane (l 124 132)
zadocnjenje u ispunjenju obaveza kod fiksnih ugovora (l. 125)
drugi sluajevi u kojima se ugovor automatski raskida po
samom (specijalnom) zakonu

75

UGOVOR
RASKID UGOVORA - 3
4. Jednostrani raskid nefiksnog ugovora zbog neispunjenja
obaveze druge strane (l. 124 132): nevina strana ima
alternativno pravo da zahtijeva ILI uredno ispunjenje i
naknadu tete neurednog ispunjenja ILI jednostrani raskid
ugovora i naknadu tete zbog neispunjenja ugovora
5. Kumulativni uslovi za jednostrani raskid nefiksnog ugovora
zbog neispunjenja dospjele obaveze
a) neispunjenje obaveze
potpuno uvijek daje pravo na raskid
neznatno nikada ne daje pravo na raskid (l. 133)
djelimino zavisi od okolnosti sluaja i znaaja djelominog
ispunjenja za ostvarivanje svrhe ugovora; stvar tumaenja

76

UGOVOR
RASKID UGOVORA - 4

b) krivica dunika pretpostavlja se

c) davanje naknadnog (primjernog) roka za uredno
ispunjenje obaveze (l. 126,2) nije obavezno ako:
je iz okolnosti i dunikovog dranja vidljivo da obavezu ne
moe ili nee ispuniti ni u naknadnom roku (l. 127)
je tako izriito ugovoreno
je ugovor fiksan, bez obzira na krivicu dunika
d) davanje obavjetenja o raskidu ugovora
pretpostavlja se da davanje naknadnog primjerenog roka
sadri i implicitnu izjavu o raskidu ugovora, ukoliko dunik
svoju obavezu ne ispuni ni u naknadnom roku (l. 126, 2
ZOO upuuje na pravila o fiksnim poslovima)
77

UGOVOR
RASKID UGOVORA - 5
6. Raskid ugovora pije isteka roka za ispunjenje obaveze ( nedospjela
obaveza) daje se izjava o raskidu bez primjerenog roka i
zahtijeva naknada tete zbog raskida ugovora (l. 128)
7. Raskid ugovora sa uzastopnim obavezama (sukcesivno ispunjenje)
a) potpuno ispunjenje nije bitan element ugovora:

raskid ugovora za neizvreni obrok po pravilima za jednostrani

raskid cijelog ugovora

ako je oito da ni budui obroci nee biti ispunjeni, ugovor se

moe raskinuti u cjelini. Dunik moe sprijeiti raskid cijelog
ugovora ako prui odgovarajue obezbjeenje

obavjetavanje dunika o raskidu bez odlaganja (l. 130)

zahtjev za naknadom tete zb og raskida ugovora

78

UGOVOR
RASKID UGOVORA - 6

b) potpuno ispunjenje je bitan element ugovora

raskid ugovora za cijeli ugovor, ukljuujui i ve primljene
obroke
obavjetavanje dunika o raskidu bez odlaganja (l. 130)
restitucija ili plaanje primljenih obroka
zahtjev za naknadom tete zbog raskida ucgovora

79

PROUZROKOVANJE TETE
ODREIVANJE - 1
1. Definicija: prouzrokovanje tete je protivpravna povreda
dobara drugog lica sa kojim do tada nije postojao pravni
odnos i stvaranje obligacije da se ta teta popravi. Naziva
se i graanski ili civilni delikt.
2. Protivpravna povreda (graanski delikt) moe nastati:
a) radnjom jednog ( l.154) ili vie tetnika (l. 206 208)
b) radnjom lica za koje tetnik odgovara (odgovornost za
drugoga) (l. 164 172)
c) iz opasne stvari ili opasne djelatnosti (l. 173 179)
d) kao posljedica pojedinih dogaaja ili aktivnosti koje
zakon posebno previa (l 180 184)
80

PROUZROKOVANJE TETE
ODREIVANJE - 2
3. Dejstvo graanskog delikta je stvaranje specifine
obligacije na popravljanje tete ili odgovornosti. Pravila o
deliktnoj odgovornosti imaju opti karakter, a posebnim
odredbama ZOO (l. 262 269) reguliu samo odstupanja
izazvana injenicom da ugovorna odgovornost znai
transformiranu obligaciju stvorenu ugovorom. (Vidjeti
eme!)

81

Osnovni pojmovi oblikacionog

prava

V Graanski delikt

1. DELIKTNA
SPOSOBNOST
POINIOCA
2. TETNI
KARAKTER
RADNJE
3. PROTIVPRAVNOST
RADNJE

SUBJEKT

POINILAC

PRETPOSTAVKE

TETNI AKT

DELIKT

TETNA
RADNJA
TETA

TETNI
DOGAAJ
KOJI SE
ODGOVARA

DELIKT

PRESTANAK
OBLIGACIJA

POSLJEDICA

JEDNOSTRANO OBAVEZNI
OBLIGACIONI ODNOS
ODGOVORNOSTI

SP

Popravljanja tete
1. U naturi
2. U novcu

1. ISPUNJENJE
2. KOMPENZACIJA
3. ITD

82

PROUZROKOVANJE TETE
ODREENJE - 3
4 Opti pojam odgovornosti
Pravna = Pretpostavka+ Dispozicij + Pretpostavka +
sankcije
norma
dispozicije
a
Prekrilac
dispozicij
e

5 Opti pojam imovinsko - pravne

Imovinsko
pravna
odgovornost

= Subjektivno
pravo

Sankcija
Lice ije je dobro
povrijeeno ili drava u
krajnjem
sluaju
Pravni
odnos

odgovornosti
(Odgovornost)
odgovornosti
+

Obaveza

Objekt:
Ljudska radnja popravljanja
tete
a) U naturi b) U novcu
83

PROUZROKOVANJE TETE
PRETPOSTAVKE ODGOVORNOSTI - 1
1. Pretpostavke (opti uslovi) odgovornosti za tetu:
a) postojanje dva subjekta: tetnika - dunika i oteenog povjerioca
b) protivpravna radnja tetnika (ili lica za koje on odgovara)
c) nastanak tete
d) uzrona veza izmeu tetne radnje (dogaaja) i tete
e) krivica
2. tetnik
a) fiziko lice koje ima deliktnu sposobnost
b) fiziko lice koje ima deliktnu sposobnost i koje odgovara za radnje lica
bez te sposobnosti (maloljetnici od 7 do 14 godina l. 160,
neodgovorna lica l. 159)
c) pravno lice koje ima deliktnu sposobnost
d) kod odgovornosti za drugog se tetnik i odgovorno lice razlikuju

84

PROUZROKOVANJE TETE
PRETPOSTAVKE ODGOVORNOSTI - 2
3. Protivpravna radnja
a) pozitivna ili negativna inidba kojom se povreuju dobra
i nanosi teta, uz istovremeno krenje i propisa i
subjektivnih prava oteenog
b ) sluajevi iskljuenja protivpravnosti se izriito odreuju
propisom:
nuna odbrana (l. 161)
stanje nude (l. 161)
doputena samopomo (l. 162)
pristanak oteenog (l. 163)
vrenje dunosti u njenim granicama

