Daroviti uenici

Sastavnice izlaganja

Upoznati studente s pojmovnim odreenjem darovite

djece te njihovim karakteristikama
Odlike koje krase darovitu djecu
Kako pristupiti darovitoj djeci
Kako uoiti i dodatno razviti talente darovite djece
Razliita shvaanja
darovitosti:
Pravilnik o osnovnokolskom odgoju i obrazovanju
darovitih uenika
Darovitost je sklop osobina koje ueniku omoguavaju
trajno postignue natprosjenih rezultata u jednom ili vie
podruja ljudske djelatnosti, a uvjetovano je visokim
stupnjem razvijenosti pojedinih sposobnosti, osobnom
motivacijom i izvanjskim poticajem. (Pravilnik o
osnovnokolskom odgoju i obrazovanju darovitih uenika,
1991)
Darovitost je spoj triju osnovnih skupina, osobina:
natprosjenih opih ili specifinih sposobnosti, motivacije i
visokog stupnja kreativnosti. (Pravilnik o osnovnokolskom
odgoju i obrazovanju darovitih uenika, 1991)
Razliita shvaanja
darovitosti:
Prema sposobnostima, podruja darovitosti su:
1. Ope intelektualne sposobnosti
2. Stvaralake (kreativne) sposobnosti
3. Sposobnosti za pojedina nastavna i znanstvena
podruja
4. Socijalne i rukovodne sposobnosti
5. Sposobnosti za pojedina umjetnika podruja
6. Psihomotorne sposobnosti
(Pravilnik o osnovnokolskom odgoju i obrazovanju darovitih
uenika, 1991)
Razliita shvaanja
darovitosti
Darovitost kao visoka opa intelektualna sposobnost
(L. Terman)
Daroviti su oni pojedinci koji u testu inteligencije postiu
rezultat to ga moe postii do 2,5% pojedinaca u
populaciji. Testovi inteligencije mjere one sposobnosti
koje pojedincu omoguuju da se snalazi u novim
situacijama, da barata apstraktnim pojmovima i odnosima,
apstraktnim simbolima, to mu pak omoguuje da stjee
znanje ubrzano i s razumijevanjem.
(Terman, prema Lazari, 2002, 1)
Razliita shvaanja
darovitosti
Darovitost kao opa sposobnost divergentnog miljenja
(Wallach)
Darovit je onaj pojedinac koji pokazuje vrlo visoku
sposobnost produkcije novih ideja, jer on ima najvie ansi
da se razvije u produktivnog stvaraoca.
(Wallach, prema Lazari, 2002, 1)
Razliita shvaanja
darovitosti:
Darovitost kao produktivno-kreativna sposobnost
(Tannenbaum)
Darovitost je svojevrstan sklop osobina (sposobnosti,
motivacije i kreativnosti) koji omoguuje pojedincu da
postie izrazito natprosjean rezultat (produkt) u nekoj
domeni ljudske djelatnosti, a taj se produkt moe
prepoznati kao nov i originalan doprinos u toj oblasti.
Darovita su ona djeca koja pokazuju postignue ili
potencijalnu sposobnost za postignue produktivno-
kreativnog rezultata u nekom podruju.
(Tannenbaum, prema Lazari, 2002, 1)
Razliita shvaanja
darovitosti
Darovitost kao sposobnost kvalitetne upotrebe misaonih procesa
(Sternberg)
Daroviti pojedinac bio bi onaj kojemu visoke sposobnosti i velika
motivacija omoguuju nastanak kvalitetne, elastine ope i
specifine baze znanja, iji se elementi u odreenom trenutku
mogu upotrijebiti na nov, kreativan nain.
(Sternberg, prema Lazari, 2002, 2)

Darovitost kao visoka podruno-specifina sposobnost (Bloom,

Feldman, Gardner)
Daroviti pojedinac je onaj koji uz razvijene ope intelektualne
sposobnosti ima naroito visoke sposobnosti za jedno specifino
podruje, za ije ovladavanje pokazuje izvanrednu motivaciju,
predanost i posveenost, a to nailazi na razumijevanje, potporu
i aktivni angaman obitelji i ire drutvene zajednice.
(Bloom, Feldman, Gardner, prema Lazari, 2002, 2)
Genij

