Mjerenja i kvalitet

(dio predmeta: Mjerenja)

doc.dr. Samir Leme <slemes@mf.unze.ba>

 Mjerenja i kvalitet
Program predavanja: Senzori, ticala, mjerni
Definicija i osnovni zadaci sistemi za koordinatne
mjerne tehnike. mjerne zadatke.
Sistematizacija mjerila, Automatizacija mjerne
mjernih metoda, mjernih i tehnike.
kontrolnih naprava te Koritenje raunara i
mjernih zadataka. prenos rezultata mjerenja,
Strategija mjerenja u metode zapisa.
raznim uslovima Upotreba optike u
integracije mjerne tehnike proizvodnoj mjernoj
u proizvodnom procesu. tehnici.
Koritenje analogne i Opremljenost i izvedba
digitalne mjerne tehnike. mjernih postupaka.
ISO standardi u mjernoj
tehnici.
 Definicija i osnovni zadaci mjerne tehnike

Nauka o mjerenju ili metrologija je specijalizirani dio

pojedinih prirodnih i tehnikih nauka koji se bavi metodama
mjerenja fizikalnih veliina, razvojem i izradom mjernih
ureaja, reprodukcijom i pohranjivanjem mjernih jedinica, te
svim ostalim aktivnostima koje omoguavaju mjerenje i
usavravanje mjernih postupaka.
Mjerenje predstavlja skup aktivnosti iji je cilj dobivanje
vrijednosti mjerne veliine (fizike veliine).
Znaaj mjerenja kao praktine tehnike djelatnosti od
prvenstvene je vanosti kako u svakodnevnom ivotu tako i
u svim podrujima privrede i nauke.
 Definicija i osnovni zadaci mjerne tehnike

Industrijska proizvodnja zahtijeva esta mjerenja.

U tehnikoj dijagnostici se vre mjerenja u cilju
utvrivanja stanja tehnikih sistema.
Nakon konstrukcije novog proizvoda vre se ispitivanja
karakteristika prototipnog rjeenja.
Kontrola i mjerenje se vre u svrhu automatskog
upravljanja procesima.
Bez mjerenja se ne moe zamisliti kontrola kvaliteta
proizvoda kao uslov za njegovu prodaju.
 Definicija i osnovni zadaci mjerne tehnike

U tehnici i tehnologiji proizvodnje razliitih maina i ureaja

koriste se razliite metode i sistemi ocjene karaktera
proizvoda.
Kvalitet proizvoda moe se ogledati kroz geometrijsku
tanost, kvalitet povrina, hemijskog sastava i mehanikih
karakteristika materijala.
Kvalitet proizvoda je i direktna posljedica tanosti tehnolokih
procesa.
Osnovne fizike veliine se koriste za identifikaciju i
kvalifikaciju kvaliteta proizvoda (duina, masa, vrijeme, sila,
pritisak).
 Definicija i osnovni zadaci mjerne tehnike

U razliitim granama nauke i tehnike treba mjerenje istih

fizikih veliina provoditi jedinstvenim postupcima mjerenja i
kontrole.
Metrologija je nauka o mjerenju
(grki: - mjerenje, - nauka).
Nauka o mjerenju, u principu, obuhvata:
principe i metode mjerenja,
sredstva za izvoenje mjerenja i kontrole.
To su potrebni uslovi kojima se obezbjeuje jedinstvo mjera i
mjerenja, tanost izrade proizvoda i stabilnost i tanost
proizvodnih procesa.
 Osnovni zadaci mjerne tehnike

Razvoj generalne teorije mjerenja,

Utvrivanje jedinica fizikih veliina i njihovih sistema,
Razvoj pouzdanih etalona mjernih jedinica metoda i
postupaka njihovog uvanja i reproduciranja,
Razrada metoda, postupaka, tehnika i sredstava izvoenja
mjerenja i kontrole fizikih veliina,
Razrada metoda ocjene greke mjerenja, stanja i tanosti
sredstava mjerenja i kontrole,
 Osnovni zadaci mjerne tehnike

Razvoj ekspertnih sistema obezbjeenja potrebne tanosti

mjerenja i kontrole i upravljanja proizvodnim procesima,
Razvoj metoda postizanja jedinstva mjera i mjerenja i
realizacija
Aktivnosti usmjerenih ka poveanju tanosti, pouzdanosti i
proizvodnosti mjerenja i kontrole.

Informacije o proizvodu ili procesu dobiju se mjerenjem u

toku faza izrade proizvoda ili odvijanja procesa. To se moe
ostvariti razliitim metodama i primjenom razliitih mjernih
sredstava i ureaja.
 Podjela metrologije

Podjela metrologije moe se izvriti prema razliitim

kriterijima.
U procesu proizvodnje tei se veoj tanosti, preciznosti i
pouzdanosti proizvoda (maina, alata i ureaja).
Jednostavno eli se postii vii kvalitet proizvoda i
usluga.
Zbog toga se razvijaju tehnike i tehnologije mjerenja i
kontrole proizvoda i metoda postupaka metrolokog
obezbjeenja proizvodnje.
 Podjela metrologije

Prema oblastima kojima se bavi metrologija se dijeli na:

metrologiju duina, povrina i uglova,
metrologiju mase, sile i pritiska,
metrologiju fiziko - hemijskih veliina,
metrologiju elektrinih veliina.
Unutar ovakve ope podjele moe se govoriti i o metrologiji
duina, vremena i frekvencije, metrologiji zapremine itd.
Metrologija se moe podijeliti na:
opu i
primjenjenu
 Podjela metrologije

