BILATERALNE I CEMT/ECMT DOZVOLE

Lekcije:
-Bilateralne dozvole
-CEMT/ECMT dozvole

Ciljevi:
Objasniti ulogu i znaaj bilateralnih
dozvola za nesmetano odvijanje
meunarodnog drumskog prevoza robe
Objasniti ulogu i znaaj CEMT/ECMT
dozvola za nesmetano odvijanje
meunarodnog drumskog prevoza robe
Opti aspekti
Drumski transport je izrazito meunarodnog
karaktera i uglavnom je ukljuen u meunarodnu
podjelu rada. Znaajne su njegove funkcije u
vanjskotrgovinskoj razmjeni. U pogledu raspodjele
prevoza izrazita je tendencija porasta njegovog
udjela na meunarodnom transportnom tritu.
Meutim, sve je otrija konkurencija na
meunarodnom transportnom tritu.
Veina zemalja kontingentira obim meunarodnih prevoza,
odnosno uvoenje obaveze posjedovanje dozvola za
prevoz. Ve sama injenica da postoje dozvole djeluje kao
ograniavajui faktor, ak i kada ne bi bilo smetnji u
pogledu broja i urednog pribavljanja dozvola.
BILATERALNE DOZVOLE

Bilateralni (dvostrani) ugovori

Pored niza opteevropskih normativnih akata o regulisanju

meunarodnog drumskog transporta zbog potekoa, a u
praksi, prisutna je tendencija dvostranog sporazumijevanja
pojedinih drava o ureenju meusobnih odnosa u ovom
djelokrugu.
Uzroke ovakve orijentacije treba prevashodno traiti u
nesreenim politiko ekonomskim odnosima evropskih
zemalja. I pored nastojanja da se obim meunarodne
razmjene povea, a time i obim meunarodnog transporta,
poznata je praksa raznih diskriminatorskih mjera i
ogranienja razmjene.
Zbog nejednake privredne razvijenosti, pa samim tim i
nejednakog udjela drumskog transporta pojedinih zemalja
u njihovoj robnoj razmjeni i turistikom prometu, prisutne su
pojave da se drumski prevoz, posebno robe, obavlja na
temelju reciprociteta odnosno jednakog udijela i u onim
sluajevima, kad robni tokovi ne odgovaraju ovakvim
nastojanjima.

Najzad, pojedine zemlje koriste svoj povoljan geografski

poloaj i pozivaju se i na princip reciprociteta, ograniavaju
stranim vozilima broj ulazaka, odnosno prolaza. Ovom
treba dodati i pokuaje zatite interesa eljeznica, koji su,
po pravilu u reiji dravnih tijela. To je faktiki prisilno
upuivanje robe na one vidove saobraaja koji privredi ne
odgovaraju.
Zbog naglog porasta drumskog transporta u Evropi, a
posebno u domenu turizma i zaostajanja izgradnje
drumske mree, na pojedinim pravcima dolazi do
zaguivanja saobraaja, pa se i ovo uzima kao razlog za
ogranienje broja ulazaka inostranih komercijalnih vozila.
Svi ovi razlozi su uticali da se meunarodni multilateralni
sporazumi u najveem broju sluajeva primjenjuju
parcijalno i sve vie se orijentira na zakljuivanje dvostranih
ugovora.
U svakom sluaju bilateralnim regulisanjem se postiu
izvjesni uspjesi, odnosno omoguuje minimalno obavljanje
meunarodnog drumskog transporta. Ipak ovakvu
orijentaciju treba shvatiti samo kao izlaz iz veih potekoa.
Ovakav nain regulisanja ima i ozbiljnih nedostataka. Prije
svega, ovim se i dalje zadravaju, esto i nepotrebno
nacionalne osobenosti u pogledu administrativnog
postupka kontrole unutranjih propisa o saobraaju.
Za prevoznike ovo predstavlja smetnju, jer usporava
obavljanje pripremnih radnjih u vezi s transportom, to jest
pribavljanje i ispunjavanje razliitih isprava (dozvole za
transport, posebna odobrenja prilikom prekoraenja
nacionalnih propisa o teinama i dimenzijama itd.)