85

PROUZROKOVANJE TETE
PRETPOSTAVKE ODGOVORNOSTI - 3
vrenje svoga prava (qui iure suo utitur, neminem ledit)
sluaj (l. 177)
via sila (vis maior) (l. 177)
4. teta
a) definicija: postojee neeljeno umanjenje neije imovine i
zatienih imovinskih interesa ili povreda neijih linih
(neimovinskih) dobara
b) prevencija: svako moe zahtijevati da se ukloni izvor
opasnosti od kojeg prijeti znatnija teta njemu ili odreenom
broju osoba, odnosno da se preduzmu mjere za spreavanje
uznemiravanja (l. 156)
86

PROUZROKOVANJE TETE
PRETPOSTAVKE ODGOVORNOSTI - 3
5. Vrste teta
a) prema povrijeenom dobru
neimovinska: povreda linih dobara nanoenje drugom
fizikog ili psihikog bola ili strana (l. 155)
imovinska : prosta teta (damnum emergens) + izgubljena
dobit (lucrum caesans)
b) prema odnosu sa tetnom radnjom/dogaajem:
neposredna direktna posljedica tetne radnje /dogaaja
posredna izazvana neposrednom tetom kao jedinim ili
jednim od uzroka
c) prema nainu utvrivanja i obrauna
konkretna (dokazuje se za svaki sluaj pojedinano)
apstraktna (obraunava se prema zakonskim kriterijima)
87

PROUZROKOVANJE TETE
PRETPOSTAVKE ODGOVORNOSTI - 4
d) prema odnosu sa ugovorom
Pozitivan ugovorni interes - teta prouzrokovana
neispunjenjem ili neurednim ispunjenjem vaeeg ugovora
Negativan ugovorni interes teta koju je pretrpjela savjesna
strana zbog toga to se pouzdala u valjanost pravnog posla
za koji
je druga strna znala ili morala znati da je nepostojei
6. Uzrona veza (kauzalni neksus)
a) razlikovati uzrok od okolnosti i od uslova
b) od svih uzroka treba utvrditi pravno relevantan uzrok
c) pravno relevantna uzrok moe biti jedan, a moe i vie

88

PROUZROKOVANJE TETE
PRETPOSTAVKE ODGOVORNOSTI - 5

d) konkurencija uzroka
alternativni ne moe se tano utvrditi jedna od vie
radnji koja je vjerovatni uzrok tete
kumulativni- vie lica samostalnim i razliitim radnjama
prouzrokuje istu tetu
hipotetiki pretpostavljeni
e) Teorije o uzronoj vezi
teorija uslova
teorija neposrednog uzorka

89

PROUZROKOVANJE TETE
PRETPOSTAVKE ODGOVORNOSTI - 5
teorija adekvatnog uzroka uzrok je ona radnja kojoj teta po svojoj
prirodi odgovara, uzimajui u obzir ono to se u drutvu i prirodi
redovno deava
teorija statistikog uzroka uzrok je dogaaj na koji ukazuje statistika
7. Krivica
a) definicija: krivica je unutranji psihiki odnos lica prema tetnoj
radnji i teti kao njenoj posljedici. Ima subjektivni karakter
b) elementi krivice su: svijest (znanje) i volja (htijenje). Svaki element
se moe stupnjevati.
c) elementi krivice su isti u svim granama prava
d) prema stepenu i sadraju elemenata krivica se dijeli na namjeru i
nepanju (l. 158). Vidi eme!

90

PROUZROKOVANJE TETE
PRETPOSTAVKE ODGOVORNOSTI - 6
R. Vrsta i stepen
br. krivice

Svijest/
znanje

Volja/
htijenje

1.

NAMJERA

2.

Zla namjera (direktni

umiljaj, dolus
directus)

Znao

Htjeo

3.

Namjera (eventualni
umiljaj, dolus
eventualis)

Znao

Pristao

Kriteriji
ocjene
Konkretan,
subjektivan,
individualan

91

PROUZROKOVANJE TETE
PRETPOSTAVKE ODGOVORNOSTI - 7
R. Vrsta i stepen
br. krivice

Svijest/
znanje

Volja/
htijenje

Kriteriji
ocjene

4.

NEPANJA

Apstraktan,
objektiviziran mjernim
standardom

5.

Gruba nepanja
(culpa lata)

Znao

Nije
pristao

6.

Obina/laka
nepanja
(Culpa levis)

Morao ili
mogao
znati

Nije
pristao

paljiv ovjek.
(Izuzetno subjektivan
kriterij quam in suis)

7.

Najlaka
nepanja
(culpa levissima,
culpa specialis)

Morao ili
mogao
znati

Nije
pristao

dobar domain,
dobar privrednik

obian ovjek

92

PROUZROKOVANJE TETE
ODGOVORNOST - 1
1. Definicija:imovinsko-pravna odgovornost je jednostrano obvezni
obligacioni odnos u kome jedna strana oteenik ima
subjektivno pravo da zahtijeva, a druga strana obavezu da
izvri odreenu, moguu, i doputenu ljudsku radnju imovinske
prirode koja se sastoji u popravljanju tete bilo naturalnom
restitucijom, bilo u novcu
2. Vrste odgovornosti
a) deliktna (l. 154 209) i ugovorna (l. 262 269). Vidi eme!
b) subjektivna (l. 158 162) i objektivna (173 179). Vidi
emu!
c) odgovornost za drugog (l. 164 172)
d) odgovornost vie lica za istu tetu (l. 206 208)
e) odgovornost po osnovu pravinosti (l. 169)
f) posebni sluajevi odgovornosti (l. 180 184)

93

PROUZROKOVANJE TETE
ODREENJE - 4
3. Razlike deliktne i ugovorne odgovornosti
1. Deliktna

2. Ugovorna

tetna
radnja ili
tetni
dogaaj

teta kao
posljedica
Delikt

Dvostrani
obavezni
obligacioni
odnos
SP + O
O + SP

Neizvrenje ili
neuredno
izvrenje
Legenda:
ugovorne
obaveze
1. SP= Subjektivno pravo
2.

2. O= Obaveza

Jednostrano obavezni
obligacioni odnos
odgovornosti
+
SP

Popravljanje
teta
Jednostrano obavezni obligacioni odnos
odgovornosti nastao transformacijom
ugovorne obligacije
O

+
Popravljanje
teta

SP
Zastar
a

94

PROUZROKOVANJE TETE
ODGOVORNOST - 2
R.
br.

TAKA
RAZLIKOVANJA

DELIKTNA
ODGOVORNOST

UGOVORNA
ODGOVORNOST

1.

Centar
regulative

Lex generalis

Lex specialis

2.

