O Projektiranju Zidanih Konstrukcija I Proračunu Prema en

1/70
Program strunog usavravanja u graditeljstvu i
O projektiranju zidanih konstrukcija i proraunu prema EN

Rijeka, Pula, Varadin, Karlovac
veljaa 2010.
dr.sc. Boris Trogrli

2/70
Projektiranje konstrukcije zidanih zgrada:
Arhitektonsko projektiranje
Konstruktersko projektiranje
(projektiranje konstrukcije)
Projektiranje konstrukcije Proraun konstrukcije:

sukladno zahtjevima: Tehniki propis za zidane
funkcionalnim i estetskim konstrukcije
mehanike otpornosti i stabilnosti. Norme: - EN 1991 + NAD
- EN 1996 + NAD
Temeljeno na - EN 1997 + NAD
znanju i iskustvu inenjera - EN 1998 + NAD
konstruktera i ...proraunski modeli, dokazi,
suradnji s arhitektom. dimenzioniranja,..
3/70
lanak 19.
ZAKON O PROSTORNOM (1) Tehnikim propisima se u skladu s naelima europskog usklaivanja tehnikog zakonodavstva razrauju, odnosno
UREENJU I GRADNJI odreuju bitni zahtjevi za graevinu, tehnika svojstva koja moraju imati graevni proizvodi i drugi tehniki zahtjevi u
vezi s graevinama i njihovim graenjem.
(Nar.nov. br. 76/07) (2) Tehnike propise donosi ministar.
(3) Tehniki propisi objavljuju se u Narodnim novinama.
TEHNIKI PROPIS ZA ZIDANE KONSTRUKCIJE (Narodne novine 01/07)
HRN EN 1990
Eurokod 0: Osnove HRN EN 1998-1
HRN EN 1996 Eurokod 8: HRN EN 1997-1
projektiranja Eurokod 6: Projektiranje Eurokod 7:
Projektiranje konstrukcija Geotehniko
HRN EN 1991-1-1
Eurokod 1: zidanih otpornih projektiranje
Djelovanja na konstrukcija na potres
konstrukcije
+ ND (nacionalni + ND (nacionalni + ND (nacionalni + ND (nacionalni
dodatak) dodatak) dodatak) dodatak)
4/70
OSNOVNA DJELOVANJA
I
MEHANIKA OTPORNOST KONSTRUKCIJE
5/70
Osnovna djelovanja i mehanika otpornost konstrukcije
Osnovna djelovanja: Stalno: G (vlastita teina konstrukcije, stalno optereenje, fiksna oprema,...)
Promjenjivo: Q1, Q2,..Qi (korisno optereenje, vjetar, snijeg,...)
Udesno: A (potres, snijeg, udar vozila,...)
Dominantno vertikalno (gravitacijsko) djelovanje:

G=vlastita teina, stalni teret
Q1=promjenjivo djelovanje-vodee
Qi=ostala promjenjiva djelovanja
NSd=1.35NG+1.5NQ
M=1.7-3.0 (2.2)
Horizontalno djelovanje:
S y, W y
G
S, W Q 1, Q i
Dominantno
horizontalno djelovanje: Sx, W x
S=potres; W=vjetar (Qi)
ESd=1.0GEd+ 2iQ1Ed+ I*AEd y
x
M=1.2-2.0 (1.5)
6/70
UINCI
VERTIKALNOG DJELOVANJA
7/70
Uinci vertikalnog djelovanja - meukatne konstrukcije
Uobiajene meukatne konstrukcije:

a-b ploe
stropni sustavi
- polumontane konstrukcije od gredica i blokova
- polumontane konstrukcije od prednapregnutih gredica i blokova
A-b ploe
EN 1992:
hmin=8 cm
GSU-progibi, debljne ploa:
L slobodno oslonjene ploe: hL/25
krajnje ploe kontinuiranog nosaa: h L/30
unutarnje ploe kontinuiranog nosaa: h L/35
8/70
A-b ploe, nastavak
Prikaz momenata savijanja u smjeru lokalnih osi Prikaz glavnih momenti savijanja,
Mx, My M1, M2
Mxy? Mxy=0
9/70
A-b ploe djelovanja na zidove
Reakcije [sila/m]
Zidani zid je ploni element sa svim pripadajuim svojstvima.