Sporazumi koje je zakljuila BiH takoe sadre neke od

spomenutih osobenosti, iako se nastojalo da unificiraju bar
isprave vezane za transport. Tako, na primjer, u naoj
praksi po bilateralnim sporazumima postoji vie tipova
obrazaca za transportne dozvole (poev od trajne dozvole
za jedno vozilo pa do pojedinanih dozvola za prelazak
granice i odreivanje ukupnog broja prelazaka u
odreenom razdoblju.) Sve ovo ini da preduzee
drumskog transporta praktino mora imati radnika posebno
zaduenog za pribavljanje i ispunjavanje transportnih
isprava.
Ako se ovom doda jo uvijek rasprostranjen formalizam
upravnih organa u pogledu propusta i ispunjavanju ovih
isprava, moe se pretpostaviti kolika je potreba za
unifikacijom propisa i pojednostavljenjem administrativnog
postupka u vezi sa transportom.

Najzad, jedna od osobenosti bilateralnih sporazuma je, da

pored usvajanja kontigenata odnosno broja dozvola za
ulazak u BiH postoji praksa slobodnih ulazaka vozila. Ovo
praktiki znai da je u BiH otvorena mogunost, s jedne
strane, neogranienog ulaska inovozila, dok se, s druge
strane za BiH vozila uvode ogranienja kroz
diskiminatorske kontigente dozvola i striktan obraun takse
za koritenje puteva.
Bosna i Hercegovina - sudionik bilateralnog
ureivanja odnosa u meunarodnom
drumskom transportu

Raspadom SFRJ, Bosna i Hercegovina postaje

autonoman sudionik i ravnopravan partner
bilateralnog ureivanja odnosa u meunarodnom
drumskom transportu.

Bosna i Hercegovina je zakljuila ugovore,

odnosno sporazume o regulisanju drumskog
transporta roba i putnika sa nizom evropskih
zemalja.
Legislativa

Zakon o meunarodnom i meuentitetskom

drumskom prevozu ("SI. glasnik BiH" broj: 1/02 od
30.01.2002 godine) je osnovni zakon koji regulie
problematiku meunarodnog drumskog prevoza
putnika i tereta.

Definicije imaju sljedee znaenje:

DOZVOLA ZA MEUNARODNI PREVOZ

TERETA je isprava koju Bosna i Hercegovina
dobije od strane drave, na osnovu koje domai
prevoznik ima pravo obavljati poslove
meunarodnog prevoza tereta.
BILATERALNA DOZVOLA je isprava na osnovu
koje prevoznik ima pravo obavljati jednu vonju u
odlasku i jednu vonju u povratku, izmeu dvije
drave i ija se kvota odreuje bilateralnim
sporazumom.
DOZVOLA ZA TREE ZEMLJE je isprava za
prevoz tereta utovarenog u dravi ija je oznaka
na dozvoli, a koji se istovara van teritorije BiH ili
prevoz tereta koji je utovaren van teritorije BiH, a
istovara se na teritoriji drave ija je oznaka na
dozvoli.
UNIVERZALNA DOZVOLA je isprava za tranzit
preko teritorije odreene drave ili kao bilateralna
dozvola za tu dravu.
KRITINA DOZVOLA je isprava za koju se, na
osnovu praenja koritenja u odreenom
razdoblju, utvrdi da je broj razmijenjenih dozvola
manji od potreba za tom vrstom dozvole.
RASPODJELA DOZVOLA predstavlja stup
aktivnosti na utvrivanju plana radnji na
odreivanju broja dozvola koji na osnovu
definisanih kriterija za raspodjelu, pripada
pojedinim prevoznicima.
DISTRIBUCIJA DOZVOLA predstavlja stvarnu
raspodjelu unaprijed odreenog broja dozvola
prevoznicima koja se obavlja na nain koji utvruje
Ministarstvo komunikacija i prometa Bosne i
Hercegovine
NEPODIJELJENE DOZVOLE su dozvole koje
ostanu neraspodjeljene prevoznicima u toku
godine, odnosno do 31.januara sljedee godine.