Opa metrologija bavi se problemima mjerenja i

kontrole povezanim sa svim metrolokim oblastima bez
obzira na fizike veliine mjerna sredstva. Bavi se
pojmovima, pravilima i principima.
Prouava: sistem jedinica mjerenja, greke mjerenja,
metroloke karakteristike mjernih sredstava, teorije i
informacije o mjerenju.
Primijenjena metrologija se bavi problematikom
mjerenja u jednoj jedinoj karakteristinoj oblasti. Tu
spada mjerenje i kontrola poznate i definirane jedne ili
vie fizikih veliina.
 Podjela metrologije

Prema oblasti primjene metrologija moe biti:

tehnika,
industrijska,
medicinska,
astronomska itd.
Tehnika metrologija obuhvata probleme
mjerenja u tehnici u kojoj su zastupljene sve
metroloke oblasti sa odgovarajuim mjernim
sredstvima i mjernim metodama.
 Podjela metrologije

Medicinska metrologija se bavi problemima

mjerenja u medicinske svrhe (dijagnostika u
medicini je nezamisliva bez mjerenja).
Industrijska metrologija se bavi problemima
mjerenja (postupcima, tehnikama, tehnologijama i
sredstvima) razliitih veliina u industriji.
To su veliine koje pripadaju jednom ili veem broju
metrolokih oblasti (duina, masa, zapremina,
elektrine veliine).
 Podjela metrologije

Metrologija se moe posmatrati i kao:

nauna,
industrijska i
zakonska (legalna).
Nauna metrologija nema internacionalnu definiciju ali
oznaava najvii nivo tanosti u okviru datog podruja.
Fundamentalna metrologija moe se oznaiti i kao nauna
sa dodatkom zakonske i industrijske koje imaju naunu
kompetentnost.
 Podjela metrologije

Nauna metrologija ima zadatak da ostvari odravanje

etalona iji rang odgovara stvarnim potrebama i
mogunostima jedne zemlje, regije ili podruja
djelatnosti, da ostvari validaciju etalona.
Sve te aktivnosti se odvijaju u okviru raznih institucija i
ueem u procesima akreditacije, odravanja sljedivosti
etalona prema meunarodnim standardima i
ostvarivanjem meunarodne saradnje.
 Podjela metrologije

Fundamentalna (nauna) metrologija se dijeli u 11 oblasti:

masa,

elektricitet,

duina,

vrijeme i frekvencija,

temperatura,

jonizirajue zraenje i radioaktivnost,

fotometrija i radiometrija,

protok,

akustika,

koliina supstance i

interdisciplinarna metrologija.
 Podjela metrologije

Zakonska metrologija se bavi zakonski reguliranjem

podruja mjerenja ukljuujui izradu pravnih propisa,
definicija tehnikih zahtjeva kako bi se postigla potrebna
tanost mjerenja i garancija sigurnosti i preciznosti
izvrenih mjerenja.
Zakonskom metrologijom obezbjeuje se jasna garancija
tanosti, preciznosti i pouzdanosti izvedenih mjerenja,
kroz razradu odgovarajuih meunarodnih i nacionalnih
tehnikih i pravnih pravila i propisa u oblasti metrologije
obezbjeuje proizvode.
 Podjela metrologije

Osnove zakonske metrologije su:

1. utvrivanje mjernih jedinica,
2. razvoj postupaka uvanja etalona i reproduciranja mjernih jedinica
3. razrada metoda mjerenja,
4. postavljanje metoda za provjeru mjernih sredstava,
5. druge aktivnosti za ouvanje jedinstva mjera i mjerenja u
nacionalnim i meunarodnim razmjerama.
U okviru zakonske metrologije donose se u
zakonodavnom postupku usvajanja propisi.
Metroloki sistem u BiH
 Podjela metrologije

Propisi za mjerila treba da garantiraju tane rezultate

mjerenja u:
radnim uslovima,
tokom cijelog perioda upotrbe mjerila,
unutar zadatih doputenih greaka.
S tim u vezi zahtjevi definirani zakonskim propisima
odnose se na:
mjerila,
metode mjerenja,
pakovane proizvode.
 Podjela metrologije

Zakonsko ureenje mjeriteljstva povlai za sobom:

preventivne
represivne mjere.
Prije stavljanja mjerila na trite preduzimaju se preventivne
mjere.
Proizvoai dobijaju odobrenje od kompetentnog ovlatenog
tijela kada tip mjerila zadovolji sve odgovarajue zakonske
zahtjeve.
Za mjerila koja se proizvode serijski, mora se ovjeravanjem
osigurati da svako mjerilo ispunjava sve propisane zahtjeve u
proceduri odobravanja.
 Podjela metrologije

Za mjerila koja su u upotrebi, pregledi i periodine ponovne

provjere se propisuju da bi se garantovalo da je mjerilo
usaglaeno sa zakonskim zahtjevima.