10/70
A-b ploe djelovanja na zidove
EN 1996:
6.9 Omeeno zie
Kod provjere omeenih elemenata
optereenih savijanjem i/ili uzdunim
optereenjem treba usvojiti
pretpostavke za armirano zie.
U tlanim se podrujima blok
tlanog naprezanja treba temeljiti
samo na vrstoi zia. Tlanu
armaturu takoer treba
zanemariti.
:-/
Lokalna kontrola tlanih naprezanja

fSd=NSd/A < fk,d
Nearmirano zie Zie omeeno Zie omeeno
vertikalnim vertikalnim i
serklaima horizontalnim
serklaima
11/70
Stropni sustavi:
Polumontane konstrukcije od gredica i blokova Polumontane konstrukcije od
prednapregnutih gredica i blokova
h22 cm h15 cm h22 cm
FERT strop Lakobetonski Bijeli strop Stropni sustav WIENERBERGER

(s prednapregnutim gredicama)
popreno rebro
L
horizontalni serkla
rebro za ukrutu
horizontalni serkla
Shema polaganja gredica
stropnog sustava
12/70
Uinci vertikalnog djelovanja - proraun zida na vertikalno djelovanje
Raunska nosivost na vertikalno optereenje (N Rd):

NRd = fk t i,m / M > NSd
parcijalni koeficijent sigurnosti za materijale
faktor smanjenja za vitkost i ekscentrinost
debljina zida
karakteristina tlana vrstoa zia
NSd = G NG + Q NQ 1.35 NG + 1.5 NQ
NRd > NSd

13/70
Karakteristina tlana vrstoa nearmiranog zia (f k):
fk = K fb fm [N/mm2]
Tlana vrstoa morta [N/mm2]

Mort za zidanje:
mort ope namjene: =0.7; =0.3
tankoslojni mort (0.5-3 mm): blok opeka Grupe 1, porobetonski blok (=0.85; =0)
tankoslojni mort (0.5-3 mm): blok opeka Grupe 2 (=0.7; =0)
lagani mort (od perlita, eksp. gline i sl.): =0.7; =0.3
Normalizirana tlana vrstoa bloka [N/mm 2]

Normalizirana tlana vrstoa fb = fck,sr
Konstanta ovisna o grupi zidnih elemenata (K=0.35 0.55)

Zidni element se svrstava u grupu 1, 2, 3 ili 4 ovisno o udjelu upljina i debljinama stijenki
Vrste zidnih elemenata
Openi Vapnenosilikatni Zidni elementi od Betonski (od gustog i Zidni elementi od prirodnog
porastog betona laganog agregata) kamena (i umjetnog)
14/70
Karakteristina tlana vrstoa

nearmiranog zia (fk) - nastavak 10.0 Vertikalno
Dijagram naprezanja/deformacija za razliite nagibe naprezanje
horizontalnih sljubnica prema horizontalnoj podlozi [MPa]
=0o
8.0
V 0
o
tg 22.5o =
0.4 =90o

6.0 o
2.5
o =2
90
=
V =22.5o
4.0
=45o
2.0 o
=45
=67.5o
=67.5o
Vertikalna deformacija [10-4]

15/70
Lokalna naprezanja
Lokalno
vlano
naprezanje
Naprezanja izazvana
zbog razlijevanja morta
(loa konzistencija)
16/70

debljina zida
NSd = G NG + Q NQ 1.35 NG + 1.5 NQ
NRd > NSd

17/70

debljina zida
NSd = G NG + Q NQ 1.35 NG + 1.5 NQ
NRd > NSd

18/70
Faktor smanjenja za vitkost i ekscentrinost ( i) ovisi o:

- proraunskom momentu savijanja na vrhu zida, na dnu zida, u sredini zida
- proraunskom vertikalnom optereenju
- ekscentrinosti na vrhu ili podnoju zida uslijed hor. sila
- sluajnom ekscentricitetu i,m = 1-2ei / t
- puzanju...
ei=Mid / Nid+ehe+einit
pri vrhu zida
u sredini
pri dnu zida

19/70
Faktor smanjenja za vitkost i ekscentrinost ( i), nastavak
EN 1996-3: Pojednostavljeni proraunski postupci
Vanjski zidovi: Unutarnji zidovi:

2
l f ,ef hef
s 1.3 0.85 s 0.85 0.0011
8 t ef

20/70
Faktor smanjenja za vitkost i ekscentrinost ( i), nastavak
UKRUIVANJE ZIDOVIMA IZ DRUGOG SMJERA

21/70

debljina zida
NSd = G NG + Q NQ 1.35 NG + 1.5 NQ
NRd > NSd

22/70
-Ovisno o kontroli proizvodnje zidni blokovi se

Parcijalni koeficijenti sigurnosti za svojstva materijala
razvrstavaju u:
I. razred (tamo gdje je proizvoa sporazuman
isporuivati zidne elemente odreene tlane vrstoe a
Stalno i promjenjivo djelovanje [EC6]
ima program kontrole kvalitete s rezultatima koji pokazuju
da srednja tlana vrstoa poiljke uzorkovana i ispitana
prema odg. normi ima vjerojatnost podbaaja odreene
tlane vrstoe manju od 5%)
II. razred (kad je srednja vrijednost tlane vrstoe

sukladna s izjavom u skladu s odg. normom ali dodatni
zahtjevi za I. razred nisu ispunjeni)
- Zidni elementi od prirodnog kamena svrstavaju se u II.