Odgovorna lica I poslovno nesposobna

Samo poslovno
sposobna

3.

tetna radnja

Bilo koja tetna radnja

Neizvrenje ili neuredno

izvrenje ugovora (l.
262)

4.

Prethodno
stanje

Nema obligacije

Postoji obligacija

5.

Priroda
odgovornosti

Novi obligacioni odnos

Transformirana
ugovorna obligacija

6.

Obim
odgovornosti

Samo za
prouzrokovanu tetu

Pored naknade mogua

95
i odgovornost za
ispunjanje osnovne

PROUZROKOVANJE TETE
ODGOVORNOST - 3
R. TAKA
br. RAZLIKOVANJA

DELIKTNA
ODGOVORNOST

UGOVORNA
ODGOVORNOST

Objektivna
odgovornost

Za opasne stvari
i djelatnosti

Za tete nastale nakon

pada dunika u docnju
(l.262) i za docnju sa
novanim obavezama (l.
277)

8.

Proirenje
odgovornosti
voljom subjekata i
unaprijed

Nije mogue

Mogue (l. 264)

9.

Iskljuenje ili
ogranienje
odgovornosti

Nije mogue
izvriti unaprijed

Mogue je izvriti, ali

samo za nepanju (l.
265)
96

PROUZROKOVANJE TETE
ODGOVORNOST - 4
R. TAKA
DELIKTNA
br. RAZLIKOVANJA ODGOVORNOST

UGOVORNA ODGOVORNOST

10 Pojam sluaja
.

Odsustvo krivice Dogaaj nastao poslije

(l. 154)
sklapanja ugovora koji se nije
mogao sprijeiti, otkloniti ili
izbjei (l. 263)

11 Posebni
.
zakonski
osnovi
oslobaanja
od objektivne
odg.

Predvieni kod
opasne stvari,
ali vrijede i kao
opte pravilo

12 Obim naknade Sve direktne

.
tete

Ureuju se za pojedine ugovore

na specifian nain, prevoz
stvari, npr

Samo tete koje je dunik

mogao predvidjeti u momentu
zakljuenja ugovora (l. 266)

97

PROUZROKOVANJE TETE
ODGOVORNOST - 4
R.
br.

TAKA
RAZLIKOVANJA

DELIKTNA
ODGOVORNOST

UGOVORNA
ODGOVORNOST

13.

Posebno
regulirane
situacije

Opasne stvari,
djelovanje za
drugog, radnici i
neki posebni
sluajevi

Posebna rjeenja u
regulativi pojedinih
imenovanih ugovora

98

PROUZROKOVANJE TETE
ODGOVORNOST -5
4. Razlike izmeu subjektivne i objektivne odgovornosti
Subjektivna
odgovornos
t
Oslobaanje
I Pobijanje dokazom
oteenog o postojanju: r,
i/ili u.v.
1. Konkretno
2. Dokazima kao kod
objektivne odgovornosti
II Dokazom odsustva
krivice =dokazom
sluaja

Pretpostavke :
1. tetna
radnja/dogaaj (.r.)
2. teta
()
3. Uzrona veza
(u.v.)
4. Krivica (k)

Objektivna
odgovornos
t
Oslobaanje
I Pobijanje dokazom
oteenog o postojanju:
r, i/ili u.v.
II Dokazom da je do tete
dolo uslijed:
1. vie sile(l 177, 671
ZOO)
2.Radnje oteenog (l 177,
671 ZOO)

1. Za deliktnu odgovornost na
bilo koji nain (l 154 ZOO)

3. Radnje treeg lica (l 177,

671 ZOO)

2. Za ugovornu odgovornost
dokazom razloga navedenih u
l 263 ZOO

4. Drugih u zakonu
navedenih razloga

3. Dokazom drugih okolnosti

navedenih u zakonu

99

PROUZROKOVANJE TETE
POPRAVLJANJE TETE - 1
1. Odreenje
a) popravljanje/naknada tete je dovoenje imovine ili
povrijeenih linih dobara oteenog u stanje u kojem je bila prije
izvrenja tetne radnje ili nastanka tetnog dogaaja i radnjama
odgovornog lica (l. 190)
b) popravljanje tete je izvrenje radnji koje su predmet
odgovornosti kao obligacionog odnosa.
c) oteeni ima pravo raspolagati svojim zahtjevom za naknadu
tete ; odgovorno lice moe radnju izvriti dobrovoljno ili pod
sudskom prinudom
d) naknada tete u principu mora da odgovara teti. Naknada
tete ne smije biti izvor bogaenja za oteenog
e) oblasti popravljanja neimovinske tete znaajnu ulogu igra i
princip pravinosti (l. 200, n.pr.)

100

PROUZROKOVANJE TETE
POPRAVLJANJE TETE - 2
2. Naknada imovinske tete
a) Nain davanja naknade:
u naturi: prva opcija ZOO (l. 185). Oteeni ima pravo da
umjesto toga zahtijeva novanu naknadu
u novcu jednokratno ili u obliku novane rente (l. 188).
Naknada u novcu je obavezna kada je oduzeta stvar propala
(l. 187) i kod docnje sa ispunjenjem novanih obligacija
(zatezna kamata)
u naturi i novcu, ali nikad iznad visine tete.
b) visina novane naknade
odreuje se prema cijenama u vrijeme izmirenja obaveze ili u
vrijeme donoenja sudske odluke, ako posebni propis ne
predviaju neto drugo (l. 189)
101

PROUZROKOVANJE TETE
POPRAVLJANJE TETE - 3

kod teta nanesenih s umiljajem/namjerno ili krivinim

djelom sud moe odrediti naknadu u visini vrijednosti
stvari za oteenog (praetium afectionis)
ako je oteeni doprinio nastanku tete, sud smanjuje
naknadu srazmjerno doprinosu oteenika teti. Ako se
doprinos ne moe utvrditi tano, sud odluuje prema
okolnostima sluaja (podijeljena odgovornost) (l. 192)
naknada se smanjuje i za koristi koje je oteeni imao od
oteene stvari
Ako oteeni slabog imovnog stanja prouzrokuje tetu
djelujui prostom nepanjom (ne grubom nepanjom ili
namjerno) sud moe, rukovodei se principom pravinosti
smanjiti naknadu.
102

PROUZROKOVANJE TETE
POPRAVLJANJE TETE - 4
3. Naknada neimovinske tete (l. 199 205)
a) u naturi (objavljivanje saoptenja u tampi, npr) (l. 199)
b) pravina novana naknada za osobito jake ili trajne
povrede ugleda, asti, slobode prava linosti itd. nezavisno
od materijalne tete , a i kad nema materijalne tete (l.
200)
c) kombinacija naknade u novcu i naturi
d) mogue je traiti naknadu i za budue nematerijalne
tete, ako je po redovnom toku stvari jasno da e one
nastati (l. 203)
d) pravila o podijeljenoj odgovornosti vrijede i za naknadu
nematerijalne tete
103

