Retz Gajary kulturni

kompleks

 Prvo poznato nalazite: sojeniko naselje

Mondsee - tamonja kulturna pojava prozvana
Pfahlbaukeramik (sojenika keramika), kasnije
Mondsee ili Altheim-Mondsee skupina

 njoj su ubrzo pridrueni i nalazi s

Ljubljanskog Barja, Keutschachersee i
neto kasnije s jezera iz Salzkammerguta,
ali danas te pojave razlikujemo
Keutschachersee = lasinjska ili epilenel,
Ljubljansko Barje isto, Salzkammergut =
rano bronano doba

 J. Palliardi: Stary Zamek kod Jeviovica (sloj C1) - bijelo

inkrustirana Tiefstichkeramik
Wossinsky - sedmogradski tip inkrustirane keramike,
kasnije ga Hermann Schroller naziva
Furchenstichkeramik
J. Eisner - Furchenstichkeramik
Seewald - Retz grupa
R. Pittioni - Retz + Waltrahohle nalazi = rani nordijski sloj
Mondsee skupina= kasna faza punog nordijskog sloja
Novotny - Gajary tip
N. Kalicz - Balaton II (Lasinja + Retz Gajary)
Balaton III (Retz-Gajary)
Toik, V. Nemejcova-Pavukova - Retz tip Ludanice kulture

tzv. brazdasto urezivanje

(Furchenstich)-> urezivanje
trzanjem zailjenog predmeta
isprekidane crte poput brazdi
Podrijetlo:
1. od rovaenja u drvetu
2. daljim razvitkom
ubodnovrpastog ukraavanja
(Stichband)
Prevladava tzv. okvirni stil
(Rahmenstil) nizovi
brazdastih crta, iscrtkani trokuti
rasporeeni u zatvorene zone
Ostale tehnike ukraavanja:
rovaenje, duborez, obino
urezivanje

Nomadsko i polunomadsko stanovnitvo koje nastava rubna podruja Panonske nizine

od Transilvanije, june Slovake i Moravske preko maarske Transdanubije i sjeverne
Hrvatske do jugoist. alpskog prostora (Austrija, Slovenija), zapravo obodna podruja
Karpatske kotline s jezgrom u moravskom i donjoaustrijskom prostoru

Naselja
osim pilja, jamska naselja u lesnim
podrujima (Retz, Baj-Vlkanovo,
Pecsbagota-Cseralya) te sojenika naselja
na jezerima (Mondsee, Attersee)
Drljanovac: ostaci zemunice preko koje je
podignuta ranobronanodobna koliba
Pepelana nadzemne kue

RETZ tip
Donja Austrija: Retz , Pfaffstetten
WALTRAHHLE - KREPICE- JEVIOVICE C-1
Istona tajerska, Moravska: Waltrahhle, Krepice-Hradisko, Jeviovice-Stary Zamek
(horizont C1), Brno-Lien-Stare Zamky (horizont III), Hochkapelle - najzapadniji
lokalitet (sjev. Tirol)
GAJARY - BAJ tip
Zapadna Slovaka, juni dio Donje Austrije, sjeverna Transdanubija (Gajary, BajVlkanovo, Ondrochov, Bran)
MONDSEE tip
Gornja Austrija i Salzburg: sojenika naselja na Mondsee (Station See, Scharfling) i
Attersee (11 nalazita), Salzburg-Rainberg, Gtschenberg kod Bischofshofena

Sedmogradski ili Geoagiu-de-Sus tip, ogranien zasad samo na eponimni lokalitet

Retz-gajarski nalazi u Potisju - pojedinani

KEVDERC-HRNJEVAC tip
Rasprostranjenost: meurijeje Drava-Sava od
Poeke kotline do jugoistonog alpskog
prostora
Lokaliteti: Hrnjevac-Brdo kod Kutjeva,
Drljanovac, akovaka Satnica-Katinska,
Pepelana I (?), akovo, Paljevine, pilja
Kevderc, Lubnika jama kod kofje Loke,
Levakova jama, nalazita Balaton III tipa u
Transdanubiji (Letkes, Keszthely-Fenekpuszta I i
IV, Mozc, Pecsbagota-Cseralya, Patince u
Slovakoj)

