Dijalekt je samo jezik koji je izgubio

bitku, a standardni jezik je samo

dijalekt koji je politiki uspio.
Louis-Jean Calvet
TRONARJENOST BITNA
SASTAVNICA HRVATSKOGA
JEZINOGA IDENTITETA
 HRVATSKI STANDARDNI JEZIK nema
dijalekatske osnovice, niti je istovjetan s
nekim dijalektom posebno, on je samo
dosljedna stilizacija novotokavske
jekavtine zapadnoga tipa, uz tronarjenu
nadogradnju prema viestoljetnoj hrvatskoj
knjievnoj batini.
(Razred za filologiju HAZU)
Razlozi za njegovanje zaviajnog govora
(REZULTATI ISTRAIVANJA, N = 60)
RAZLOZI ZA DIJALEKTNE SADRAJE U NASTAVI
KULTUROLOKI
DIDAKTIKI
SOCIOLINGVISTIKI

SVRHA UENJA DIJALEKTNIH SADRAJA

SVIJEST O NJIHOVOJ ULOZI U
KOMUNIKACIJSKOJ I STVARALAKOJ PRAKSI

SVIJEST O NJIHOVU ODNOSU PREMA

STANDARDNOM JEZIKU I ULOZI U HRVATSKOJ
JEZINOJ POVIJESTI
 NASTAVNA PODRUJA
dijalekti i povijesni razvoj hrvatskoga jezika -

NASTAVA HRVATSKOGA JEZIKA

(narjeja, njihova obiljeja i rasprostranjenost; povijesni razvoj
hrvatskoga jezika)

NASTAVA KNJIEVNOSTI
(dijalektna knjievnost, tekstovi starije hrvatske knjievnosti)

NASTAVA JEZINOGA IZRAAVANJA

(ueniko stvaralatvo na zaviajnom idiomu)
 OSNOVNA KOLA SREDNJA KOLA

DIJALEKTI I POVIJEST HRVATSKOGA JEZIKA U NASTAVI

HRV. JEZIK PROLOST I SADANJOST AK. I KAJK. NARJEJE PREMA

(HRV. KNJ. JEZIK I NJEGOVA ULOGA U
5. NACIONALNOJ KULTURI I JAVNOJ
DJELATNOSTI)
RAZLIKOVATI ZAVIAJNE IDIOME I KNJIEVNI JEZIK
1.
HRVATSKOME STANDARDNOM JEZIKU
POVIJEST HRV. JEZIKA
(JEZIK I PISMO HRVATSKIH PISANIH
SPOMENIKA OD POETAKA DO KRAJA 15. ST.)

AK. I KAJK. NARJEJE PREMA

POETCI HRVATSKE PISMENOSTI

6. 2.
HRVATSKOME STANDARDNOM JEZIKU
(ZNATI OSNOVNE PODATKE O BAANSKOJ PLOI,
(OBLIKOTVORNO USTROJSTVO)
PRVOJ HRVATSKOJ TISKANOJ KNJIZI I JEDNOM
POVIJEST HRV. JEZIKA
SPOMENIKU NA SVAKOME PISMU)
(16. - 18. ST.)

POVIJEST HRV. KNJ. JEZIKA AK. I KAJK. NARJEJE PREMA

(PRVI TISKANI RJENIK I GRAMATIKA; GAJEVA HRVATSKOME STANDARDNOM JEZIKU
7. REFORMA, GAJICA, ZAJEDNIKI JEZIK SVIH
HRVATA)
(SINTAKTIKE OSOBITOSTI)
POVIJEST HRV. JEZIKA
3.
(19. ST.)