Nadzor trita je represivna mjera kojom se otkriva svaka

nezakonita upotreba mjerila.
Etaloni za ovakve preglede i ispitivanja moraju biti sljedivi do
nacionalnih ili meunarodnih etalona.
Zatita potroaa moe da se razlikuje u razliitim dravama
pa tako zahtjevi koji reguliu upotrebu mjerila postaju predmet
nacionalne zakonske regulative.
 Podjela metrologije

U razliitim podrujima mjerenja koristi se i razliita

mjerna tehnika. Mjerna tehnika je dio metrologije.
Mjerna tehnika se moe podijeliti na sljedea osnovna
podruja:
precizna mjerna tehnika (mjerenje mjerila, kontrola etalona)
laboratorijska mjerna tehnika (razvoj mjerila i mjernih metoda)
industrijska mjerenja (proizvodnja, trgovina, promet itd. ).
Mjerenja u mainstvu su dio ispitivanja koja se vre u
svim fazama proizvodnje.
 Podjela metrologije

Ispitivanja se mogu podijeliti na:

objektivna, iji se rezultati mogu dokumentovati oitanim ili
registrovanim vrijednostima,
subjektivna, koja su rezultat osjeaja svakog pojedinca.
Ovo su ispitivanja vidom - vizuelna ocjena stanja ili mirisom,
dodirom, sluhom (umovi) i sl.
Ispitivanja u mainstvu i tehnici mogu se podijeliti na:
tehniku dijagnostiku maina i alata,
kontrolu procesa proizvodnje,
utvrivanje stanja tehnikih sistema i
sigurnost i zatita na radu.
 Podjela metrologije

U zavisnosti od karaktera registrovanja mjernih

rezultata, mjerenja mogu biti:
analogna i
digitalna
Mjerne metode ili naini mjerenja mogu biti direktni
(neposredni) i indirektni (posredni).
U direktnom mjerenju mjerni rezultat se dobiva poreenjem mjernog
predmeta s poznatom mjernom veliinom uz pomo mjernog
instrumenta. Mjerni rezultat se samo oita sa mjernog instrumenta.
U posrednom mjerenju mjerni se rezultat dobiva proraunom dviju
ili vie izmjerenih veliina.
 Mjerni etaloni

Mjerni etalon je materijalizovana mjera, mjerni

instrument, referentni materijal ili mjerni sistem
namijenjen za definisanje, ostvarivanje, odravanje ili
reprodukovanje jedinice jedne ili vie vrijednosti
veliine koja slui kao referentna.
Primjer: Metar je definisan kao duina puta koju u vakuumu
pree svijetlost u vremenu 1/299792458 sekunde. Primarni nivo
metra je realizovan talasnom duinom jodno stabilizovanog
helium-neonskog lasera. Za nie nivoe koriste se materijalizovane
mjere kao to su reporteri (mjerke), a sljedivost se obezbjeuje
koritenjem optike interferometrije za odreivanje duine
reportera u odnosu na navedenu talasnu duinu svjetlosti lasera.
 Mjerni etaloni

Razliiti nivoi etalona u

lancu sljedivosti
prikazani su na slici.
Meunarodni pregled
svih mjernih etalona ne
postoji.
 Certificirani referentni materijal

Certificirani referentni materijal (CRM), poznat kao

standardni referentni materijal (SRM) u USA, je onaj
referentni materijal gdje su jedna ili vie vrijednosti
veliina certificirane procedurom kojom se uspostavlja
sljedivost prema tanoj realizaciji jedinice, u kojoj je
vrijednost veliine izraena.
Svakoj certificiranoj vrijednosti je pridruena
nesigurnost na odreenom nivou.
CRM su generalno pripremljeni u serijama. Vrijednosti
veliina odreene su mjerenjima uzoraka cijele serije i
u skladu sa granicama nesigurnosti.
 Sljedivost i kalibracija

Lanac sljedivosti je neprekidni lanac poreenja, pri emu je

kod svakog poreenja izraena nesigurnost.
Ovim se obezbjeuje da rezultat mjerenja ili vrijednost
etalona bude povezana sa referentnim etalonom na viem
nivou, koji na kraju zavravaju na nivou primarnog etalona.
Industrija u Evropi
obezbjeuje sljedivost na
najviem meunarodnom
nivou. Za te svrhe koriste
se akreditirane laboratorije.
 Sljedivost i kalibracija

Krajnji korisnik moe da dobije

sljedivost na najviem
meunarodnom nivou direktno
preko nacionalnog mjeriteljskog
instituta ili preko sekundarnih
kalibracionih laboratorija.
Sljedivost moe da se dobije
preko laboratorija koje su izvan
vlastite zemlje korisnika, na
osnovu razliitih ugovora o
meusobnom priznavanju.
 Sljedivost i kalibracija

Osnovno sredstvo osiguranja sljedivosti mjerenja je

kalibracija mjerila ili referentnih materijala.
Kalibracija obuhvata odreivanje mjeriteljskih
karakteristika mjerila ili referentnog materijala.
Ostvaruje se na nain direktnog poreenja sa etalonom
ili certificiranim referentnim materijalom.
Nakon toga izdaje se
certifikat o kalibraciji
i u veini sluajeva na
kalibrisano mjerilo se
stavlja naljepnica.
 Sljedivost i kalibracija

etiri su osnovna razloga zbog kojih se mjerilo

podvrgava kalibraciji:
Da se uspostavi i dokae sljedivost.
Osiguranje da je oitanje mjerila dosljedno sa drugim
mjerenjima.
Odreivanje
tanosti oitavanja
mjerila.
Utvrditi
pouzdanost
mjerila, tj. da li mu
se moe vjerovati?
 Sljedivost i kalibracija