ISKORITENOST DOZVOLA je procenat

iskoritenja svake dozvole i smatra se da je
potpuna iskoritenost ako prevoznik sa jednom
dozvolom obavi prevoz u oba smjera.
Kriterijumi za raspodjelu dozvola
Bilateralne dozvole registrovanim drumskim prevoznicima
rasporeuje nadleno dravno tijelo, prvenstveno na
temelju sljedeih kriterijuma:
da je dio prevoza koji obavlja prevoznik od interesa za
BiH (Zakljueni ugovori, proizvodnja za izvoz, vrsta i
koliina robe, hitnost dostave itd.)
da je prevozniku osnovna djelatnost obavljenje
meunarodnog prevoza i da raspolae sa veim brojem
vozila (zelenija i sigurnija),
da je minimalan broj vonji bez tereta, prevoz kvalitetne
robe, vea iskoritenost i nosivost i si.,
da se zadovolje potrebe za transportnim uslugama na
odreenom podruju,
da je prevoznik izmirio poreske obaveze i da protiv njega
nisu preduzete mjere zabrane utvrene Zakonom,
Pravilnikom i drugim propisima.
Postupak i nain raspodjele dozvola

Sistem raspodjele jednokratnih ino-dozvola

prikazan je sljedeom shemom:

I faza ( odvija se na osnovu bilateralnih ugovora ):

Razmjena kontingenta dozvola obavlja se izmeu

dvije zemlje, nakon ega sve dozvole dospijevaju
u Ministarstvo komunikacija i transporta Bosne i
Hercegovine.

II faza (odvija se na osnovu Dejtonskog

sporazuma):
II faza (odvija se na osnovu Dejtonskog
sporazuma):

Dio dozvola koje se dodjeljuju

Kontingent dozvola Federaciji BiH
dobijen u razmjeni sa Dio dozvola koje se dodjeljuju
nekom drugom Republici Srpskoj
zemljom Rezerva od 10% koja ostaje u
Ministarstvu komunikacija i
transporta BiH

Od kvote koja se dodjeljuje Federaciji BiH i Republici

Srpskoj jedan dio ide za prevoznike iz Brko Distrikta BiH.
III faza ( odvija se unutar entiteta na razliite
naine)

1. U Republici Srpskoj raspodjelu dozvola

prevoznicima direktno obavlja Ministarstvo
saobraaja i veza Republike Srpske uz
zadravanje rezerve od 10% dozvola.

2. U Federaciji BiH raspodjela dozvola na 10

kantonalnih Ministarstava se odvija na osnovu
dogovorenih koeficijenata raspodjele.
Dozvole koje Federalno
ministarstvo transporta i
komunikacija dobije u
raspodjeli od Ministarstva Rezerva od 5% koju zadrava
transporta i komunikacija Ministarstvo transporta i
BiH komunikacija FBiH

Rezerva kantonalnog ministarstva

Kantonalna ministarstva
transporta i komunikacija
x 10
Dozvole koje se dodjeljuju
prevoznicima
Raspodjela dozvola se obavlja svakih est mjeseci
od strane Ministarstva i iste se dostavljaju
entitetatima u kojima distribuciju vre nadlena
ministarstva svaka tri mjeseca i o tome podnese
izvjetaj Ministarstvu.
Zainteresirani prevoznik dostavlja zahtjev za
dodijelu dozvola nadlenom Ministarstvu ili organu
kojeg ono odredi.
Prednost u dobijanju dozvole ima prevoznik koji
prevoz obavlja u oba smjera pod teretom.
Kod raspodjele kritinih dozvola prednost imaju
prevozi koji se obavljaju vozilima preko 12 tona
nosivosti, a iskoritenost dodijeljenih kritinih
dozvola u oba smjera mora iznositi 70% u
djelidbenom razdoblju.
Nain koritenja i razduivanja dozvola
Prevoznik je obavezan dozvolu koristiti samo za
prevoz vozilima koja se nalaze na spisku vozila
popisanih za meunarodni prijevoz i u skladu sa
Zakonom, Pravilnikom i drugim propisima.
Meusobni prenos dozvola sa jednog prevoznika
na drugog prevoznika nije dozvoljen.
Ukoliko prevoznik ne iskoristi sve dodjeljene
dozvole do narednog perioda raspodjele, broj
novih dozvola e mu se umanjiti za broj dozvola
koje nije iskoristio ili ih nije iskoristio na propisan
nain.
U sluaju nestanka, unitenja ili krae dozvola,
prevoznik je duan o tome odmah, pismeno
obavijestiti Ministarstvo.
Prilikom zaduenja novih dozvola prevoznik je obavezan
razduiti najmanje 80% dozvola iz prethodnog perioda
raspodjele i 100% dozvola iz ranijih perioda.
Prilikom razduenja dozvola prevoznik je obavezan priloiti
original CMR obrazac i podnijeti spisak iskoritenih i
neiskoritenih dozvola

Ministarstvo je obavezno prevozniku izdati potvrdu o

razduenju dozvola.