JEDNOSTRANI GRAANSKO-PRAVNI POSLOVI

OSNOVNA EMA
PRETPOSTAVKE

SUBJEKT 1 NASTANAK

POSAO

OBLIGACIJA

STICANJE
SATUSA
POVJERIOCA SUBJEKT 2

1. POSLOVNA
SPOSOBNOST
DUNIK

2. VALJAN
PREDMET
3. VALJAN
OSNOV

IZJAVA
VOLJE U
SKLADU
SA
ZAKONOM

POVJERILAC
IZJAVLJENO

OBAVEZA

BITNI
ELEMENTI PO
ZAKONU

SUBJ.
PRAVO

vrijeme
POVJERILAC X

4. ZAKONSKA
FORMA
Javno obeanje
nagrade

Vrijednosni papiri

Ponuda

Ostali

Posebni zakoni za pojedine JGPP

Opti izvor: l. 234 - 257 ZOO
104

JEDNOSTRANI GRAANSKO-PRAVNI POSLOVI

JEDNOSTRANO OBEANJE NAGRADE

Rok za izvrenje
radnje (u izjavi
ili sud)

Javni opoziv
nije mogu

OBEA
VALAC
(poslovno
sposoban)

Javni
oglas

JGPP:
Javno
obeanje
nagrade

Krug lica
1. Generalni
2. Posebni

Istovremeno
ispunjenje

1 godina (233)
Prvo
ispunjenje
Najbolje
Ispunjenje
(konkurs)

Javni opoziv mogu prije prvog

ispunjenja ako ne vrijea prava
drugih savjesnih lica

L-1

L-2
L-x

105

JEDNOSTRANI GRAANSKO-PRAVNI POSLOVI

HARTIJE OD VRIJEDNOSTI/VRIJEDNOSNI PAPIRI - 1
Zahtjev za plaanjem
Prigovori zahtjevu samo iz papira (256 ZOO)
Ispunjenje zakonitom i savjesnom imaocu

IZDAVALAC
(i prvi
dunik)

DRUGI
DUNICI

Pisana
izjava u
skladu sa
zakonom

HoV
sa 6 BEU
iz 235 ZOO
Inkorporirano
pravo

Nastanak obaveze
po teoriji kreacije

Predaja HoV (237) ili

nenamjerno putanje u
promet (239)

Obaveza

SP

ZAKONITI
IMALAC
HOV

Nastanak obaveze
po teoriji emisije

106

JEDNOSTRANI GRAANSKO-PRAVNI POSLOVI

HARTIJE OD VRIJEDNOSTI/VRIJEDNOSNI PAPIRI- 2
1. Definicija lana 234 ZOO: Vrijednosni papir je pismena isprava
kojom se njezin izdavalac obavezuje ispuniti obavezu upisanu
na toj ispravi njezinu zakonitom imaocu
2.Teorijska definicija: vrijednosni papir je isprava o nekom
inkorporiranom imovinskom pravu koje bez isprave ne moe
nastati, prenositi se niti ostvarivati.
3. Karakteristike:
a) zasnovanost na zakonu (ne i podzakonskom aktu)
b) jedinstvo isprave i inkorporiranog prava
c) jedinstvo prava na hartiju i prava iz hartije
d) stroga formalnost i prilikom nastanka i prilikom koritenja
hartijom od vrijednosti
e) prenosivost, osim u izuzetnim sluajevima

107

JEDNOSTRANI GRAANSKO-PRAVNI POSLOVI

HARTIJE OD VRIJEDNOSTI/VRIJEDNOSNI PAPIRI-3
4. Podjele hartija od vrijednosti po kriteriju
a) sadrine prava : korporacione, stvarno-pravne i
obligaciono-pravne
b) odreivanja nosioca prava : na donosioca, na ime, po
naredbi
c) dospjelosti hartije kao kriterij: oroene , po vienju, HoV
bez utvrenog roka dospjelosti (skladinica npr.)
d) predmeta obaveze : robne (konosman) i novane
(mjenica, ek)
e) emitentu: privatne i javne (drava je emitent)

108

JEDNOSTRANI GRAANSKO-PRAVNI POSLOVI

HARTIJE OD VRIJEDNOSTI/VRIJEDNOSNI PAPIRI-4
5. Vrste i funkcije hartija od vrijednosti
a) dionica: akumulacija kapitala i sticanje lanstva u
d.d./a.d
b) mjenica: instrument kreditiranja
c) ek: instrument plaanja
e) obveznica: sredstvo dugoronog kreditiranja
f) konosman i prenosivi tovarni listovi: instrumenti prometa
robe
g) skladinica: instrument prometa robe
h) blagajniki zapis: instrument kratkoronog privatnog
komercijalnog finansiranja

109

JEDNOSTRANI GRAANSKO-PRAVNI POSLOVI

HARTIJE OD VRIJEDNOSTI/VRIJEDNOSNI PAPIRI-5
6. Prijenos hartija od vrijednosti
HoV
Na ime

Na donosioca
Po
naredbi

Naini prenosa
Cesija: upis na hartiji i
predaja hartije
Predaja hartije
Indosament:
a) Puni
b) Blanko
c) Na donosioca

Mogue svrhe prenosa

1. Prenos prava iz HoV

2. Davanje HoV kao
zaloge
3. Davanje punomoi
za radnje sa HoV

110

JEDNOSTRANI GRAANSKO-PRAVNI POSLOVI

HARTIJE OD VRIJEDNOSTI/VRIJEDNOSNI PAPIRI-6
7. Prestanak prava iz hartija od vrijednosti
a) prema optim pravilima o prestanku obligacija (ispunjenje,
oprost kompenzacija itd)
b) na specifine naine:
Sudska amortizacija (proglaenje hartije nitavom na osnovu
odluke suda)
Sporazum stranaka o proglaenju hartije za nevaeu
(mortifikacija)
Povlaenje (oteene) stare i izdavanje nove HoV iste vrste i
sadraja
Otkupljivanjem nekih HoV u skladu sa prinudnim reimom
(otkup sopstvenih dionica po isteku odreenog vremena vodi
njihovom gaenju ako nisu stavljene u promet)
111

JEDNOSTRANI GRAANSKO-PRAVNI POSLOVI

HARTIJE OD VRIJEDNOSTI/VRIJEDNOSNI PAPIRI-7
8. Hartije sline vrijednosnim papirima
a) (Kvalifikovani) legitimacioni papiri ne inkorporiraju pravo,
ali daju ovlatenje da se od izdavaoca trai izvrenje
odreene radnje:
Skladini list
Neprenosivi tovarni list
Pretplatne karte
tedne knjiice itd
b) Legitimacioni znaci slini legitimacioni papirima , ali su
prava manjeg znaaja i vremenski vie ograniena: ulaznica
za kino, autobuska karta , taksene marke, garderobni broj
itd.
112