Genij je ekstremnija verzija darovitog djeteta koje

stvara na stupnju odrasle osobe iako je jo uvijek
dijete. (Huzjak, 2006, 232)
Samostalno otkrivaju pravila svojeg podruja i
smiljaju neobine strategije za rjeavanje problema.
(Huzjak, 2006, 232)
Kada odrastu, takva djeca nekad postaju strunjaci u
svojem podruju; a strunost nije kreativnost. (Huzjak,
2006, 232)
Kreativnost ili stvaralatvo

Kreativnost (hrv. stvaralatvo) je tvoraka sposobnost

koja moe, ali i ne mora biti osobina nekoga darovitog
pojedinca. (Huzjak, 2006, 236)
Dva elementa osobine kreativnosti:
1)kreativni pojedinac uoava te kombinira stvari na posve nov
te do tada nevien nain
2)kreativni pojedinac proizvodi neke nove i drugaije ideje ili
ini neuobiajena djela

Darovite osobe bez kreativnosti postaju strunjaci

Darovite, kreativne osobe, mjenjaju podruje u kojem
rade i s kojim se bave
(Huzjak, 2006)
Tri koncepta kreativnosti:

Kreativni potencijal- latentna sposobnost da se

proizvede neto originalno (moe se mjeriti)
Kreativno dostignue-aktualizacija kreativnog
potencijala, odnosi se na proizvodnju neeg originalnog
to neki ljudi mogu smatrati kreativnim
Kreativni talent- sposobnost da se kreativna proizvodnja
ponovi vie puta
(Barbot, Besancon, Lubart, 2013)
Karakteristike intelektualnog
funkcioniranja darovite djece
Prema udina-Obradovi (1991), postoji 5
karakteristika, a to su:
Visok stupanj ope inteligencije i naroito visok stupanj
neke specifine sposobnosti
Visokorazvijena sposobnost uoavanja odnosa
Visokorazvijena sposobnost pronalaenja problema
Velika vjetina koritenja kombinacija onih sposobnosti u
kojima su najbolji
Naroita sposobnost mijenjanja okoline
Karakteristike intelektualnog
funkcioniranja darovite djece
Obrauju i zadravaju velike koliine informacija
Razumiju materijale na naprednom stupnju
Znatieljni su i imaju raznolike i intenzivne interese
Imaju visok stupanj razvoja jezika i verbalnih sposobnosti
Ubrzano razmiljaju
Vide neobine veze meu drugim uenicima ili predmetima
Ue stvari ranije od njihovih vrnjaka
Preferiraju kompleksne i izazovne zadatke
Primjenjuju steeno znanje na novim situacijama
(Manning, 2006)
Odnos prema djeci u
predkolskim ustanovama
Crljen i Poli (2006) tvrde da svako dijete treba tretirati kao
potencijalno darovito i omoguiti odgoj koji e optimalno
poticati razvoj njegovih mogunosti
Istraivanja su dovela do zakljuka da se 50% djeje
inteligencije razvija do 4. godine, sljedeih 30% do
djetetove 8. godine, a ostatak pripada razvoju do 17.
godine. (Crljen, Poli, 2006, 139)
Tri karike cjelovitog i organiziranog sustava skrbi o
darovitima (Crljen, Poli, 2006):
Rana identifikacija darovitih
Pruanje odgojno-obrazovne podrke njihovu razvoju, uz
konstantnu evaluaciju
Podrka njihovu profesionalnom razvoju i angairanju
Nastavni program za darovitu
djecu
Treba biti:
Fleksibilan i individualan
Zasnovan na viim misaonim procesima (zakljuivanje i
divergentno miljenje)
Orijentiran prema budunosti
(Crljen, Poli, 2006)
Nastavni program za darovitu
djecu
Treba omoguivati:
akceleraciju, obogaivanje programa prema potrebama
djeteta
primjenu svih sredstava i sadraja iz drutvene zajednice
Treba doputati:
razliite brzine napredovanja
razliite sadraje
primjenu raznih stilova uenja
(Crljen, Poli, 2006)
Osnove za razvoj darovitosti