razred.
NAD HRVATSKA:
Razred izvedbe A:
Izvoa:
Razlika 100%! ima certifikat ISO 9001,
ima potvren sustav kontrole kvalitete izvoenja
Izvanredno djelovanje [EC8] ugrauje samo materijale koji imaju isprave o sukladnosti
mora omoguiti nadzor u ime investitora.
Razred izvedbe B:
Izvoa:
ugrauje samo materijale koji imaju isprave o sukladnosti
mora omoguiti nadzor u ime investitora.
Razred izvedbe C:
Izvoa:
ugrauje samo materijale koji imaju isprave o sukladnosti
23/70
IZJAVA / ISPRAVA O SUKLADNOSTI (s tehnikom specifikacijom)
ZAKON O GRAEVNIM PROIZVODIMA (NN 86/08)
lanak 10.
Graevni proizvod moe se staviti na trite, distribuirati i rabiti
samo ako je dokazana njegova uporabljivost te ako je oznaen i
popraen tehnikim uputama u skladu s ovim Zakonom i propisima
donesenim na temelju ovoga Zakona.
lanak 12.
Graevni proizvod je uporabljiv ako su njegova tehnika svojstva
sukladna tehnikoj specifikaciji.
Uporabljivost graevnog proizvoda dokazuje se, ovisno o njegovoj
vrsti i tehnikoj specifikaciji, ispravom o sukladnosti koja se izdaje
nakon provedbe, odnosno osiguranja provedbe postupka
ocjenjivanja sukladnosti tehnikih svojstava graevnog proizvoda s
tehnikom specifikacijom te oznakom sukladnosti, propisanih ovim
Zakonom.
Program kontrole i osiguranja kvalitete
....Za zidne blokove je prije ugradnje obvezno je dokazati

uporabljivost i tehnika svojstva temeljem proizvoaeve
ili dobavljaeve Izjave o sukladnosti....
24/70
fk t l fk t
N Rd kN N Rd kN m
M M
Za efektivnu visinu zida:
hef= h*= 280 cm
i
debljinu zida: t=30 cm 0.75-0.80
ili
debljinu zida: t=25 cm 0.71-0.77
l
h
25/70
PRIMJER
1/ Tlana vrstoa zia:
zidni blok: POROTHERM 30 S P+E
grupa blokova: 2, K=0.45
normalizirana tlana vrstoa bloka: c m
30
fb = 11.5 MPa
mort ope namjene M5
(ili toplinski mort: POROTHERM TM50)
6 .0 m
karakteristina tlana vrstoa:
fk = K fb0.7 fm0.3 g ,q
Tlana vrstoa zia:

fk = 0.45 11.50.7 5.00.3 = 4.0 MPa 30 cm
2/ Nosivost zida na vertikalno djelovanje: 5. 6 .0 m

karakteristina tlana vrstoa: fk = 4.0 MPa g ,q
faktor smanjenja za vitkost i ekscentrinost: = 0.75
debljina zida: t=30 cm 4. 6 .0 m
parcijalni koeficijent sigurnosti za materijale: M = 2.2 g ,q
(I. ktg. kont. proizvodnje, B ktg. kontrole izvedbe)
nosivost zida na vertikalno djelovanje: N Rd = fk t / M 3. 6 .0 m
g ,q
Nosivost zida na vertikalno djelovanje:
NRd = (0.75 4.0 0.30 / 2.2) 1000 = 409 kN/m 2. 6 .0 m
Npr. Za gSd+qSd=13 kN/m2 (ukljuivo vlastita teina zida) i utjecajnu

g ,q
duljinu djelovanja L=6 m, zid ima nosivost za najmanje 5 etaa.
1. 30 cm
26/70
Koncentrirana optereenja
horizontalni
serkla!
27/70
Zid s otvorom?
Luk
L1
yy
yy*(Luk/(Luk -L1)
28/70

PRIMJER PRORAUNA ZIDOVA NA VERTIKALNO DJELOVANJE
debljina zidova t=30 cm
29/70

fk t L
N Sd 1.35 N G 1.5 N Q kN N Rd kN
M
30/70

31/70
UINCI HORIZONTALNOG DJELOVANJA

- POTRES -
32/70
Uinci horizontalnog djelovanja - potres
Proraunski postupci
1/ Pojednostavljeni modalni proraun (za jednostavne zgrade dominira 1. mod)
Ukupna horizontalna sila:

