OMR - 10

Osnovna kretanja

Obrada rendisanjem se koristi za obradu horizontalnih, vertikalnih, kosih i

profilisanih povrina, izradu ljebova u glavini i sl. Izvodi na mainama sa glavnim
i pomonim pravolinijskim kretanjem. Glavno kretanje je definisano brzinom
rezanja (Vr, m/min) ili brojem duplih hodova (nL, dh/min), a pomono korakom S,mm/dh
(aksijalno pomjeranje alata ili predmeta obrade za jedan dupli hod, nakon povratnog
hoda).
 Osnovna kretanja

U procesu obrade razlikuju se: radni i povratni hod alata ili predmeta obrade. Radni
hod je hod alata ili predmeta obrade u toku koga se izvodi proces obrade (od take A
do take B), dok se u toku povratnog hoda (od take B do take A) proces rezanja ne
odvija. U zavisnosti od toga da li alat ili predmet obrade izvodi glavno kretanje dva
osnovna postupka obrade su obrada na:
1. Kratkohodoj i
2. Dugohodoj rendisaljci.
Dubina rezanja je:
a = H1 H
dok su dodaci za obradu rendisanjem dodaci za:
1 - grubu obradu rendisanjem,
2 - finu obradu rendisanjem i
3 - bruenje.
 Osnovna kretanja

Obrada rendisanjem je analogna obradi struganjem, jer se ravna povrina predmeta

obrade moe smatrati krunom povrinom beskonano velikog poluprenika krivine.

Povrina poprenog presjeka strugotine je: A = a S = b h , pri emu su

irina i debljina reznog sloja:
b = a/sin
h = S sin ,
gde je - napadnu ugao; a, mm - dubina rezanja i S, mm/dh - korak.
 Proizvodne operacije

U zavisnosti od tipa maine i pravca kretanja razlikuju se postupci obrade i

proizvodne operacije obrade rendisanjem na:
1. horizontalnoj i
2. vertikalnoj rendisaljci,
a u zavisnosti od kvaliteta obraene povrine operacije grube i fine obrade
rendisanjem.
Osnovne operacije rendisanja (blanjanja)
 Alati u obradi rendisanjem

Alati za rendisanje ili noevi za rendisanje su slini strugarskim noevima, po

obliku, geometriji i drugim karakteristikama.
Noevi za rendisanje se izrauju od brzoreznih elika i ilavih tvrdih metala (P40,
P50, M20, K10, K20 itd.). Kod noeva veih dimenzija drka alata se izrauje od
konstruktivnog elika, a rezni deo u vidu ploica od brzoreznog elika ili tvrdog
metala. Ploice se postavljaju na drku noa lemljenjem ili mehanikim vezivanjem.
Alati u obradi rendisanjem
 Otpori i snaga rezanja

Rezultujui otpor rezanja u obradi

rendisanjem se razloe na tri
komponente:
1. F1 - glavni otpor rezanja,
2. F2 - otpor prodiranja i
3. F3 - otpor pomonom
kretanju.
Glavni otpor rezanja se definie
korienjem proirenog
izraza oblika:

Ili: F1 = ks d s, N
gdje je:
Ks,MPa spec. sila rezanja,
d,mm dubina rezanja,
s,mm/o, mm/dh irina
strugotine.

Na osnovu brzine radnog hoda (Vr, m/min) i glavnog otpora rezanja (F1, N) snaga maine je:
 Reim obrade u obradi rendisanjem

Reim obrade je odreen:

1. brojem duplih hodova alata ili predmeta obrade nL, dh/min i
2. korakom S, mm/dh.
Glavno vrijeme izrade je:

u kojoj su, pored poznatih elemenata: i = / a - broj prolaza; , mm - dodatak za

obradu; a, mm - dubina rezanja; B = b+2 e 2 - hod alata ili predmeta obrade u
pravcu pomonog kretanja; e2 = 2 - 5 mm - prilaz i izlaz alata u pravcu pomonog
kretanja i b - irina obrade.
 Korak u obradi rendisanjem

Utvrivanje koraka u obradi rendisanjem obuhvata:

1. prouavanje proizvodne operacije,
2. izbor preporuene vrijednosti koraka,
3. provjera koraka i izbor mjerodavnog koraka.
Izbor preporuene vrijednosti koraka se izvodi na osnovu preporuka datih u prospektima
proizvoaa alata ili specijalizovanim prirunicima, literaturi i sl. U zavisnosti od dubine
rezanja, materijala alata i predmeta obrade itd.
Provjera koraka u obradi rendisanjem se izvodi koritenjem tri osnovna kriterijuma i to
obzirom na:
1. uslove nastanka strugotine,
2. otpornost drke noa za rendisanje i
3. kvalitet obraene povrine.
Provjera koraka obzirom na uslove nastanka strugotine se izvodi na bazi vrijednosti
koeficijenta vitkosti strugotine iz uslova:

gde su gmin = 5 i gmax = 10.

 Korak u obradi rendisanjem

Provjera koraka obzirom na otpornost drke noa za rendisanje se izvodi

korienjem izraza oblika:

Kod provjere koraka obzirom na kvalitet obraene povrine polazi se od

zahtjeva da se u operacijama zavrne obrade ukloni ne samo hrapavost
nastala prethodnom obradom, ve i defektni sloj - C, tako da je korak:
 Maine u obradi rendisanjem
Maine u obradi rendisanjem (rendisaljke) se prema duini hoda (nainu
ostvarivanja kretanja) dijele na:
1. kratkohode i
2. dugohode,
a prema pravcu glavnog kretanja na: horizontalne i vertikalne. Posebnu grupu
rendisaljki ine rendisaljke za izradi zupanika, specijalnih alata i sl.
Neke operacije vertikalnog rendisanja
Maine u obradi rendisanjem
 Maine u obradi rendisanjem

Kod dugohodih rendisaljki princip rada je slian, s tom razlikom to glavno pravolinijsko
kretnje izvodi radni sto (1) sa predmetom obrade (2), a pomono nosa alata (3).