STICANJE BEZ OSNOVE

1. Znaenja pravnog osnova
a) Pod osnovom se podrazumijeva punovaan pravni odnos
po kojem je jedno lice ovlateno sticati imovinska prava i
obaveze
(Biki, str. 249)
b) Osnov je pravna injenica koja dovodi do prelaska
ekonomskog dobra sa jednog lica na drugo uz istovremeni
prelazak subjektivnih prava iz imovine jednog u imovinu
drugog lica.
2. Pravni osnov mogu biti:
a) zakon, podzakonski akti
b) pojedinani pravni akti dravnih organa: sudska odluka i
upravno rjeenje
c) ugovori, jednostrani graansko-pravni poslovi i ostali izvori
obligacija
113

STICANJE BEZ OSNOVE

3. Sticanje bez osnova postoji kada dio imovine jednog lica na
bilo koji nain pree u imovinu drugog lica , a taj prijelaz nema
osnov u pravnom poslu, sudskoj odluci ili zakonu (Biki, str.
243)
4. Sticanje bez osnova je sloen pravni institut ija je sutina pravo
osiromaenog da trai od obogaenog vraanje svoje imovine u
stanje koje je postojalo prije sticanja bez osnova, odnosno prije
otpadanja osnov ana kome je sticanje izvreno.
5. Sticanjem bez osnova nastaje jednostrano-obvezni pravni odnos
iz koga obogaeni ima iskljuivo obavezu na vraanje
neosnovanog poveanja svoje imovine. Tuba se zasniva na
faktima, a kao osnov slui ZOO.
6. Izvor prava: Zakon o obligacionim odnosima , lanovi 211-219
7. ematski prikaz
114

STICANJE BEZ OSNOVE

Davanje ili injenje bez pravnog osnova

OSIROMAENI
Umanjenje
imovine ili
poveanje
dugova

Uzrona veza izmeu umanjenja i

poveanja imovine

OBOGAENI

Nepostojanje ili prestanak

Uveanje
punovanog osnova
imovine ili
Sluajevi
smanjenje
1. Plaanje nedugovanog; 2. Prestanak pravnog
duga
Osnova; 3. Neostvarivanje budueg pravnog
Osnova; 4. Nenamjerna upotreba svoje stvari u
tuu korist; 5. Korist od upotrebe tue stvari u
svoju korist; 6. Izdatak za drugog
Vraanje/Plaanje:
1. Predmeta obogaenja: u naturi ili novcu
2. Pravnih i civilnih plodova + zatezne
kamate
3. Trokova: nunih i korisnih

115

POSLOVODSTVO BEZ NALOGA/NEZVANO

VRENJE TUIH POSLOVA
1.

2.
3.
4.

U imovinskom pravu postoji generalna zabrana mijeanja

u poslove drugih lica. lan 220 ZOO je izraava posredno:
Obavljanju tueg posla moe se nezvano pristupiti samo
ako posao ne trpi odgaanje tre predstoji teta ili
proputanje oite koristi.
Bitno: i u situacijama iz l. 220 ZOO NE postoji obaveza
drugog lica da bude poslovoa bez naloga, da pristupi
obavljanju tuih poslova.
Osnov za doputanje intervencije bez poziva u poslove
drugog je socijalna funkcija obligacija i kombinacija
pravnih i moralnih sadraja u obligacionom odnosu.
Istorijska evolucija:najprije je bilo dozvoljeno radi
spreavanja znatnije tete kod drugog, a potom i radi
neproputanja znatnije koristi za drugog.
116

POSLOVODSTVO BEZ NALOGA/NEZVANO

VRENJE TUIH POSLOVA
Predstojea teta/
Proputanje koristi
Fizika ili pravna radnja sukladna moralu
Pretpostavke
1. Tuio posao barem dijelom;
2.Izvrenje radnje; 3. Namjera da se
titi interes gospodara; 4.
POSLONepostojanje ovlatenja u vrijeme
VOA
preuzimanja posla; 5. Posao u korist
gospodara; 6. Namjera da se trai
naknada
za izvrene
radnje
Obaveze
strana
u odnosu

GOSPODAR

Odobrenje (dejstvo ex tunc)

117

POSLOVODSTVO BEZ NALOGA/NEZVANO

VRENJE TUIH POSLOVA

POSLOVODSTVO BEZ NALOGA

1.
2.

POSLOVOA

3.
4.
2.
3.
4.
5.

Obaveze poslovoe
Obavjetavanje gospodara o
radnjama
Savjesno raditi za gospodara do
kraja;
Poloiti raun gospodaru
Obaveze
gospodara
posla
Prenijeti
sve koristi
i obaveze
Preuzimanje obaveza i prava
Platiti nune i korisne trokove
Platiti naknadu za trud
poslovoe
Naknaditi tetu poslovoi

Odobrenje posla i njegovo

pretvaranje u nalog (dejstvo ex
tunc)

Predstojea teta/
Proputanje koristi

GOSPODAR

118

POSLOVODSTVO BEZ NALOGA/NEZVANO

VRENJE TUIH POSLOVA

POSLOVODSTVO BEZ NALOGA

POSLOVOA

Vrste
1. Nuno poslovodstvo
(nesessaria)
2. Korisno poslovodstvo (utilis)
3. Poslovodstvo protiv zabrane
gospodara (contra
voluntatem)
(4. Nepravo poslovodstvo)

Predstojea teta/
Proputanje koristi

GOSPODAR

119

PROMJENA SUBJEKATA OBLIGACIJA

CESIJA
Obavjetavanje dunika o cesiji, ne i njegov
pristanak, osim ako je ugovoreno
POVJERILAC
CEDENT

OBLIGACIJA (SP + O)

Prenos SP u cjelini ili

OSNOV CESIJE
djelomino i prenos
1.Zakon
sporednih prava
2.Ugovor
3.Presuda
1.Uz naknadu: odgovornost
4.Upravni akt
za veritet i bonitet
2.Bez naknade =

TREE LICE NOVI

POVJERILAC
CESIONAR

DUNIK
CESUS

Zahtjev za ispunjenje

PRIGOVORI
1.Objektivni (iz
posla)
2.Subjektivni
(prema cesionaru)
120

PROMJENA SUBJEKATA OBLIGACIJA

INTERCESIJA /PROMJENA DUNIKA
JEMAC

Prestanak povjerioca

prestanak
jemstva

STARI DUNIK
INTERCEDENT

1.Izriit
2.preutan
OBLIGACIJA (SP + O)