HRN ENV 1998: Fb=Sd(T1)W
EN 1998: Fb=Sd(T1)m
=0.85-1.00 (korigira iznos efektivne mase)
33/70
Proraunski postupci - nastavak
2/ Viemodalni proraun (za sve vrste zgrada)
3/ Ostale metode prorauna

34/70
Tipovi tla
35/70
Raunski spektri ubrzanja
intenzitet potresa seizmika zona

VII. VIII. IX.
ag
1.00 2.00 3.00
[m/s2]
Referentni (ag=1.0 i q=1.0) proraunski spektri odgovora za horizontalno

djelovanje prema EN 1998 (tip 1 - podruje visoke seizminosti)
Referentni (ag=1.0 i q=1.0) proraunski spektri odgovora za Referentni (ag=1.0 i q=1.0) proraunski spektri odgovora za horizontalno
horizontalno djelovanje prema HRN ENV 1998. djelovanje prema EN 1998 (tip 2 - podruje niske seizminosti)
36/70
USPOREDBA PRAVILNIK1981 / TPBK2005 (priznata pravila) / HRN ENV 1998 / EN 1998

Prikazana je usporedba proraunskih spektara prema:
Pravilniku o tehnikim normativima za izgradnju objekata visokogradnje u seizmikim podrujima (iz 1981. god),
Tehnikom propisu za betonske konstrukcije (iz 2005. god.),
HRN ENV 1998 (ENV 1998) VIII. ZONA
EN 1998 (EN 1998) PRAVILNIK1981 (Ks=0.05=0.5 m/s2)
za stambenu zgradu od zidanih zidova.
Parametri prorauna za pojedini pravilnik i normu su prema slijedeem:
TPBK2005 (Ks=0.05=0.5 m/s2)
HRN ENV 1998 (ag=2.0 m/s2)
PRAVILNIK1981 EN 1998 (ag=2.0 m/s2)
stambena zgrada (Ko=1.0)
zidana konstrukcija (Kp=1.6)
tlo: I. ktg
TPBK2005 (priznata pravila)

tlo: I. ktg
HRN ENV 1998

stambena zgrada
zidana konstrukcija - omeeno zie
faktor ponaanja q=2.0
tlo: A
EN 1998
stambena zgrada
tlo: A
37/70
USPOREDBA PRAVILNIK1981 / TPBK2005 (priznata pravila) / HRN ENV 1998 / EN 1998

Prikazana je usporedba proraunskih spektara prema:
Pravilniku o tehnikim normativima za izgradnju objekata visokogradnje u seizmikim podrujima (iz 1981. god),
Tehnikom propisu za betonske konstrukcije (iz 2005. god.),
HRN ENV 1998 (ENV 1998) IX. ZONA
EN 1998 (EN 1998) PRAVILNIK1981 (Ks=0.10=1.0 m/s2)
za stambenu zgradu od zidanih zidova.
Parametri prorauna za pojedini pravilnik i normu su prema slijedeem: TPBK2005 (Ks=0.10=1.0 m/s2)
HRN ENV 1998 (ag=3.0 m/s2)
PRAVILNIK1981 EN 1998 (ag=3.0 m/s2)
tlo: I. ktg
T1 < 0.5 sec
TPBK2005 (priznata pravila)
zidana konstrukcija (Kp=2.4) 3.75
tlo: I. ktg
HRN ENV 1998

stambena zgrada
3.75/1.60=2.34
faktor ponaanja q=2.0 1.60
tlo: A
EN 1998
stambena zgrada
tlo: A
38/70

39/70
DJELOVANJE POTRESA PRORAUN OMEENIH ZIDOVA

40/70
Djelovanje potresa proraun omeenih zidova
NEKI OSNOVI ZAHTJEVI ZA OMEENO ZIE:
horizontalni serkla
Materijali:
zidni blok minimalna tlana vrstoa: fb,min= [5.0 MPa]
mort minimalna tlana vrstoa: fm,min= [5.0 MPa] vertikalni serkla
Sljubnice - u potpunosti ispunjene! (horizontalne i vertikalne)
Faktor ponaanja: q=2.0-3.0
Graevinu ukrutiti u dva ortogonalna pravca.
Najmanja debljina zida tmin=24 cm.
Vitkost h/t 15. (h=visina zida, t=debljina zida)

meukatna
konstrukcija
Minimalne dimenzije serklaa: 15x15 cm.
m
.0
Vertikalne serklae postaviti: x .5
ma
- na slobodnom rubu zida
- s obje strane otvora veeg od 1.5 m2
- na razmaku ne veem od 5 m
- na krianju zidova.
Horizontalne serklae izvesti sa meukatnom konstrukcijom i najmanje na svakih 4 m.
Serklae armirati s najmanje As,min=300 mm2 (410, vidjeti Tehnike propise))