Prevoznik je obavezan vratiti iskoritene dozvole najkasnije

10 dana prije dobijanja novih dozvola, a neiskoritene
najkasnije do 31. decembra tekue djelidbene godine.
Nadlena ministarstva su obavezna sve nepodjeljene
dozvole razduiti ministarstvu najkasnije do 15. februara
naredne godine.
Postupak distribucije dozvola

Distribuciju dozvola obavlja komisija koju imenuje

nadleno ministarstavo, a koje je duno obavijestiti
prevoznike o mjestu i vremenu preuzimanja
dodjeljenih dozvola.
Prilikom izdavanja u dozvolu se obavezno uspisuje
naziv prevoznika i stavlja peat prevoznika.
Prevoznik ima pravo albe na odluku komisije,
ukoliko nije zadovoljan s raspodjelom i tada se
vodi upravni postupak.
Prevoznik koji falsificira dozvolu, ustupi ili proda
drugom prevozniku gubi pravo dodjele svih
bilateralnih dozvola u toku godine.
Znaenje skraenica za jednokratne ino dozvole za
prijevoz tereta

A/BT austrijska bilateralna dozvola za tradicionalna

vozila,
A/BG austrijska bilateralna dozvola za eko vozila,
A/ UNT austrijska univerzalna tranzitna dozvola za
tradicionalna vozila (moe se koristiti kao A/BT),
A/UNG austrijska univerzalna tranzitna dozvola za eko
vozila (moe se koristiti i kao A/BG),
I/UNT italijanska univerzalna tranzitna dozvola, (koristi
se kao bilateralna i kao tranzitna),
SK slovaka dozvola (bilateralna i tranzitna),
CZ eka dozvola (bilateralna i tranzitna),
D njemaka univerezalna tranzitna dozvola,
B belgijska dozvola (bilateralna i tranzitna),
BY/BLT bjeloruska bilateralno tranzitna dozvola,
 DK/UNT danska univerzalna dozvola (bilateralna i
tranzitna),
DK/TD danska dozvola za tree drave (utovar u
Danskoj istovar u npr. Hrvatskoj ili obrnuto),
E/BT panjolska bilateralna dozvola,
ES/UNT estonska univerzalna tranzitna dozvola,
F/BT francuska bilateralna dozvola,
F/TD francuska dozvola za tree drave,
GR/BLT grka bilateralno tranzitna dozvola,
HR/TD hrvatska dozvola za tree drave,
L/BT latvijska bilateralna dozvola,
L/UNT latvijska univerzalna tranzitna dozvola,
NL nizozemska univerzalna dozvola,
M/TD makedonska dozvola za tree drave,
PL/TD poljska dozvola za tree drave,
PL/BT poljska bilateralna dozvola,
 R/UNG rumunska univerzalna tranzitna za eko vozila,
R/UNT rumunska univerzalna tranzitna za
tradicionalna vozila,
R/BT rumunska bilateralna dozvola,
SLO/TD slovenska dozvola za tree drave,
UK/BT ukrajinska bilateralna dozvola,
UK/TD ukrajinska dozvola za tree drave,
SCG/BLT SCG bilteralno tranzitna dozvola,
SCG/TD SCG dozvola za tree drave.
CEMT/ECMT DOZVOLE

Opti dio

Od njezina osnivanja 1953. godine, Evropska konferencija

ministara transporta (ECMT) je uvijek nastojala olakati
meunarodni drumski transport i integrirati trite
transportnih usluga.