OSNOV
1.Zakon
2.Ugovor
3.Presuda

POVJERILAC
INTERCESUS

Zahtjev za
ispunjenje
duga
PRIGOVOR
1.objektivni
2.subjektivni

NOVI DUNIK
INTERCESIONAR
121

PROMJENA SUBJEKATA OBLIGACIJE

PREUZIMANJE UGOVORA
DVOSTRANO OBVEZNI
UGOVOR
STRANKA 1
a.) povjerilac
b.) dunik

O
+
SP
SP
+ CESIJI
O SA
PRAVILA
O
SP
PRAVILA O INTERCESIJI ZA O

STRANKA 2
a.) povjerilac
b.) dunik

OSNOV PREUZIMANJA
UGOVORA
1.Zakon
2.Ugovor

TREE LICE NOVA

STRANKA 1
a.) povjerilac
b.) dunik
122

PROMJENA SUBJEKTA OBLIGACIJE

JEMSTVO (l. 998 1019 ZOO)
OSNOVNI POSAO SA KLAUZULOM
O JEMSTVU

POVJERILAC
PRIGOVORI:
1. OBJEKTIVNI
IZ
OSNOVNOG
POSLA
2. SUBJEKTIVNI
IZ ODNOSA
JEMAC POVJERILAC

ZAHTJEV ILI

DUNIK

ugovor o
Prethodna Regres za
davanju
zahtjev kod
obavijest o isplaeni
solidarnog zahtjev kod jemstva (sa ili
plaanju
bez
dug i
supsidijarno
jemstva
sporedne
g jemstva obezbjeivanja)
trokove

FORMALNI UGOVOR O
OBAVJETENJE
O NEPLAANJU
JEMSTVU
PLAANJE NA ZAHTJEV

JEMAC

AKCESORNOST JEMSTVA
1.

OBAVEZA JEMCA NE MOE BITI VEA OD DUNIKOVE, MANJA MOE

2.

OBAVEZA JEMACA ZASTARJEVA SA OBAVEZOM GLAVNOG DUNIKA

3.

PRESTANKOM OBAVEZE GLAVNOG DUNIKA PRESTAJE I JAMEVA OBAVEZA

123

PROMJENA SUBJEKATA OBLIGACIJE

ASIGNACIJA - 1
1. Asignat je asignantov dunik
DUG
ASIGNANT
(uputilac)

upuivanje

ASIGNAT
(upuenik)

izvrenje
radnje

ASIGNATA
R
(korisnik)

1. Mora prihvatiti asign.

2. Ne moe biti doveden
u tei poloaj
ASIGNACIJA JE
1. Prenos trabine na asignatara (cesija)
2. Ovlatenje asignatara da prihvati radnju

124

PROMJENA SUBJEKATA OBLIGACIJE

ASIGNACIJA - 2
2. Asignant je dunik asignatarov
DUG
Prihvatanje ili
odbacivanje
upuivanja
ASIGNANT
(uputilac)

upuivanje

Preno
s
duga

ASIGNAT
(upuenik)

izvrenje
radnje

ASIGNATA
R
(korisnik)

Saglasnos
t
asignatar
a

125

PRESTANAK OBLIGACIJA
ISPUNJENJE -1
1. Ispunjenje (l. 296 335)
a) Ko: line i neline obligacije
b) Kome: povjerilac, slijednik, posebno odreeno lice
c) ta = predmet ispunjenja
Ugovorena radnja
Datio in solutum = davanje umjesto namirenja,
obaveza se odmah gasi
Datio solvendi causa = davanje radi namirenja,
obaveza se gasi kada
bude stvar prodana u
vrijednosti duga

126

PRESTANAK OBLIGACIJA
ISPUNJENJE -2
d) Kada = vrijeme ispunjenja
O roku
Kada rok nije odreen ili odrediv po svrsi i prirodi posla: im
jedna strana zatrai
Ispunjenje prije roka: ako je rok ustanovljen u interesu dunika
(l. 315 ZOO). Povjerilac moe traiti ispunjenje prije roka ako
dunik ne da obezbjeenje
Novane obaveze: posebna pravila (l. 318 ZOO)
Neispunjenje o roku dospjelosti = docnja
e) Gdje = mjesto
U zakonom ili ugovorom odreenom mjestu
Kada mjesto nije ni odreeno ni odredivo
Novane: donosive = sjedite povjerioca
Nenovane: potraive = sjedite dunika
f) Dokaz = priznanica
Nenovane = uvijek se moe traiti
Novane = plaene preko banke, samo ako postoji
osnovan razlog
127

PRESTANAK OBLIGACIJA
OPROST DUGA
2. Oprost duga
a) Pojedinani
b) Opti
OSNOV
OBAVEZE

OBLIGACIJA

IZJAVA O
OPROSTU

POSLJEDICE

SP + O
IZVOR
OBLIGACIJE

Neformalna
izjava o
oprostu duga

OBLIGACIJA =

128

PRESTNAKA OBLIGACIJA
OBNOVA (PRENOV/NOVACIJA)
OSNOV
OBAVEZE

IZVOR
OBLIGACIJE

SPORAZUM O
NOVACIJI

OBLIGACIJA

Obveze koja je
1. Vanjana
2. Neizvrena

UGOVOR O
PRENOVU

Povjerilac

NOVA
OBLIGACIJA

Nova obligacija
1. Razliit predmet
2. Razliit osnov
[3. Sluajevi koji
ne predstavljaju
prenov]

SPOREDNI
UINCI

Prestaju po
dispozitivnim
normama
1. Sporedne
obaveze
2. Jemstva

Dunik

129

PRESTANAKA OBLIGACIJA
KOMPENZACIJA (PREBIJANJE, PRIJEBOJ)

Strana 1
Obligacija 1
povjerilac

Obligacija 2
dunik

Zahtjev za kompenzacijom
Uslovi za prebijanje potraivanja:
1. Podobna (l. 341); 2. Uzajamna;
3. Istorodna 4. Dospjela 5. Nisu
zastarjela (utuiva su); 6.
Ispunjenje ostalih uslova (l. 338
i 340)

Strana 2
Obligacija 1
dunik

Obligacija 2 povjerilac

Zahtjev za kompenzacijom
Prestanak obligacije 2

Prestanak obligacije 1

a) u cjelini ako je O2 = O1
b) djelomino, ako je O2>O1

a) u cjelini ako je O1 =O2

b) djelomino ako je O1>O2

ZAKO
N
130

PRESTANAKA OBLIGACIJA
SJEDINJENJE (KONFUZIJA)
OSNOV SJEDINJENJA

DUNIK

OBLIGACIJA
O + SP

POVJERILAC

Prestanak obligacija
Radnja sjedinjenja

Radnja sjedinjenja

NOVI SUBJEKT = D + P
131

PRESTANAK OBLIGACIJA
NEMOGUNOST ISPUNJENJA

OSNOV
OBAVEZE

IZVOR
OBLIGACIJE

OBLIGACIJA

OBJEKTIVNA
NEMOGUNOST

SP + O

PRESTANAK
OBAVEZA

OBLIGACIJA =
1.Specijalne uvijek
2.Generike samo ako
propadne cijeli rod

Predmet =
ljudska radnja

Objektivna
nemogunost
izvrenja predmeta za
koju dunik ne
odgovora
132

PRESTANAK OBLIGACIJA
PROTEK VREMENA
a) Odreeno vrijeme
OSNOV
OBAVEZE

IZVOR
OBLIGACIJE

OBLIGACIJA
SA ROKOM

PROTEK
VREMENA

SP + O
na odreeni period
1.propisan
2.ugovoren
3.predvien prekluzivnim rokom

PRESTANAK
OBAVEZA

OBLIGACIJA =

Kraj perioda

b) Neodreeno vrijeme

Stranka 2
Otkazni rok

IZVOR
OBLIGACIJE

SP + O

OBLIGACIJA =

Obligacija
Izjava o
jednostranom otkazu

Stranka 1

t=
Prestanak
obligacije
133

PRESTANAK OBLIGACIJA
PRESTANAK ISTO LINIH OBLIGACIJA

7. Prestanak subjekata kod isto linih obligacija

a) Fiziko lice: smrt
b) Pravno lice: neki od zakonom

134

UTICAJ VREMENA NA OBLIGACIJE

UOPTE O ROKOVIMA - 1
1.
2.