41/70
NEKI OSNOVI ZAHTJEVI ZA OMEENO ZIE:

42/70
Znaaj horizontalnih serklaa za otpornost konstrukcije na potres
N Sd
M Sd
V Sd
43/70
Posmina vrstoa fvk = fvk0 + 0.4 d ili fvk = 0.065 fb

zia (fvk):
tlano naprezanje
posmina vrstoa bez predtlanog djelovanja tlana vrstoa
bloka
Nosivost na poprene sile (VRd): VRd = fvk t L [kN]
bez ispunjenih s ispunjenim

vertikalnih fuga vertikalnim
fugama
mortni depovi
Wienerberger bloka
44/70
Primjer prorauna posmine vrstoe zia:

zidni blok: POROTHERM 30 S P+E
grupa blokova: 2a, K=0.55
cm
normalizirana tlana vrstoa bloka: 30
fb = 11.5 MPa
mort ope namjene M5
(ili toplinski mort: POROTHERM TM50)
karakteristina posmina vrstoa:
fvk = 0.065 fb
Posmina vrstoa zia:

fvk = 0.065 11.5 = 0.75 MPa
Pretpostavke prorauna omeenih zidova (EN 1996-1):

Za djelovanje momenta i/ili uzdune sile rabe se naela armiranih konstrukcija.
U izraunu MRd moe se rabiti pravokutna razdioba naprezanja temeljena samo na
vrstoi zia (bez betona i armature vertikalnih serklaa).
U izraunu VRd uzima se u obzir vrstoa zia i betona serklaa (bez armature).
U izraunu nosivosti na bona djelovanja, uzima se u obzir savojna vrstoa zia i
serklaa (sa armaturom).
45/70
N Sd
0 .3 f d = SAVIJANJE + UZDUNA SILA
tL
V 0 N Sd Fd Fs
M Sd N Sd s1 N Sd Fs z
M 0 M Sd N Sd s1 Fd z
L dc
M Sd N Sd
z 2 2
Zadano: MSd , NSd , As N Sd As f yd
mu xu
x d ; xu 0.8 x ; z d ; xu 2 d z
mu s 2
mu 3.5 0 00 za Grupu 1
mu 2.0 0 00 za Grupu 2 ,3 ,4
Kontrola tlanih naprezanja:

M Sd N Sd s1
Fd Fd ,R xu t f d
z
46/70
NOSIVOST NA POPRENE SILE:

VRd=VRd1+VRd2 VRd 1 f vk L t m VRd 2 ( EC 2 )
47/70
NOSIVOST NA POPRENE SILE DETALJ SPOJA TEMELJ/ZID:

48/70
NOSIVOST NA BONO OPTEREENJE

Pretpostavke prorauna omeenih zidova (EN 1996-1):
....
U izraunu nosivosti na bona djelovanja, uzima se u obzir savojna vrstoa zia i serklaa
(sa armaturom).
Slom zia
Slom zia okomito
paralelno
na sljubnice
sa sljubnicama
49/70

MEHANIZMI SLOMA IZVAN RAVNINE ZIDA
DAyala&Speranza 2003.
50/70

MEHANIZMI SLOMA IZVAN RAVNINE ZIDA SEKUNDARNE (NENOSIVE) KONSTRUKCIJE
51/70
NOSIVOST NA BONO OPTEREENJE pregradni zidovi
Nosivi zidovi Pregradni zidovi privremeno

rjeenje
L profili, i sl.
Fiksna oprema na zidu Ukruivanje zidovima

slojevi poda iz drugog smjera (tlocrt)
52/70
PRIMJER PRORAUNA ZIDOVA NA DJELOVANJE POTRESA
debljina zidova t=30 cm
presjek
tlocrt
1/ Tlana vrstoa zia: 2/ Posmina vrstoa zia:
zidni blok: POROTHERM 30 S P+E zidni blok: POROTHERM 30 S P+E
grupa blokova: 2a, K=0.55 normalizirana tlana vrstoa bloka: fb = 11.5 MPa
normalizirana tlana vrstoa bloka: fb = 11.5 MPa karakteristina posmina vrstoa: fvk = 0.065 fb
mort ope namjene M5 (ili toplinski mort: POROTHERM TM50) Karakteristina posmina vrstoa zia:
karakteristina tlana vrstoa: fk = K fb0.65 fm0.25 fk = 0.065 11.5 = 0.75 MPa
Tlana vrstoa zia: fk = 0.55 11.50.65 5.00.25 = 4.0 MPa
53/70