VINJICA tip
Rasprostranjenost: sjev.zap. Hrvatska, jug.zap.
Transdanubija, kontinentalna Slovenija
lokaliteti: pilja Vindija kod Donje Voe (horizont
A pred i ulaznog prostora pilje - nalazi licenske,
lasinjske i recgajarske keramike), Velika peina
kod Vinjice na Ravnoj Gori, Drljanovac kod
Bjelovara (kombinacija Vinjica tipa i KevdercHrnjevac) Predjama kod Postojne, Bezgeeva
jama kod Velenja, Hoevarica, NagykanizsaSnc, Pecs, Mohacs uti teglagyr

Drljanovac

Mondsee

Gajary-Baj

Gajary-Baj

Pokapanje
Inhumacija
Paljevinsko
Krog, arno groblje 3 km juno od Murske
Sobote: 177 arnih grobova, 30 cm ispod
povrine koncentracija grobova u pojedinim
sektorima, ali nije bilo mogue ustanoviti neki
odreeni plan; ostaci spaljenih pokojnika
poloeni su u keramike are zajedno sa
ivotinjskim kostima (ovce, koze, goveda, jelen,
pueve kuice), ukopani u jamu i vjerojatno
zasuti humkom

 Od 177 grobova 57 ine djeji ija je

najvea smrtnost bila do dvije godine
Prosjena starost odraslih 30 godina
visoka poroznost kostiju ukazuje na
pothranjenost
Pokapanje sa ivotinjama pokazuje da je
stoarstvo osnova preivljavanja

prilozi
Rijetki: manji kameni artefakti, keramike
lice, keramiki prljenci, kotani amulet,
bakrena ploica; ukraene zdjelice u blizini
groba
Oko ara razbijeni ulomci lonarije
Veina ara je imala rupu na dnu izlaz
za duu?

N. Tasi
Rana faza kulture predstavljena KevdercHrnjevac tipom pojavljuje se u zap. Hrvatskoj i
kontinentalnoj Sloveniji te na Balatonu nakon
lasinjske kulture istodobno rani Baden prodire
u istonu Slavoniju i Srijem
Druga faza tj. Vinjica tip nasljeuje KH i pripada
vremenu formiranja ranih kostolakih naselja u
Srijemu i Slavoniji te sjev. Bosni

Tri kontroverzne kronologije:

visoka predboleraz (N. Kalicz Balaton
III = protoboleraz)
niska - paralelna s kostolakom
dugotrajna - sinkronizacija s
bodrogkereszturskom, pretklasinom i
klasinom badenskom, kostolakom i
vuedolskom (Dimitrijevi 1979)

Relativnokronoloki poloaj:
1. lasinjska
2. Retz-Gajary
3. Baden-Boleraz
Apsolutna kronologija: 3650-3545 cal BC
(Hoevarica)

Podrijetlo
Dimitrijevi: nema supstrata u klasinom smislu, nego
Nebenstrata. S obzirom da je osnovno obiljeje R-G
brazdasto urezivanje pokuava ustanoviti podrijetlo tog
naina ukraavanja pa zakljuuje da je R-G
istonoalpskog podrijetla s boleraskim elementima, ali u
hrnjevakom tipu uoljivi su i lasinjski elementi
Odudaranje hrnjevakog tipa zbog naglaenog rovaenja
vuedolodinog stila - mogunost genetskog utjecaja na
vuedolsku kulturu nije iskljuena
Markovi: oslanja se na tradicionalnu podlogu, a to je
lasinjska kultura (to osobito uoava u Pepelani).,
lenelske kulture i s njima povezanu Stichbandkeramiku,
a tek nakon toga dolaze do izraaja utjecaji novih
tvorevina (primjerice Boleraz kulture)