3.

4.

Vrijeme je fizika injenica koja predstavlja dimenziju svih

ljudskih aktivnosti
Protek odreenog vremena naziva se rokom i predstavlja
pravnu injenicu za koju se zna da e nastupiti i kada e
nastupiti (Dies certus an, certus quando). Ako poetak i
kraj roka nisu poznati, rok se pretvara u uslov.
Rok je pravna injenica koja utie na:
a) nastanak
b) izvravanje
c) prestanak subjektivnih prava i obaveza (pravnih
odnosa)
Svi rokovi se obraunavaju prema civilnoj, a ne
astronomskoj komputaciji vremena
135

UTICAJ VREMENA NA OBLIGACIJE

UOPTE O ROKOVIMA - 2
5. Podjela rokovi
a) prema odreivanju momenta od koga teku:
Objektivni ( od stvarnog nastupanja nekog dogaaja ili
injenice)
Subjektivni (od saznanja subjekta za dogaaj ili injenicu)
b) prema dejstvu na posljedice pravnog posla
Odloni (odlau poetak dejstva)
Raskidni (prestaje pravni posao ili pravno dejstvo posla)
c) prema dejstvu na subjektivna prava
Prekluzivni (prestaje da postoji subjektivno pravo u cjelini.
Ovi rokovi se izriito odreuju u zakonu i na njih sud pazi po
slubenoj dunosti)
Zastarni (prestaje tuba u materijalnom smislu/zahtjev da
se obrati sudu za prinudno ostvarivanje prava)
136

UTICAJ VREMENA NA OBLIGACIJE

UOPTE O ROKOVIMA - 3

d) prema znaaju za pravni posao

Redovni, njihovim protekom ugovor se ne raskida ex lege
Fiksni, njihovim protekom ugovor se raskida ex lege, ukoliko
ga povjerilac svojom izjavom datom neposredno po proteku
fisknog roka ne odri na snazi

137

UTICAJ VRMENA NA OBLIGACIJE

UOPTE O ROKOVIMA - 3
PREKLUZIJA (l. 370 ZOO)
Rok dospjelosti

Prekluzivni rok

Raskidni rok

IZVOR
OBLIGACIJE

Odloni rok

Docnja, ako
obaveza nije
izvrena
Utuiva/civilna
obligacija
SP=O+SI+TMS/Z

PRESTANAK
SUBJEKTIVNOG
PRAVA

Sud po slubenoj
dunosti pazi na
protek prekluzivnog
roka
138

UTICAJ VREMENA NA OBLIGACIJE

UOPTE O ROKOVIMA - 3
ZASTARA

Rok dospjelosti

Rok zastare

Raskidni rok

IZVOR
OBLIGACIJE

Odloni rok

Docnja,ako
obaveza nije
izvrena
Utuiva/civilna
obligacija
SP=O+SI+TMS/Z

Neutuiva/prirodna
obligacija
SP= O+ SI

Sud na osnovu
prigovora pazi
na zastaru
139

UTICAJ VREMENA NA OBLIGACIJE

ZADOCNJENJE - 1
1.
2.

3.

4.

5.

Termini: zadocnjenje, docnja, zakanjenje, neblagovremeno

ispunjenje
Definicija: neispunjavanje obaveza ili prava o roku za njihovo
izvrenje. Docnja prestaje urednim ispunjenjem obaveze
nakon roka dospjelosti, ali odgovornost za docnju time ne
prestaje
Zadocnjenje je pravna injenica pod odreenim uslovima
utie na nastanak prava i obaveza koji se nazivaju odnos
odgovornosti za tete izazvane zadocnjenjem
Podjela docnje:
a) dunika
b) povjerilaka
Docnja =/= Odgovornost za docnju
140

UTICAJ VREMENA NA OBLIGACIJE

ZADOCNJENJE - 2
6. Dunika docnja = neispunjenje obaveza o roku
a) redovni rok tano odreen: po principu Dies interpelat
pro homine dunik pada u docnju po zakonu narednog dana
po dospjelosti obaveze
b) redovni rok nije odreen: dunik pada u docnju kada ga
povjerilac pozove, opomene na izvrenje ugovora.
Opomena je jednostrana izjava volje povjerioca dana na
bilo koji nain (izriito, preutno, konkludentnim radnjama
itd) kojom trai ispunjenje obaveze. Do opomene dunik
moe bez tetnih posljedica po sebe izvriti obavezu
(Purgatio morae ili ienje od zadocnjenja) (l. 126 ZOO)

141

UTICAJ VREMENA NA OBLIGACIJE

ZADOCNJENJE - 3
c) fiksni rok vodi automatskom raskidu ugovora i odgovornosti
dunika za neispunjenje obaveze. Ukoliko povjerilac svojom
izjavom odri ugovor na snazi, dunik pada u docnju
nastupanjem fiksnog roka. Tada odgovara i za tetu
prouzrokovanu docnjom kao vidom neurednog ispunjenja
obaveze (l. 125 ZOO)
7. Pravne posljedice dunike docnje:
a) obaveza se ne gasi
b) nastaje odgovornost dunika za neispunjenje obaveze , tj
dunikova obaveza da naknadi tetu. Pravila se donekle razlikuju
za deliktnu i ugovornu odgovornost za docnju (vidi raniju emu)
c) nastanak dunikove odgovornosti za sluajnu propast stvari,
ako je obavezu trebalo ispuniti predajom stvari

142

UTICAJ VREMENA NA OBLIGACIJE

ZADOCNJENJE - 4
d) poinju tei zatezne kamate, ako su predviene zakonom
ili ugovorom
e) ako je u ugovor unesena odredba o ugovornoj kazni,
dospijeva obaveza za njeno plaanje
f) neispunjenje obaveze i nakon opomene povjerioca daje
povjeriocu pravo da jednostrano raskine ugovor
g) kod obaveza koje se ispunjavaju u obrocima, postoje
posebna pravila o docnji sa isporukom jednog obroka (l.
129 ZOO).
8. Povjerilaka docnja = odbijanje prijema uredno ponuenog
ispunjenja obaveze dunika

143

UTICAJ VREMENA NA OBLIGACIJE

ZADOCNJENJE - 5
9. Pravne posljedice povjerilake docnje:
a) prestaje docnja dunika, ako je dunik bio u docnji
b) rizik za sluajnu propast stvari je trebalo izvriti obavezu
prelazi sa dunika na povjerioca
c ) prestaju tei kamate, ako je postojala obaveza na njihovo
plaanje
d) povjerilac postaje odgovoran za tetu koju dunik pretrpi
zato to je povjerilac odbio preuzeti uredno ispunjenje
obaveze.
e) dunik stie pravo da se oslobodi svoje obaveze
deponovanjems stvari kod suda u mjestu ispunjenja,
izuzetno u mjestu gdje se stvar nalazi
f) novane obaveze se mogu izvriti deponovanjem na
raun koji odredi sud
144

ZASTARJELOST POTRAIVANJA
ODREENJE ZASTARJELOSTI
1.