Podaci za proraun:
ag=2.0 m/s2 (VIII. zona)
faktor ponaanja: q=2.0
gspec 7.0 kN/m2 (teina po etai ukljuivo zidove)
q = 2.0 kN/m2
A = 408 m2
katnost: Po+Pr+4
Ukupna proraunska sila od potresa: Fb = Sd(T1) * m
W = Gk+2,1Qk,1 = (7.0+0.5*0.3*2.0)*408*4 = 11914 kN m=W/g
Period 1. oblika slobodnih vibracija: T1 Ct * H 3 / 4
0.075
n Lwi
2
Za konstrukcije od zidova: Ct
Ac
Ac Ai 0.2
H

i 1
Ac [m2]=kombinirana raunska povrina nosivih zidova u prizemlju
Ai [m2] =raunska povrina presjeka nosivog zida "i" u prizemlju
Lwi [m]=duljina nosivog zida u prizemlju u smjeru usporednom s djelovanjem sila, uz ogranienje Lw/H 0.9
H [m]=visina zida (zgrade)
Za zgradu iz primjera:
smjer X: T1= 0.21 sec
smjer Y: T1= 0.09 sec
Sd(T1) = * ag * S / q = 2.5*2.0*1.0/2 = 2.5 m/s2

54/70
Ukupna proraunska sila: Fb = Sd(T1) * m

Fb = 2978 kN
Fb400 =1191 kN
Fb300 =894 kN
Fb200 =596 kN
Fb100 =298 kN
Raspodjela horizontalne seizmike sile po visini zgrade:
zi wi
Fi Fb
z jwj
j
55/70

Poetna krutost zida bez otvora: Primjer:
GA 0.88 0.82
Ke
G h
2
1.2 h 1
E L 1
E = modul elastinosti
1
G = modul posmika (GE/6) 0.95 0.87
t = debljina zida
h = svjetla visina zida
L = duljina zida
A = povrina zida (A=tL)
= proraunski koeficijent
za punu upetost na gornjem i donjem katu = 0.83
za konzolni zid = 3.33
2
Poetna krutost zida s otvorima za prozore:
t Li
K e ,otv . K e k1 k1 1
0 .85 A
Li = zbroj duljina svih otvora u zidu Ostali utjecaji na poetnu krutost:
- vertikalni serklai
A = povrina zida (A=tL)
- savojna krutost meukatnih konstrukcija
- zidovi na kraju promatranog zida (I-presjek, T-presjek)
- omeenje otvora....
56/70

Primjer pojednostavljenog prorauna zidova na djelovanje potresa
Dokaz nosivosti u tlanom podruju:
N Sd M Sd
Fd Fd ,R xu t f d
2 z
xu 2 d z
Potrebna armatura vert. serklaa:
1 M Sd N Sd
As1 As 2 z 0.8d
f yd z 2
ili odabrati As pa izraunati z:

l dc
M Sd N Sd f yk 500 MPa
2 2 f yd
z s 1.15
N Sd As f yd
57/70
Izvanredna proraunska kombinacija
Ed Gkj" " I AEd " " 2i Qki" " Pk
VSd=raunska poprena sila

GA Ki VRd=raunska nosivost na
Ke * k1 VSd ,i Fb
2 K i poprene sile
G h
1.2 h 1 FSd=raunska tlana sila
E L
Ki
M Sd ,i M b FRd=raunska nosivost na
K i tlanu silu
t Li
k1 1
0.85 A
potrebna armatura vert. serklaa
58/70

59/70
Krutost meukatne konstrukcije

60/70
Omjer vertikalne (G,Q) i horizontalne sile (S,W), temeljenje
- Zidove koji dominantno preuzimaju horizontalna

djelovanja potrebno je opteretiti vetrtikalnim
djelovanjima (uz posebnu kontrolu tlanih
naprezanja)
- Temelje povezati, pogotovu u smjeru pruanja

zidova koji preuzimaju horizontalna djelovanja, s
ciljem aktiviranja to veeg vertiklanog
(stabilizirajueg ) djelovanja.
U tom sljuaju je vana i savojna krutost
nadtemeljnih zidova.
Mstabilizirajui=(G,Q)*L/2
Mdetabilizirajui=(S,W)*h
61/70
Omjer vertikalne (G,Q) i horizontalne sile (S,W), temeljenje
- Zidove koji dominantno preuzimaju horizontalna

djelovanja potrebno je opteretiti vetrtikalnim
djelovanjima (uz posebnu kontrolu tlanih
naprezanja)
- Temelje povezati, pogotovu u smjeru pruanja

zidova koji preuzimaju horizontalna djelovanja, s
ciljem aktiviranja to veeg vertiklanog
(stabilizirajueg ) djelovanja.
U tom sljuaju je vana i savojna krutost
nadtemeljnih zidova.
- irinu temelja odabrati s ciljem ujednaavanja

kontaktnih naprezanja, to osigurava jednakost
slijeganja na terenu jednolikih mehanikih
(deformacijskih) svojstava.
- Zbog velike krutosti u ziu se za male vrijednosti

slijeganja razvijaju velike sile, meutim zbog male
vlane vrstoe se brzo razvijaju pukotine.
62/70
EUROKOD 6: Projektiranje zidanih konstrukcija