Multilateralna kvota transportnih dozvola uvedena je

1.januara 1974.godine nakon trogodinjeg probnog
perioda. Savjet Ministara ju je ocijenio kao praktian korak
ka postepenoj liberalizaciji drumskog teretnog transporta
koja se moe postii samo uz vei stepen harmonizacije
uslova konkurentnosti izmeu prevoznika iz razliitih
zemalja i izmeu razliitih naina transporta.
Uvoenjem standarda koji se odnose na buku i
izduvne gasove za certifikat za "zeleni kamion" i
pootravanjem standarda za izduvne gasova i
sigurnosne zahtjeve za certifikat za "zeleniji i
sigurni kamion" i certifikat za "EURO 3 i sigurni
kamion", multilateralna kvota takoer promovie
koritenje sigurnih vozila prikladnih za okolinu i na
taj nain doprinosi osiguranju samoodrive
mobilnosti.
Multilateralni karakter dozvola takoer slui za
racionalno koritenje vozila smanjenjem broja
praznih vonji.
Definicije

Definicije imaju slijedee znaenje:

CEMT/ECMT je skraenica za Evropsku konferenciju

ministara transporta, meuvladinu organizaciju, koja je
osnovana 1953 godine.
U sistemu kvota dozvola uestvuju slijedee zemlje-
lanice: Albanija, Austrija, Azerbejdan, Bjelorusija,
Belgija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Hrvatska,
eka Republika, Danska, Estonija, Finska, Francuska,
Biva Jugoslovenska Republika Makedonija, Gruzija,
Njemaka, Grka, Maarska, Irska, Italija, Latvija,
Litvanija, Luxemburg, Moldavija, Nizozemska,
Norveka, Poljska, Portugal, Rumunija, Ruska
Federacija, Slovaka Republika, Slovenija, panija,
vedska, vicarska, Turska, Ukrajina i Velika Britanija.
DOZVOLA je dokumenat koji vrijedi za
odreeno razdoblje i omoguava neogranien broj
putovanja izmeu zemalja lanica i popraena je
propisno popunjenim dnevnikom.
MULTILATERALNI KARAKTER je mogunost
koritenja dozvole za prolazak izmeu zemalja
lanica ili drugim rijeima prolazak kroz zemlje
lanice u kojima nije izvrena registracija
preduzea drumskog transporta.
DNEVNIK je pratei dokument koji se koristi radi
pruanja informacija o hronolokom redu
obavljenih transportnih operacija svakog putovanja
vozila sa ili bez tereta. Informacije iz dnevnika se
mogu koristiti samo za kontrolu koritenja dozvola.
MEUNARODNI PREVOZ je putovanje vozila sa ili bez tereta
ija se mjesta polaska i dolaska nalaze u dvjema razliitim
zemljama lanicama, sa ili bez tranzita kroz jednu ili vie lanica
ili zemalja koje nisu lanice; gdje, u drugom sluaju, dozvola ne
vrijedi na teritoriji zemalja koje nisu lanice.
PREVOZNIK je svaka pravna ili fizika osoba koja obavlja
djelatnost meunarodnog drumskog prevoza roba, i koja je
licencirana od strane kompetentnog tijela zemlje u kojoj je
registrovan za obavljanje meunarodnog prevoza.
TRANZIT je putovanje kroz teritoriju zemlje u kojoj roba nije
utovarena niti istovarena.
VOZILO je motorno vozilo registrovano u zemlji lanici ili skup
vozila u kojoj je najmanje teglja/vuni dio registrovan u zemlji
lanici, namijenjeno za prevoz robe. Vozilo moe biti vlasnitvo
prevoznika, ili iznajmljeno, ili uzeto u lizing.
KVOTA je broj dodijeljenih raspoloivih dozvola u zemlji
lanici CEMT/ECMT-a ili sveukupni broj dodijeljenih dozvola.
Kvotu odreuje Vijee Ministara.
Liberalizovani transport
U cilju olakanja meunarodnog drumskog transporta u
zemljama lanicama CEMT/ECMT-a i radi postizanja boljeg
uinka i koritenja vozila, za slijedee vrste drumskog
transporta nisu potrebne multilateralne i bilateralne
transportne dozvole (cf.CEMT/CM(2000)10/Final):
Transport roba motornim vozilima ija ukupna dozvoljena
natovarena teina (TPLW), ukljuujui prikolice, ne prelazi
6 tona, ili kada dozvoljena nosivost, ukljuujui prikolice, ne
prelazi 3,5 tone1,
Povremeni transport roba, do ili od aerodroma, u
sluajevima kada su usluge preusmjerene,
Transport vozila koja su oteena ili su u kvaru i transport
vozila u kvaru radi popravke,