povoljna emocionalna klima pruanje emocionalne

zatienosti i osjeaja prihvaenosti
prostor ne smije biti prevelik ni pretrpan, mogunost
prenamjene prostora, raspodjela prostora na manje
kutie
raznolik materijal za igranje primjeren djeci od 3 do 8
godina
motiviranje nagraivanje, podupiranje samostalnih
poduhvata, izgraivanje kompetentnosti, uspostavljenje
unutarnjih kriterija uspjenosti, razvoj neovisnosti i
samopouzdanja
(Crljen, Poli, 2006)
Osnove za razvoj darovitosti

organizirani proces uenja povezivanje igre i uenja,

djelatnosti i uenja
razvijanje kreativnosti i mate uspostavljanje ozraja
slobode, odgoda kritike, ocjene, izbjegavanje osjeaja
posramljenosti, razvijanje divergentnog miljenja (novi
materijali i sadraji, potovanje djejih ideja, poticanje
kreativnosti, poticanje djece da postavljaju pitanja i
sami trae odgovor)
(Crljen, Poli, 2006)
Kako pomoi darovitom
djetetu?
Uvaavati specifine djeje interese
Poticati irenje znanja i razvoj verbalnih sposobnosti
Omoguiti djetetu da ui ono to ga zanima i na nain
koji mu odgovara
Ne podcjenjivati darovito dijete, nego mu organizirati
sloenije aktivnosti
Ustrajati na preciznosti i neovisnosti te ustrajnosti u
radu
Ne usporeivati dijete
(Crljen, Poli, 2006)
Kako pomoi darovitom
djetetu?
Koristiti se raznolikim materijalom
Ohrabriti kreativno i produktivno miljenje
Ne biti krut u radu
Ne uiti djecu onomu to ve znaju
Ne oekivati od djeteta da zna sve
Ne preopteretiti dijete s previe aktivnosti
Ne dopustiti praznine u uenju i ponaanju
(Crljen, Poli, 2006)
Aktivnosti i igre za darovitu
djecu
Aktivnosti: Slaganje puzli, didaktike igre, slagalice,
igre na raunalu, etnja
Igre: budi kao- djeca moraju neto odglumiti
Rije na glas/slovo- djeca se moraju sjetiti to vie
rijei
to bi se dogodilo da...- djeca moraju zamisliti situacije
uini to- djeca moraju pokazati kako se ine odreene
zadane situacije
(Crljen, Poli, 2006)
 Koli-Vehovec, S., Ronevi, B. (2003).
Perfekcionizam, ispitna anksioznost i
akademsko samopoimanje darovitih
gimnazijalaca. Drutvena Istraivanja, 5
(67), 679-702.
Cilj

Ispitati razlike izmeu intelektualno darovitih i

nedarovitih gimnazijalaca u kolskom uspjehu,
perfekcionizmu, ispitnoj anksioznosti i akademskom
samopoimanju te utvrditi prediktore kolske
uspjenosti. (Koli-Vehovec, Ronevi, 2003, 679)
Metodologija

Sudionici- 364 uenika dviju gimnazija u Rijeci

Mjerni instrumenti
Inteligencija- Problemni test (PBT, forba B, Kulenovi i
ebec, 1998.). Sastoji se od 69 zadataka i mjeri opi faktor
inteligencije odnosno fleksibilnost u inteligentnom
ponaanju.
Perfekcionizam- Mjeri est dimenzija perfekcionizma,
prikladna za mjerenje perfekcionizma na kolskoj
populaciji jer ukljuuje estice koje se odnose na
percepciju kolskih situacija i roditeljskih oekivanja.
(Koli-Vehovec, Ronevi, 2003)
Metodologija

kolsko samopoimanje- Nije se mjerilo samopoimanje iz

svakog predmeta zasebno, ve su se estice odnosile na
ope, jezino-povijesno i samopoimanje u prirodnim
predmetima.
Ispitna anksioznost- Ispitivanje u kojoj je mjeri kod
uenika prisutna anksioznost u ispitnim situacijama.
Sastoji se od sedam tvrdnji koje opisuju reakcije uenika u
situacijama kolskog ispita.
Opi kolski uspjeh- zaokruivanje opeg uspjeha na skali
od 1 do 5
(Koli-Vehovec, Ronevi, 2003)
Metodologija