Mjerna oprema (ukljuujui mjerne etalone) potvruje se

u pogodnim periodima (obino periodino).
Intervali potvrivanja odreuju se na bazi stabilnosti,
namjene i koritenja.
Najvaniji faktori koji utiu na uestalost potvrivanja su:
vrsta opreme,
preporuke proizvoaa,
trend podataka dobivenih u prethodnim kalibracijama,
opisana historija odravanja i servisiranja,
opseg i teina koritenja,
 Sljedivost i kalibracija

tendencija troenja i drifta (sporih promjena karakteristika mjerne opreme u

vremenu),
uestalost meusobnog poreenja sa ostalom mjernom opremom, a
posebno sa mjernim etalonima,
uestalost i ozbiljnost vlastitih kalibracija,
uslovi okoline (temperatura, vlanost, vibracije itd.),
tanost mjerenja koja se trae.
U zavisnosti od rezultata kalibracije za vrijeme prethodnih
potvrivanja, intervali potvrivanja e se smanjiti kako bi se
osigurala neprekidna tanost. Intervali potvrivanja se
produuju samo u sluaju kalibracije koja je dala potvrdu da
tako neto nee uticati na tanost mjerne opreme.
 Greke mjerenja

Svako mjerenje u sebi sadri greku mjerenja.

Greke mogu biti:
grube
(nepanja ispitivanja, manjkavo znanje ispitivaa,
neprimjenjeno izabrana oprema ili njeno koritenje, povrno
opaanje ili raunanje...) otklanjaju se paljivim mjerenjem
sistematske
(greke mjerne metode i opreme, greke uslijed linih i
vanjskih utjecaja) otklanjaju se badarenjem
sluajne
(promjene osobina opreme ili mjerenog objekta, promjene
utjecajnih veliina, paralaksa) otklanjaju se statistiki
 Mjerna nesigurnost

Nesigurnost je kvantitativna mjera kvaliteta mjernog

rezultata koja mu omoguava da se uporedi sa drugim
rezultatima, referencama, specifikacijama ili
standardima.
Sva mjerenja imaju greke, prema kojima se rezultat
mjerenja razlikuje od tane vrijednosti onoga to
mjerimo.
U odreenom vremenu i sa odreenim sredstvima,
veina izvora greke mjerenja moe se identificirati i
greke mjerenja mogu se kvantifikovati i ispraviti, npr.
kroz proces kalibracije.
 Mjerna nesigurnost

Meutim, rijetko se vrijeme i sredstva mogu odrediti

na nain da se u potpunosti isprave greke mjerenja.
Mjerna nesigurnost moe se
odrediti na razliite naine.
esto koritena i prihvaena
metoda, npr. prihvatljiva
akreditacijskim tijelima, je
"GUM metoda" koju je preporuio
ISO, a opisana je u "Vodiu za
izraavanje mjerne nesigurnosti".
 Mjerna nesigurnost

Primjer (Mjerni rezultat na certifikatu):

Y=yU
gdje je nesigurnost "U" data sa ne vie od dvije cifre,
a veliina "y" je odgovarajue zaokruena na isti broj
cifara, u ovom primjeru na sedam cifara.
Izmjereni otpor na mjerau otpora (ommetar) od
1,0000527 , gdje mjera otpora, prema specifikaciji
proizvoaa, ima nesigurnost od 0,081 m, na
certifikatu zapisuje se na sljedei nain:
R = (1,000 053 0,000 081)
Faktor obuhvata k = 2
 Mjerna nesigurnost

Definicija prema ISO Vodiu za izraavanje nesigurnosti u

mjerenju (GUM):
Mjerna nesigurnost je parametar pridruen rezultatu mjerenja koji
opisuje rasipanje vrijednosti, a koji bi se opravdano mogao pripisati
mjernoj veliini.
Ovaj parametar moe biti, na primjer standardna devijacija (ili mnogo
njih), ili polu-irina intervala koji ima izraen nivo sigurnosti.
Nepreciznost mjerenja ukljuuje mnoge komponente. Neke od tih
komponenata mogu se procijeniti u statistikoj distribuciji rezultata ili
seriji mjerenja i mogu biti oznaene kao eksperimentalne standardne
devijacije.
Ostale komponente, koje takoe mogu biti oznaene standardnom
devijacijom su bazirane na iskustvu iz drugih sluajeva.
 Mjerna nesigurnost

Tip A procjenjivanja mjerne nesigurnosti je metod

procjenjivanja nepreciznosti pomou statistike analize
serije promatranja. U tom sluaju standardna
nesigurnost je eksperimentalno standardno odstupanje
srednje vrijednosti, koje proizilazi iz postupka traenja
ili regresivne analize.
Tip B procjenjivanja mjerne nesigurnosti je nain
ocjene nesigurnosti sredstvima koja su drugaija od
statistike analize serije mjerenja. U tom sluaju ocjena
standardne nesigurnosti je bazirana na nekim drugim
naunim znanjima.
 Mjerna nesigurnost

Nesigurnost navedena u rezultatu mjerenja je obino

oekivana nesigurnost, izraunata mnoenjem
brojanog faktora, koji esto iznosi k = 2 i koji
korespondira intervalu od priblino 95 % nivoa
povjerljivosti.
GUM (Vodi za izraavanje mjerne nesigurnosti)
filozofija o mjernoj nesigurnosti:
1. Mjerena veliina X, ija vrijednost nije tano poznata i
uzima se s pretpostavkom da je to varijabla s odreenom
funkcijom vjerovatnoe.
2. Rezultat x mjerenja procijenjena oekivana vrijednost E(X).
 Mjerna nesigurnost