1 Austrija, Finska i Italija su uzdrane po ovoj taki.

 Za vonju teretnog vozila bez tereta koje je upueno
da zamijeni vozilo koje se nalazi u kvaru u drugoj zemlji,
kao i za povratnu vonju popravljenog vozila2,
Transport ivih ivotinja u specijalno graenim ili trajno
prilagoenim vozilima za transport ivih ivotinja, a koja su
priznata kao takva od strane organa zemalja lanica
ovlatenih za potvrivanje takvih vozila3,
Transport rezervnih dijelova i opreme za
prekookeanske brodove i avione4,
Transport medicinskih sredstava i opreme neophodne
za hitne sluajeve, posebno u sluaju prirodnih nepogoda,
te za humanitarne potrebe,
Transport za potrebe djela objekata vezanih za
umjetnost, sajmove i izlobe ili neke druge nekomercijalne
svrhe,
2 Ruska Federacija je uzdrana po ovoj taki.
3 Austrija, eka Republika, Estonija, Francuska, Maarska, Italija, Poljska i Ruska
Federacije su uzdrane po ovoj taki.
4 eka Republika i Ruska Federacija su uzdrane po ovoj taki.
 Transport imovine za nekomercijalne svrhe,
pribora i ivotinja do ili od mjesta prikazivanja
pozorine, muzike, filmske, sportske ili cirkuske
predstave, sajmove ili sveanosti, te onih stvari
namijenjenih radio snimanjima ili za filmsku i
televizijsku produkciju,
Transport robe za vlastite potrebe1,
Transport posmrtnih ostataka,
Transport potanskih poiljki koji se obavlja
kao javna usluga2.
1 Austria, Bjelorusija, eka Republika, Estonija, Finska, Francuska, Maarska, Italija,
Litvanija, Poljska, Portugal, Ruska Federacija i Turska su uzdrane po ovoj taki
2 Austrija i Njemaka su uzdrane po ovoj taki.
Transport prema kvoti

CEMT/ECMT dozvole su multilateralne dozvole za

meunarodni drumski prevoz roba, koje iznajmljuju ili
plaaju prevoznici registrovani u zemlji lanici
CEMT/ECMT-a na bazi sistema kvota za izvravanje
transportnih operacija:

izmeu zemalja lanica CEMT/ECMT-a, i

tranzita vozila registrovanog u zemlji lanici
CEMT/ECMT-a kroz teritorij jedne ili vie zemalja lanica
CEMT/ECMT-a.
One ne vrijede za transportne operacije izmeu zemalja
lanica i treih zemalja. Na primjer, ako vozilo obavlja
prevoz izmeu Norveke (zemlja lanica CEMT/ECMT-a
ukljuena u sistem kvota) i Irana (zemlja koja nije lanica
CEMT/ECMT-a, ali granii sa zemljom lanicom
CEMT/ECMT-a) ne moe koristiti CEMT/ECMT dozvolu za
takav prevoz.

CEMT/ECMT dozvolu i dnevnik preduzeu drumskog

transporta dodjeljuje kompetentno tijelo zemlje lanice
CEMT/ECMT-a, u kojoj je ono registrovano u skladu sa
propisima i kriterijima te zemlje.
Kriteriji izdavanja CEMT/ECMT dozvole

CEMT/ECMT dozvole se izdaju preduzeima

drumskog transporta, koja zadovolje kriterijume za
dobijanje dozvole utvrene od strane
kompetentnog tijela zemlje u kojoj je preduzee
registrirano.

Svaka zemlja utvruje kriterije za izdavanje

dozvole.
Na dozvolama se ne navodi registarski broj vozila.
Produenje i ogranienja vanosti dozvola

Zemlje lanice CEMT/ECMT-a priznaju validnost

dozvola izdanih od druge zemlje lanice, i
upotrijebljene u skladu sa navedenim propisima i
odreenim ogranienjima.
Opta ogranienja

CEMT/ECMT dozvola ne dozvoljava prevoz stvari

utovarenih na teritoriji zemlje lanice za istovar u
bilo kom drugom mjestu na teritoriji te iste zemlje
(kabotaa).