Postupak- grupno, razred po razred. Trajanje ispitivanja

2 kolska sata. Tijekom jednog kolskog sata, uenici
su rjeavali Problemni test, a tijekom drugog kolskog
sata ispunjavali su Skalu ispitne anksioznosti, Skalu za
ispitivanje perfekcionizma i Upitnik za ispitivanje
kolskog samopoimanja. (Koli-Vehovec, Ronevi,
2003, 687)
Rezultati

Znaajna razlika izmeu darovitih i nedarovitih uenika

utvrena je samo u ispitnoj anksioznosti: daroviti
uenici su manje anksiozni od nedarovitih. Daroviti
uenici nisu uspjeniji u koli od nedarovitih, samo 34%
darovitih postie odlian uspjeh. Spolne razlike
dobivene su za podljestvicu Organizacija skale
perfekcionizma i za jezino-povijesno samopoimanje:
djevojke procjenjuju da su organiziranije od mladia i
imaju pozitivnije samopoimanje.
Zakljuak

Izuzetno visoke intelektualne sposobnosti ne

predstavljaju znaajnu prednost darovitih gimnazijalaca
te bi bilo vrijedno u buduim istraivanjima utvrditi
mogue ostale initelje kolskog uspjeha darovitih
uenika. (Koli-Vehovec, Ronevi, 2003, 698)
 urevi, I., Pavlekovi, M., Zeki-Suac,
M. (2010). Recognizing mathematically
gifted children by using expert systems,
teachers, and psychologists estimations.
Drutvena Istraivanja, 3 (107), 487-510.
Cilj

Usporediti uspjeh ekspertnoga sustava (ES) MathGift,

uitelja i psihologa u detekciji matematiki nadarene
djece da bi se utvrdilo moe li ekspertni sustav uspjeno
otkriti darovitu djecu u situacijama gdje psiholoke
procjene nisu dostupne. (urevi, Pavlekovi, Zeki-
Suac, 2010, 489)
Metodologija

Sudionici- 247 desetogodinjih uenika 10 osnovnih

kola u Osijeku, 2006. godine
ES svrstava djecu u 3 kategorije:
Potencijalno darovita djeca na podruju matematike
Djeca s matematikim kompetencijama iznad prosjeka
Djeca s prosjenim matematikim kompetencijama
(urevi, Pavlekovi, Zeki-Suac, 2010)
Metodologija

ES je analizirao sljedee:
Procjena matematikih kompetencija uenika
Kognitivne komponente nadarenosti
Osobne komponente koje pridonose razvoju nadarenosti
Okruenje
Uspjenost aktivnog uenja i vjebe koje poboljavaju
razvoj matematikih kompetencija
(urevi, Pavlekovi, Zeki-Suac, 2010)
Rezultati

Provedeno istraivanje pokazalo je da su uitelji

procjenili da je vie djece nadareno nego to su to
procjenili psiholozi i ES. Psiholozi su drugi po redu, a ES
je na zadnjem mjestu.
Najvei postotak pogreaka u procjeni imali su
psiholozi, a najmanji uitelji.
(urevi, Pavlekovi, Zeki-Suac, 2010)
Zakljuak

Program ES mogao bi sluiti kao pomo uiteljima pri

otkrivanju darovite djece te kao rjeenje za univerzalnu
i jednaku, o kulturi neovisnu, detekciju matematiki
darovite djece.
(urevi, Pavlekovi, Zeki-Suac, 2010)
 Barbot, B., Besancon, M.,
Lubart, T. (2013). Creative
giftedness and educational
opportunities. Educational and
Child Psychology, 30 (2), 79-
88.
Cilj