3. Standardna nesigurnost u(x) jednaka je kvadratnom

korijenu procijenjenog odstupanja V(X).
4. A tip procjene
Oekivanja i odstupanja
procjenjuju se
statistikim proraunom
ponovljenih mjerenja.
5. B tip procjene
Oekivanja i odstupanja
procjenjuju se drugim
metodama. Najire koritena metoda pretpostavlja
vjerovatnou distribucije npr. pravougaonu distribuciju,
zasnovanu na iskustvima i drugim informacijama.
GUM metoda (zasnovana na GUM filozofiji)

1. Identifikacija svih vanih komponenti mjerne

nesigurnosti
Postoji mnogo izvora koji mogu da doprinesu
mjernoj nesigurnosti. Primijeni model aktuelnog
procesa mjerenja da bi identifikovao izvore.
Koristi mjerne veliine u matematikim modelima.
2. Raunanje standardne nesigurnosti svake
komponente mjerne nesigurnosti
Svaka komponenta mjerne nesigurnosti izraava se u
terminima standardne nesigurnosti koja se odreuje
ili prema tipu A ili tipu B procjene.
GUM metoda (zasnovana na GUM filozofiji)

3. Izraunati kombinovanu nesigurnost

Princip: Kombinovana nesigurnost izraunava se kao
kombinacija pojedinanih komponentnih
nesigurnosti prema zakonu o propagiranju
nesigurnosti.
U praksi:
Za izraunavanje sume ili razlike komponenti, kombinovana
nesigurnost izraunava se kao kvadratni korijen sume kvadrata
standardnih nesigurnosti komponenata.
Za proizvod ili kolinik komponenti, ista pravila kao i za
"sumu / razliku" primjenjuju se za relativne standardne
nesigurnosti komponenti.
GUM metoda (zasnovana na GUM filozofiji)

4. Raunanje proirene nesigurnosti

Mnoenje kombinovane nesigurnosti faktorom k.
5. Izraavanje mjernog rezultata u obliku
Y=yU

Mjerni rezultat iskazan prevelikim brojem cifara je

nepregledan i ostavlja laan dojam o velikoj tanosti
(ispravnosti i preciznosti).
Zato mjerni rezultat treba zaokruiti na upravo toliki
broj cifara koji odgovara tanosti mjerenja, bez "uma"
nepotrebnih cifara.
 Izvori nesigurnosti pri mjerenju

nepotpuna definiciju mjerne veliine,

nesavreno ostvarenje definicije mjerne veliine,
nereprezentativno uzrokovanje, tj. uzorak mjerne
veliine ne predstavlja definisanu mjernu veliinu,
neodgovarajue poznavanje djelovanja uslova okoline
ili nesavreno mjerenje istih,
greke osoblja pri analognim oitavanjima,
krajnja osjetljivost instrumenata ili prag osjetljivosit,
netane vrijednosti mjernih etalona i referentnih
materijala,
 Izvori nesigurnosti pri mjerenju

netane vrijednosti konstanti i drugih parametara

dobijenih od vanjskih izvora koritenih u
algoritmima podataka,
aproksimacije i pretpostavke ukljuene u metode i
postupke mjerenja i
razlike u ponovljenim mjerenjima mjerne veliine uz
prividno jednake uslove.
 Izvori nesigurnosti pri mjerenju

Histereza predstavlja utjecaj prethodnih mjerenja.

Ona je uticaj na oitavanje nainom na koji su
mjerene veliine predstavljene instrumentu.
Za neke instrumente nije isto da li je prethodno
oitavanje bilo manje ili vee od tekueg.
Primjer je aneroid barometar, koji manju vrijednost
pokazuje kada atmosferski pritisak raste, a veu
vrijednost kada atmosferski pritisak opada.
Mjernoj veliini treba uvijek prilaziti sa iste strane i
provjeriti kuda se odvijala posljednja provjera.
 Izvori nesigurnosti pri mjerenju

Drift je postepeno pogoravanje datih oitavanja

instrumenata tokom vremena.
To se esto odnosi na "greku nule" odstupanje
mjernog instrumenta pri emu instrument pokazuje
neku vrijednost, a trebao bi da pokazuje nulu.
Kada nije mogue korigovati nule ili ta korekcija nije
izvrena, njena maksimalno procijenjena vrijednost
treba biti uvrtena kao nesigurnost mjerenja.
 Izvori nesigurnosti pri mjerenju

Javljaju se i razlike u ponovljenim mjerenjima iako su uslovi

bili prividno isti. Ovaj izvor nesigurnosti se najlake otkrije
ponavljanjem mjerenja, koja trebaju svaki put dati isti rezultat.
Ovakva nesigurnost se moe ocijeniti kao tip A.
Treba imati na umu da postoji odreena taka na kojoj ovo
prestaje biti efikasno tj. kada je ova nesigurnost znatno manja
od nesigurnosti izvora.
Svi utjecajni faktori mogu, ali ne moraju, biti meusobno
zavisni tj. moe se desiti jedan od njih dovodi do pojave ili
poveanja drugoga.
 Mjeriteljska infrastruktura