2.

3.

4.

l. 360 ZOO: (1) Zastarom prestaje pravo zahtijevati

ispunjenje obaveze. (2) Zastara nastupa kad protekne
zakonom odreeno vrijeme u kojem je vjerovnik mogao
zahtijevati ispunjenje obaveze.
Teorijska definicija: zastara je rok ijim istekom povjerilac
gubi pravo zahtijevati ispunjenje obaveze putem suda
(prinudnim putem)
Ne zastarijevaju:
a) apsolutna prava (svojina, autorska, prava industrijske
svojine)
b) obligaciona prava iz porodinih odnosa
Zastarjelost je karakteristina za obligacione odnose
145

ZASTARJELOST POTRAIVANJA
KARAKTERISTIKE ZASTARJELOSTI - 1
1. Funkcije zastarjelosti:
a) olakanje dokazivanja
b) zatita pravne sigurnosti i povjerenja u promet
c) zatita interesa dunika, izvjesnosti u pogledu obaveza
naroito
2. Karakteristike zastarjelosti
a) uspostavljena i ureena kogentnim propisima (l. 364 ZOO)
b) autonomija stranaka u mijenjanju reima zastare je
ograniena i svedena na izuzetke koje zakon dozvoljava
(odricanje od pozivanja na zastaru nije mogue unaprijed, nego
tek po njenom nastupanju l. 365 ZOO. Odricanje se mora
uiniti pismeno ili na drugi nesumnjiv nain davanjem
obezbjeenja npr.)

146

ZASTARJELOST POTRAIVANJA
KARAKTERISTIKE ZASTARJELOSTI - 2
c) pravila o zastarjelosti vezana su za subjektivno pravo, odnosno
obavezu, ne za njihove titulare. Rok tee i kad se subjekti obligacije
promijene
d) pravila o zastarjelosti vae za sve obligacije, bez obzira na izvor.
Izuzetak su jedino obligacije iz porodinih odnosa koje ne
zastarijevaju
e) Zastara je orijentisana na glavno potraivanje. Sa glavnim
zastarijevaju i sporedna potraivanja (l. 369 ZOO). Obezbjeenje
glavnog potraivanja NE slui i za obezbjeenje sporednih
potraivanja (l. 369 i 368 ZOO)
f) pravila o zastarjelosti iz ZOO imaju generalni karakter. Mogu biti
derogirana samo izuzetno, posebnim propisom ZOO (za osiguranja,
npr l. 380 ZOO) ili specijalnim zakonom (o mjenici i o eku, npr)

147

ZASTARJELOST POTRAIVANJA
KARAKTERISTIKE ZASTARJELOSTI - 3
g) primjena pravila o zastarjelosti ne zavisi od znanja ili
savjesnosti povjerioca ili dunika
h) objektivni rokovi su krajnja granica za koritenje
subjektivnih rokova zastare
i) sud ne pazi na protek rokova zastare po slubenoj
dunosti. Dunik se mora prigovorom zastare pozvati na
protek rokova zastarjelosti (l. 360 ZOO)
j) rok zastare kod pozitivnih inidbi poinje tei prvog dana
poslije dana u kome je povjerilac imao pravo zahtijevati
ispunjenje. Zastara kod negativnih inidbi poinje tei prvog
dana poslije onoga u kome je dunik postupio protivno
svojoj obavezi (l. 361 ZOO)
148

ZASTARJELOST POTRAIVANJA
ROKOVI ZASTARJELOSTI

Dospjelost
Obligacije
iz pravnog
posla

1. Potr. naknada od
domainstava; 2. RTV, PTT
OPTI ZASTARNI ROK
pretplate; 3. Pretplate
na publikacije

1 god.

Nastanak
Obligacije
iz drugih
izvora

3 god.

5 god.

1. Povremena potr.;2. Meusobna potr.

iz poslovnih ugovora ; 3. Potr. Zakupnine;
4. Potr. naknade tete (subj. rok); 5. Potr.
anuiteta; 6. Potr. iz ug. o osiguranju

Rok zastare
Krivinog djela

10 god.

1. Potr. utvrena
pravosnanom odlukom;
2. Potr. iz ugovora o
osiguranju ivota (obj. rok)

149

ZASTARJELOST POTRAIVANJA
ZASTOJ ZASTARJELOSTI - 1

Dospjelost
obligacije iz
pravnog
posla

Nastanak
obligacije
iz drugih izvora

Apsolutni subjektivni razlozi zastoja zastare su odnosi izme

1. Branih drugova: 2. Roditelja i djece dok traje roditeljsk
pravo ; 3. tienika i staraoca do polaganja rauna; 4.Lica
ive u vanbranoj zajednici (l. 381 ZOO)
Relativni subjektivni razlozi zastoja: 1. mobilizacija, ratna
opasnost i rat za lica na vojnoj dunosti; 2. lica zaposlena u
tuem domainstvu dok zaposlenje traje ( l. 382 ZOO)

Tok roka zastare = 0

Objektivni razlozi zastoja zastare: 1. Postojanje nesavladivih

prepreka na strani povjerioca za obraanje sudu ; 2. Postoja
zakonskog uzroka koji spreava poetak zastare
(l. 383 i 384 ZOO)

150

ZASTARJELOST POTRAIVANJA
ZASTOJ ZASTARJELOSTI - 2

Dospjelost
Nastupanje
obligacije iz razloga za
pravnog
zastoj zastare
posla

Tok roka zastare

Nastanak
obligacije
iz drugih izvora

Prestanak
razloga za
zastoj zastare

Zastoj

Dodatno
vrijeme
zastoja

Zakonski rok u kome Nastupanje

je zastara trebalo
zastare
da nastupi

151

ZASTARJELOST POTRAIVANJA
PREKID ZASTARJELOSTI

Dospjelost
obligacije iz
pravnog
posla

Tok roka
zastare

Nastanak
obligacije
iz drugih izvora

Zavretak spora pokrenutog na

povjerioev ozbiljan zahtjev
pred sudom ili drugim nadlenim
organom (l. 388, 391 i 392 ZOO)

Zakonski rok u komeNovi rok za

Dunikovo
je zastara trebalo nastupanje
priznanje
duga (l. 387 ZOO)da nastupi
zastare
152