O projektiranju i proraunu
PRORAUN NA DJELOVANJE GLOBALNOG MOMENTA UVRTANJA
Izraun sredita krutosti i masa: Uinci uvrtanja:
y
xc,j
eTx yi
C.K.
xs
Fbyd eTy xi
C.M. Fbxd yc,j

ys
x j * K y, j y j * K x, j
j j
sredite krutosti: xs ys
K y, j K x, j
j j
Globalni moment uvrtanja:
x jm j y jm j
TG Fbxd * eTy 0.05 L y Fbyd * eTx 0.05 L x
sredite masa: j j
xm ym
mj mj sluajni ekscentriciteti
j j
63/70

Proraun horizontalnog optereenja zida VSd
Proraun kuta zaokreta:
Jednadba ravnotee:
K y , j * * xc , j * xc , j K x , j * * yc , j * yc , j TG
j j
Kx,j , Ky,j = krutost zidova na translacijski pomak Zaokret uslijed djelovanja momenta uvrtanja:
j = nepoznati pomak
xc,j , yc,j = udaljenost sredita zidova od sredita krutosti TG

K y , j * xc2, j K x , j * yc2, j
j j
Proraun horizontalnog optereenja zida VSd
sila na zid 'j' uslijed djelovanja momenta uvrtanja: FTx , j * yc , j * K x , j ; FTy , j * xc , j * K y , j
ukupna sila na j-ti zid (translacija+zaokret): Fbx , j FHx , j FTx , j
x
Sluajni ekscentricitet se moe uzeti i prema izrazu: 1 0.6
Lc
d = koeficijent kojim se mnoe djelovanja na pojedini zid
x = udaljenost nosivog zida od sredita zgrade
L'c = razmak najudaljenijih nosivoh zidova mjereno okomito na smjer djelovanja potresa
64/70
PROJEKTIRANJE ZIDANIH GRAEVINA
Zakljuno:
EN opisuju proraunske metode za tonije ali ipak proraunski sloenije postupke prorauna (EN
1996-1), meutim, daju i pojednostavljene proraunske metode (EN 1996-3).
Inenjer-konstrukter e na temelju znanja i iskustva, a u ovisnosti o sloenosti problema, odrediti

potrebu za tonijim proraunskim postupcima ili e dokazati otpornost konstrukcije na temelju
pojednostavljenih metoda.
Preporuuje se koristiti jednostavne proraunske modele i izraze, prihvatljive tonosti, jer i

sloeniji proraunski postupci, jednako kao i jednostavniji, imaju pretpostavke prorauna koje
mogu prouzroiti velike razlike u rezultatima (nekoliko puta).
U projektu konstrukcije (Programu kontrole i osiguranja kvalitete) potrebno je naglasiti zahtjev za

dokazom uporabljivosti zidnog bloka (Izjava o sukladnosti) i morta (program uzimanja i ispitivanja
uzoraka).
Suradnja projektanata u ranoj fazi projektiranja znaajno utjee na kvalitetu rjeenja.

65/70
Zakljuno:
S ciljem postizanja dobrog koncepta nosive konstrukcije tipinih zgrada potrebno je slijedee:
Izbjegavati fleksibilna prizemlja. Ako ve postoje onda je potrebno fleksibilnu etau projektirati kao
PRAVILNU okvirnu konstrukciju s poveanom rezervom nosivosti na vertikalna djelovanja.
66/70
Zakljuno:
Izbjegavati nepravilan raspored nosivih elemenata konstrukcije (pogotovo zidova), koji dovodi do
uvrtanja cijele graevine pod djelovanjem horizontalnih sila.
67/70
Zakljuno:
Izbjegavati izmjetanje Izbjegavati oslabljivanje
Izbjegavati diskontinuitet zidova ukrute graevine nosivih zidova voenjem
na horizotnalna instalacija.
krutosti. djelovanja.
68/70
Zakljuno:
Prijenos sila uslijed djelovanja potresa mora biti izravan i jasan.