Konvencija o metru
Evropske metroloke organizacije
Akreditovane laboratorije
Organizacija mjeriteljskog sistema u BiH
Mjerne jedinice SI sistema
 Konvencija o metru

Posve praktini razlozi nametnuli su potrebu za

uvoenjem jedinstvenog evropskog sistema jedinica.
Industrija, trgovina i nauka mnogih zemalja uvidjele su
prednosti tog jedinstvenog i loginog sistema za svaku
dravu.
To se naroito zapazilo na meunarodnim izlobama
1851. u Londonu i 1867 u Parizu, te na Meunarodnoj
geodetskoj konferenciji 1867.godine u Berlinu, gdje je
izraena potreba za svjetskom unifikacijom mjernih
jedinica.
 Konvencija o metru

U Parizu 1875. godine odrana je Diplomatska

konferencija o metru, gdje je 17 drava potpisalo
"Konvenciju o metru", koja podrazumijeva sljedee:
1. Definirane su jedinice duine metar i jedinica mase kilogram u
obliku materijalnih pramjera.
2. Osnovan je Meunarodni ured za tegove i mjere (Bureau
International des poids et Mesures - BIPM) kao stalni nauni
zavod Konvencije o metru.
3. Osnovan je Meunarodni komitet za tegove i mjere (Comit
International des Poids et Mesures CIPM) sa zadatkom da
upravlja naunim i tehnikim radom Meunarodnog ureda za
mjere i tegove u duhu Konvencije o metru.
 Konvencija o metru

4. Odreeno je da se najmanje jednom svakih 6 godina u Parizu sazove

Generalna konferencija za mjere i tegove (Confrence Gnrale des
Poids et Mesures - CGPM), tj. skuptina ovlatenih predstavnika
zemalja lanica Konvencije o metru. Svoje odluke ona objavljuje u
obliku preporuka koje se odnose na osnovne jedinice i konstante
metrikog sistema i na metode reproduciranja jedinica pomou
pramjera, objavljuje naune rezolucije od meunarodne vanosti,
utvruje program rada Meunarodnog komiteta (CIPM) i smjer
razvoja BIPM, rjeava finansijske probleme itd.
Konvencija o metru imala je 51 dravu lanicu u 2008.
godini i 27 drava i ekonomija koje su pridruene CGPM,
sa pravom da poalju posmatraa na CGPM.
Regionalne mjeriteljske organizacije
 Evropske metroloke organizacije

EUROMET (European Metrology Collaboration) je

udruenje osnovano 1983.godine, pod ijim
pokroviteljstvom sarauju nacionalni metroloki instituti
EU i EFTA (Evropsko udruenje za slobodnu trgovinu).
Sada se zove EURAMET, okuplja 37 lanica.
Osnova saradnje su projekti koji se odnose na istraivanja,
meulaboratorijska poreenja i studije sljedivosti.
Projektima upravljaju tzv. izvjetajne grupe koje imaju po
jednog lana iz svake zemlje. One ine osnovu
ekvivalentnosti izmeu NMI i evropske sljedivosti.
 Evropske metroloke organizacije

EA (European Cooperation for Accreditation) je

kljuna organizacija akreditacionih tijela u Evropi
zasnovana na meusobnim sporazumima i nadzorom kroz
meusobne posjete.
Namjera je da ispitivanja i kalibracije koja se provode u
laboratoriji u nekoj zemlji budu prihvaeni i priznati od
vlasti i industrije u svim ostalim zemljama lanicama.
Metroloka infrastruktura u veini zemalja se sastoji od
Nacionalnih metrolokih instituta (NMI), referentnih i
akreditovanih laboratorija.
 Evropske metroloke organizacije

Nacionalni mjeriteljski institut, NMI, je institut koji je

nacionalnom odlukom odreen za razvijanje i
odravanje nacionalnih etalona jedne ili vie veliina.
NMI predstavlja zemlju na meunarodnm nivou u
odnosima sa nacionalnim mjeriteljskim institutima
drugih zemalja, u odnosima sa regionalnim
mjeriteljskim organizacijama (RMO) i sa BIPM.
Mnogi NMI ostvaruju primarne etalone osnovnih i
izvedenih jedinica na najviem meunarodnom nivou,
dok neki NMI ostvaruju neke jedinice koristei
sekundarne etalone sljedive do drugih NMI.
 Evropske metroloke organizacije

Nacionalni mjeriteljski instituti, NMI su tipino

odgovorni za:
distribuciju jedinica Sl akreditovanim laboratorijama,
industriji, univerzitetima, zakonodavstvu i dr.
istraivanje u mjeriteljstvu i razvoj novih i poboljanih etalona
(primarnih i sekundarnih) i mjernih metoda
uestvovanje u komparacijama na najviem meunarodnom
nivou
odravanje opte strukture nacionalne hijerarhije
kalibracija/sljedivosti (Nacionalni mjeriteljski sistem).
 Akreditovane laboratorije

Akreditacija je priznavanje treoj strani tehnike

sposobnosti laboratorije, sistem kvaliteta i njenu
neovisnost.
Akreditovati se mogu i javne i privatne laboratorije.
Akreditacija je dobrovoljna, ali veina
meunarodnih, evropskih i nacionalnih vlasti
osigurava kvalitet ispitnih i kalibracionih laboratorija
u okviru njihove nadlenosti, tako to zahtijeva da
njihovu akreditaciju izvri nadleno tijelo za
akreditaciju.
 Akreditovane laboratorije