OSNOVNA OBILJEJA HRV. NARJEJA

(HRV. NARJEJA, TOKAVSKO NARJEJE I

8. HRV. KNJIEVNI JEZIK,

HRV. STANDARDNI JEZIK)
POVIJEST HRV. JEZIKA
(20. ST.)
4.
ZAVIAJNI GOVOR I HRV. KNJ. JEZIK
POVIJEST HRVATSKOGA JEZIKA
(NOVOSADSKI DOGOVOR, DEKLARACIJA...)
 Na kraju srednje kole: sintetski
pregled povijesnojezinoga razvoja
hrvatskoga jezika
 POVIJEST HRVATSKOGA KNJIEVNOG JEZIKA

Nastavni sadraj postaje od uspostave hrvatske drave

ISTAKNUTI:
- glavna razdoblja u razvoju hrvatskoga jezika i njihove
najvanije znaajke
- postojanje etiriju jezinih struja hrvatske knjievnosti od
kojih je svaka mogla postati temelj hrvatskoga
standardnog jezika.
 4 JEZINE STRUJE
HRVATSKE KNJIEVNOSTI:

AKAVSKA

KAJKAVSKA

TOKAVSKA

AKAVSKO-KAJKAVSKA-TOKAVSKA
(JEZIK OZALJSKOGA KNJIEVNO-JEZINOG KRUGA)
METODIKI POSTUPCI POVIJEST HRVATSKOGA JEZIKA
itanje transliteriranih tekstova, zapaanje jezinih obiljeja, prijenos u
dananju grafiju i pravopis, prijenos u suvremeni hrvatski knjievni jezik i
usporedba sa suvremenim jezikom

pisanje glagoljicom (svojega imena i dr.), otkrivanje napisa na glagoljici

istraivaki zadatci (jezino istraivanje starih tekstova), npr.

- Jezik knjievnika na temelju izabranih ulomaka
- Jezik knjievnog razdoblja na temelju izabranih kraih tekstova
najistaknutijih pisaca toga razdoblja

pitanja i stvaralaki zadatci

- Kako bi bilo da je jezini razvoj iao u smjeru pogleda na jezik
predstavnika ozaljskoga knjievnog kruga?
- to bi se dogodilo da je koncem 19. st. umjesto hrvatskih vukovaca
pobijedila Zagrebaka filoloka kola?
 KONTRASTIVNI PRISTUP - DIJALEKTI U NASTAVI
prevoenje i usporeivanje knjievnih i dijalektnih tekstova
metoda pokazivanja: dijalektoloke karte, audiosnimak
istraivaki zadatci (projektni oblik rada):
izrada razlikovne gramatike ili razlikovnog rjenika

Struktura razlikovne gramatike:

uvod glasovi oblici tvorba reenica primjeri rjenik zakljuci

Silvana Bampa-Liste: Razlikovna gramatika mjesnoga govora u Neoriu

(kolski vjesnik, 2003., br. 3-4, str. 339-359)
Silvana Bampa Liste: Razlikovna gramatika mjesnoga govora u Neoriu
(kolski vjesnik, 2003., br. 3-4, str. 339-359)
 PROJEKTNI OBLIK RADA
ETAPE:
1. PRIPREMA PROJEKTA
(pronalaenje teme,
formuliranje cilja, planiranje
rada)
2. RAD NA PROJEKTU (prikupljanje
podataka, obrada i analiza)
3. PREDSTAVLJANJE PROJEKTA
4. VRJEDNOVANJE
1. PRIPREMA PROJEKTA
TEMA: Izrada razlikovne gramatike
CILJEVI: opisati glasove, oblike, tvorbu
rijei, reenino ustrojstvo
zaviajnog govora u odnosu prema
knjievnom jeziku; izraditi rjenik,
prikupiti primjere tekstova na
zaviajnom govoru
PLAN RADA: podjela zadataka
2. RAD NA PROJEKTU (prikupljanje
jezine grae, obrada i analiza)
nastavnik: savjetnik i pomaga
3. PREDSTAVLJANJE PROJEKTA
(roditeljima, uenicima drugih
razrednih odjela, strunoj javnosti
asopis, Dani osnovne kole)
4. VRJEDNOVANJE (samoprocjena;
objavljivanje rada u asopisu)
 PROJEKT
SKUPINE UENIKA 5. RAZREDA
Urednice Jelaska, Z. i
Kovaevi, M., 2003. Dijana Dvornik, 2009.