Konstrukcija treba biti statiki neodreena.
Potrebno je osigurati otpornost graevine u oba glavna pravca.
Nastojati izbjei efekete uvrtanja ili ih umanjiti.
Pravilno vezati elemente konstrukcije osiguravajui im stabilnost kroz meusobnu
povezanost.
Osigurati odgovarajue temeljenje (kruti i povezani temelji).
69/70
Serijsko projektiranje
Arhitekt : Inenjer konstrukter :

funkcionalnost/estetika Glavni
proraun
postavljanje projekt proraun
konstrukcije proraun
...
Paralelno projektiranje Arhitekt :

(od Idejnog rjeenja, ....) funkcionalnost/estetika
Idejni projekt, Glavni projekt
Inenjer konstrukter :
projektiranje nosive konstrukcije
proraun (Tehniki propis,
Eurokod)
70/70
HVALA NA PANJI!
Program strunog
usavravanja u
graditeljstvu
i

O Projektiranju Zidanih Konstrukcija I Proračunu Prema en

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

O Projektiranju Zidanih Konstrukcija I Proračunu Prema en

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

1/70

Program strunog usavravanja u graditeljstvu i

O projektiranju zidanih konstrukcija i proraunu prema EN

dr.sc. Boris Trogrli

Projektiranje konstrukcije zidanih zgrada:

Projektiranje konstrukcije Proraun konstrukcije:

TEHNIKI PROPIS ZA ZIDANE KONSTRUKCIJE (Narodne novine 01/07)

Osnovna djelovanja i mehanika otpornost konstrukcije

Dominantno vertikalno (gravitacijsko) djelovanje:

Uinci vertikalnog djelovanja - meukatne konstrukcije

Uobiajene meukatne konstrukcije:

Uinci vertikalnog djelovanja - meukatne konstrukcije

A-b ploe, nastavak

Uinci vertikalnog djelovanja - meukatne konstrukcije

A-b ploe djelovanja na zidove

Zidani zid je ploni element sa svim pripadajuim svojstvima.

Uinci vertikalnog djelovanja - meukatne konstrukcije

A-b ploe djelovanja na zidove

Lokalna kontrola tlanih naprezanja

Uinci vertikalnog djelovanja - meukatne konstrukcije

h22 cm h15 cm h22 cm

FERT strop Lakobetonski Bijeli strop Stropni sustav WIENERBERGER

Uinci vertikalnog djelovanja - proraun zida na vertikalno djelovanje

Raunska nosivost na vertikalno optereenje (N Rd):

parcijalni koeficijent sigurnosti za materijale

faktor smanjenja za vitkost i ekscentrinost

karakteristina tlana vrstoa zia

NSd = G NG + Q NQ 1.35 NG + 1.5 NQ

NRd > NSd

Uinci vertikalnog djelovanja - proraun zida na vertikalno djelovanje

Karakteristina tlana vrstoa nearmiranog zia (f k):

Tlana vrstoa morta [N/mm2]

Normalizirana tlana vrstoa bloka [N/mm 2]

Konstanta ovisna o grupi zidnih elemenata (K=0.35 0.55)

Vrste zidnih elemenata

Uinci vertikalnog djelovanja - proraun zida na vertikalno djelovanje

Karakteristina tlana vrstoa

Vertikalna deformacija [10-4]

Uinci vertikalnog djelovanja - proraun zida na vertikalno djelovanje

Uinci vertikalnog djelovanja - proraun zida na vertikalno djelovanje

Raunska nosivost na vertikalno optereenje (N Rd):

parcijalni koeficijent sigurnosti za materijale

faktor smanjenja za vitkost i ekscentrinost

karakteristina tlana vrstoa zia

NSd = G NG + Q NQ 1.35 NG + 1.5 NQ

NRd > NSd

Uinci vertikalnog djelovanja - proraun zida na vertikalno djelovanje

Raunska nosivost na vertikalno optereenje (N Rd):

parcijalni koeficijent sigurnosti za materijale

faktor smanjenja za vitkost i ekscentrinost

karakteristina tlana vrstoa zia

NSd = G NG + Q NQ 1.35 NG + 1.5 NQ

NRd > NSd

Uinci vertikalnog djelovanja - proraun zida na vertikalno djelovanje

Faktor smanjenja za vitkost i ekscentrinost ( i) ovisi o:

pri vrhu zida

pri dnu zida

Uinci vertikalnog djelovanja - proraun zida na vertikalno djelovanje

Faktor smanjenja za vitkost i ekscentrinost ( i), nastavak

EN 1996-3: Pojednostavljeni proraunski postupci

Vanjski zidovi: Unutarnji zidovi:

Uinci vertikalnog djelovanja - proraun zida na vertikalno djelovanje

Faktor smanjenja za vitkost i ekscentrinost ( i), nastavak