U nekim zemljama, na primjer, akreditacija se

zahtijeva za laboratorije koje vre kalibraciju tegova
koji se koriste u prodavnicama za maloprodaju.
Akreditacija se dodjeljuje na osnovu ocjenjivanja
laboratorija i redovnog nadzora.
Akreditacija se uglavnom provodi prema regionalnim i
meunarodnim standardima, npr. ISO/IEC 17025
"Opi zahtjevi za kompetencije ispitnih i kalibracionih
laboratorija", i tehnikim propisima i smjernicama
relevantnim za pojedinane laboratorije.
 Akreditovane laboratorije

Namjera akreditacije je da sva ispitivanja i kalibracije

koje se izvre u akreditovanim laboratorijama u
jednoj zemlji budu prihvaene i u drugim zemljama
lanicama, od strane nadlenih vlasti i u industriji.
Stoga, tijela za akreditaciju imaju dogovorene
multilateralne sporazume na meunarodnom i
regionalnom nivou, kako bi se prepoznala i
promovirala jednakost meusobnih sistema, izdatih
certifikata i ispitnih izvjetaja koje izdaju
akreditovane organizacije.
 Organizacija mjeriteljskog sistema u BiH

U Turskom carstvu u kome je gotovo pet vijekova

pripadala i Bosna i Hercegovina postojao je sistem za
mjere i mjerenja.
Pristupanjem Konvenciji o metru pristupilo se uvoenju
metarskog sistema u Turskoj (1875. godine) pa i u turskim
oblastima u granicama Bosne i Hercegovine (do 1878.
godine).
Zbog zamjene brojnih jedinica i konfuzije koja je time
nastala, Turska istupa iz Konvencije 1894. godine, te
ponovo pristupa 1933. godine.
 Organizacija mjeriteljskog sistema u BiH

Evropske mjerne jedinice i mjeriteljski sistem u nae

krajeve donosi Austro-Ugarska koja je odlukom
Berlinskog kongresa dobila pravo da zaposjedne BiH i
njome upravlja (1878. godine do 1918. godine), a bila je
jedna od drava koja je potpisala Metarsku konvenciju i
ratificirala je u Budimpeti 31. decembra 1875. godine.
U februaru 1908. godine izvrena je aneksija BiH.
Uspostavljanjem Sabora i Zemaljske vlade za Bosnu i
Hercegovinu dolazi i do usvajanja i proglaavanja
Zakona o mjerama za Bosnu i Hercegovinu (5.4.1911)
 Organizacija mjeriteljskog sistema u BiH

Nakon toga su usvajani zakoni o mjerama u Kraljevini

SHS, Kraljevini Jugoslaviji, i SFRJ
1992. godine osnovan je Zavod za standardizaciju,
mjeriteljstvo i patente ZSMP, koji se sastojao od:
Sektora standardizacije
Sektora mjeriteljstva
Sektora za patente
U novembru 2000. godine donesena je Odluka o
organizaciji standardizacije, mjeriteljstva, akreditacije i
intelektualnog vlasnitva u BiH od strane tadanjeg
visokog predstavnika.
 Organizacija mjeriteljskog sistema u BiH

2001. godine Parlamentarna skuptina BiH usvaja

set zakona:
Zakon o osnivanju Instituta za standarde, mjeriteljstvo i
intelektualno vlasnitvo BiH
Zakon o osnivanju instituta za akreditiranje BiH
Zakon o akreditiranju BiH
Zakon o standardizaciji BiH
Zakon o mjeriteljstvu BiH
Zakon o mjernim jedinicama BiH
 Organizacija mjeriteljskog sistema u BiH

Institut za mjeriteljstvo Bosne i Hercegovine

predstavlja dravni mjeriteljski institut u BiH,
direktno odgovoran Vijeu ministara Bosne i
Hercegovine.
Entitetske institucije za mjeriteljstvo:
Zavod za mjeriteljstvo Federacije Bosne i Hercegovine,
uspostavljen u okviru resornog ministarstva Vlade Federacije
Bosne i Hercegovine.
Zavod za metrologiju i standardizaciju Republike Srpske,
uspostavljen u okviru resornog ministarstva Vlade Republike
Srpske.
 Mjerne jedinice SI sistema

Zakonske mjerne jedinice u Bosni i Hercegovini su

jedinice meunarodnog sistema SI (osnovne, dopunske i
izvedene). Osnovne SI jedinice su:
Veliina Ime Oznaka
duina metar m
masa kilogram kg
vrijeme sekunda s
elektrina struja amper A
termodinamika temperatura kelvin K
jaina svjetlosti kandela cd
koliina materije (supstance) mol mol
 Mjerne jedinice SI sistema

Duina:
Jedinica za duinu je metar. Metar je duina puta koju u
vakuumu napravi svjetlost u vremenu 1/2999 792 458
sekunde.
Masa:
Jedinica za masu je kilogram. Kilogram je masa
meunarodnog etalona kilograma.
Vrijeme:
Jedinica za vrijeme je sekunda. Sekunda je trajanje 9 192
631 770 perioda zraenja koje odgovara prijelazu izmeu
dva hiperfina nivoa osnovnog stanja atoma cezija 133.
 Mjerne jedinice SI sistema