Utvrditi koji kolski kontekst vie favorizira kreativnost

Pretpostavka: bit e to Montessori kola
(Barbot, Besancon, Lubart, 2013)
Metodologija

Sudionici: 40 djece is Montessori kole i 40 iz

tradicionalne kole izmeu 6 i 11 godina
Istraivanje kroz dvije godine
Mjerenja kreativnog potencijala koja su se razlikovala
po tipu zadatka (divergentno miljenje nasuprot
integrativnom zadatku) i domeni izraavanja (verbalna
nasuprot figuralne)
(Barbot, Besancon, Lubart, 2013)
Tipovi zadataka

Poboljanje igrake- uiniti igraku slona zanimljivijom

na to vie naina
Paralelne linije- napraviti to vie crtea od para
paralelnih linija
Izmisliti priu- izmiljanje prie iz naslova koji je
ponuen
Izmisliti crte- 6 elemenata na papiru, dijete mora
nacrtati neto koristei ih
(Barbot, Besancon, Lubart, 2013)
Rezultati

Djeca iz Montessori kole su preteito imala bolje

rezultate od djece iz tradicionalne kole
Rezultati su potvrdili tezu da bi kolski kontekst mogao
utjecati na kreativnost
(Barbot, Besancon, Lubart, 2013)
Zakljuak

Iako se kreativnost ne ui direktno, mogue je da je

Montessori kola ponudila socio-kognitivni kontekst,
ukljuujui projekte s naglaskom na osobnoj inicijativi,
koji su pomogli izgraditi kognitivne, konativne ili
afektivne resurse ukljuene u kreativnost. (Barbot,
Besancon, Lubart, 2013, 86)
Zakljuak seminara

Potrebno je rano uoiti darovitu djecu kako bi im se pruila

to vea mogua podrka za daljnji razvoj.
Darovita djeca glavni su pokretai drutva i veliki inovatori
na svim podrujima, stoga je vrlo bitno pruiti im to bolje
okruenje za napredak.
Treba im omoguiti razvoj vjetina i talenata za koje su
pokazala interes.
Postoje razliite teorije o tome kako uoiti darovitu djecu,
kako im pristupiti i kako ih potaknuti na rad te izvui
njihovu kreativnost na vidjelo, ali svako je dijete posebno
te se ne moe generalizirati nego bi idealno bilo pristupiti
svakom pojedincu na nain koji e za njega samog biti
najbolji.
Literatura
Barbot, B., Besancon, M., Lubart, T. (2013). Creative giftedness and educational opportunities. Educational and Child Psychology, 30 (2), 79-88.
Crljen, M., Poli, R. (2006). Briga za nadarenu djecu. Metodiki ogledi, 13 (1), 137-147.
udina-Obradovi, M. (1991). Nadarenost: razumijevanje, prepoznavanje, razvijanje. Zagreb: kolska knjiga
urevi, I., Pavlekovi, M., Zeki-Suac, M. (2010). Recognizing mathematically gifted children by using epert systems, teachers, and psychologists estimations. Drutvena Istraivanja, 3 (107), 487-510.
Huzjak, M. (2006). Darovitost, talent i kreativnost u odgojnom procesu. Odgojne znanosti, 8 (1), 289-300.
Koli-Vehovec, S., Ronevi, B. (2003). Perfekcionizam, ispitna anksioznost i akademsko samopoimanje darovitih gimnazijalaca. Drutvena Istraivanja, 5 (67), 679-702.
Lazari, N. (2001/2002). Darovitost.
http://www.portalalfa.com/mambo/index.php?option=com_content&task=view&id=286&Itemid=183
Manning, S. (2006). Recognizing Gifted Students: A Practical Guide for Teachers. Kappa Delta Pi Record. Winter 2006, 64-68.
Hvala!
Josip Kovaevi
Tomislav Mii