Elektrina struja:
Jedinica elektrine struje je amper. Amper je jaina stalne
elektrine struje koja meu dva paralelna vodia,
neograniene duine i zanemarivo malim krunim presjekom,
koji su u vakuumu razmaknuti jedan metar, proizvodi meu
tim vodiima silu od 210-7 njutna po metru duine.
Termodinamika temperatura:
Jedinica termodinamike temperature je kelvin. Kelvin je
termodinamika temperatura koja je jednaka 1/273 dio
termodinamike temperature trojne take vode.
 Mjerne jedinice SI sistema

Jaina svjetlosti:
Jedinica jaine svjetlosti je kandela. Kandela je jaina
svjetlosti u odreenom smjeru izvora koji odailje
monohromatsko zraenje frekvencije 5401012 herca i
kojemu je energetska jaina u tom smjeru 1/683 vata po
steradijanu.
Koliina materije:
Jedinica za koliinu materije je mol. Mol je koliina
materija u sastavu koji sadri toliko elementarnih jedinki
koliko ima atoma u 0,012 kilograma ugljika 12.
 Mjerne jedinice SI sistema

Dopunske jedinice SI:

Ugao (u ravni):
Jedinica ugla u ravni je radijan. Radijan je ugao izmeu
dvaju poluprenika koji na krugu isjecaju luk duine
jednake polupreniku (1 rad = 1).
Prostorni ugao:
Jedinica prostornog ugla je steradijan. Steradijan je ugao
kupe sa vrhom u sredini kugle, koja na povrini kugle
omeuje povrinu jednaku povrini kvadrata odreenog
poluprenikom kugle (1 sr = 1).
 Mjerne jedinice SI sistema

Izvedene SI jedinice: frekvencija (Hz), sila (N),

pritisak (Pa), energija, rad, toplota (J), snaga,
energetski tok, toplinski tok (W), elektrini naboj (C),
elektrini napon, elektromotorna sila, elektrini
potencijal (V), elektrini kapacitet (F), elektrina
vodljivost (S), magnetni tok (Wb), magnetna
indukcija (T), induktivnost (H), Celzijeva temperatura
(C), svjetlosni tok (lm), osvijetljenost (lx), aktivnost
radioaktivne tvari (Bq), apsorbirana doza joniziranog
zraenja (Gy), ekvivalentna doza jonizujueg zraenja
(Sv)
 Mjerne jedinice SI sistema

Naziv Oznaka Brojana vrijednost

peta P 1 000 000 000 000 000 = 1015
tera T 1 000 000 000 000 = 1012
giga G 1 000 000 000 = 109
mega M 1 000 000 = 106
kilo k 1 000 = 103
hekto h 100 = 102
deka da 10 = 101
deci d 0,1 = 10-1
centi c 0,01 = 10-2
mili m 0,001 = 10-3
mikro 0,000 001 = 10-6
nano n 0,000 000 001 = 10-9
piko p 0,000 000 000 001 = 10-12
femto f 0,000 000 000 000 001 = 10-15
 Pisanje imena i simbola SI jedinica

Oznake jedinica se piu malim slovima, ali je prvo

slovo simbola jedinice veliko slovo ukoliko
ime jedinice dolazi po neijem imenu ili
simbol jedinice je poetak reenice.
Primjer: Jedinica kelvin oznaava se simbolom K.
Simboli jedinica ostaju nepromijenjeni u mnoini -
("s" se ne dodaje - vai za engleski jezik)
Iza simbola jedinice se nikada ne stavlja taka, izuzev
ako je kraj reenice.
 Pisanje imena i simbola SI jedinica

Jedinice kombinovane mnoenjem nekoliko jedinica

moraju se pisati sa takom izmeu (oznakom puta)
ili sa razmakom.
Primjer: Nm ili N m
Jedinice kombinovane razlikom jedne jedinice sa
drugom moraju se pisati sa kosom crtom ili sa
negativnim eksponentima.
Primjer: m/s ili m s-1
 Pisanje imena i simbola SI jedinica

Kombinovane jedinice mogu sadravati samo jednu

kosu crtu. Dozvoljena je upotreba zagrada ili
negativnih eksponenata za sloene kombinovane
jedinice.
Primjer: m/s2 ili m s-2 ali ne i m/s/s
Primjer: m kg/(s3 A) ili m kg s-3 A-1 ali ne i mkg/s3/A
niti mkg/s3A
Simboli moraju biti razdvojeni od brojane
vrijednosti razmakom.
Primjer: 5 kg a ne 5kg
 Pisanje imena i simbola SI jedinica

Simboli jedinica i imena jedinica ne smiju biti

pomijeani.
Kod pisanja brojnih vrijednosti razdvajaju se grupe
od po tri cifre kako sa desne tako i sa lijeve strane
decimalnog zareza (15 739,012 53). Kod
etvorocifrenih brojeva ovaj razmak se moe
izostaviti. Zarez se ne koristi za razdvajanje hiljada.
Matematike operacije se mogu primjenjivati samo
na simbole jedinica (kg/m3), a ne i na njihova imena
(kilogram/kubni metar).
 Pisanje imena i simbola SI jedinica

Pri pisanju mora da bude

nedvosmisleno jasno na
koju brojnu vrijednost se
odnosi simbol jedinice i
koja se matematika
operacija primjenjuje na
vrijednost fizike
veliine:
35 cm x 48 cm ne: 35 x 48 cm
100 g 2 g ne: 100 2 g