Ona ne oslobaa prevoznika od zahtjeva koji se

odnose na neke druge dozvole za prevoz
vanrednih tereta u pogledu propisane veliine,
teine ili roba specifine vrste (npr. opasne robe).
Teritorijalna ogranienja

Odreene dozvole ne mogu se upotrebljavati na

teritoriji nekih zemalja lanica i nose istaknut
crveni peat.

Ovo je sluaj za odreene dozvole koje ne vrijede

u Austriji, Grkoj i Italiji.

Kratkorone dozvole ne vrijede na teritoriji Austrije.

Tehnika ogranienja
Odreene dozvole mogu biti upotrijebljene samo
za vuu vozilima poznatim kao "zeleni kamioni", u
kom sluaju one nose zeleni peat, koji prikazuje
obris kamiona.
Neke dozvole, mogu isto tako biti upotrijebljene za
vuu vozilima poznatim kao "zeleniji i sigurni"
kamioni, u kom sluaju one nose poseban zeleni
peat.
Neke dozvole, mogu isto tako biti upotrijebljene za
vuu vozilima poznatim kao "EURO 3 i sigurni"
kamioni, u kom sluaju one nose poseban zeleni
peat.
Specijalna ogranienja

Transport roba nenormalne teine ili dimenzija je

predmet posebnog ovlatenja kompetentnog tijela
zemalja gdje se prevoz obavlja.

Saobraajna ogranienja

Saobraajna ogranienja (zeleni i /ili crveni peat

moraju biti opeaena na lijevoj margini prve
stranice licence od strane kompetentnog tijela koje
izdaje dozvolu preduzeu drumskog transporta.
Reim ovlatenja

Kada je putovanje preduzeto koritenjem

kombinacije skupa vozila, dozvolu izdaje
kompetentno tijelo u zemlji u kojoj je registrovano
vuno vozilo. Ova dozvola obuhvata kombinovani
sastav vozila, ak i ako prikolica ili poluprikolica
nije registrovana na ime imaoca dozvole ili je
registrovana u drugoj zemlji lanici.
Koritenje CEMT/ECMT dozvole

Dozvola se moe koristiti samo za jedno vozilo u

isto vrijeme. Dozvola mora biti u kabini vozila pri
vonji pod teretom izmeu mjesta utovara i
istovara ili pri potpuno praznoj vonji.
Prevoznik kojem je izdana CEMT/ECMT dozvola
moe je koristiti za iznajmljena ili zakupljena
vozila, bez vozaa. Vozilo mora biti na iskljuivom
raspolaganju prevozniku od trenutka kada je
iznajmljeno i mora biti koriteno prema pravilima
toga prevoznika.
Tom prilikom u kabini vozaa moraju biti slijedei pratei
dokumenti:
ugovor o najmu ili zakupu, ili ovjereni odgovarajui izvod iz
toga ugovora u kojem je posebno navedeno ime osobe koja
izdaje i ime koje unajmljuje vozilo, datum i trajanje ugovora i
identifikacijski broj vozila,
ugovor o radu vozaa, ili ovjereni izvod iz toga ugovora u
kojem su navedeni, pojedinano naziv, odnosno ime poslodavca,
ime zaposlenog vozaa, te datum i trajanje ugovora o radu, ili
noviji platni list zaposlenog, ukoliko voza nije lino iznajmio
vozilo.
Ako bude potrebno, odgovarajua dokumenta izdana od
kompetentnih vlasti zemlje lanice mogu posluiti kao zamjena
za dokumenta koja se odnose na gore navedeno.
CEMT/ECMT dozvola se moe prenositi sa prevoznika na tree
lice.
Budui je naziv prevoznika napisan na prvoj stranici dozvole,
potrebno je da ovaj naziv odgovora nazivu stvarnog korisnika
dozvole, odnosno imenu osobe koja operira vozilom.
Dnevnik

Korisnik CEMT/ECMT dozvole treba voditi dnevnik.

Dnevnik treba voditi na ime prevoznika i ne smije se

prenositi na treu osobu.
Dnevnik se obavezno nalazi u vozilu, zajedno sa
pripadajuom CEMT/ECMT dozvolom.
Dnevnik treba imati isti broj kao i dozvola na koju se odnosi
sa podbrojevima, ukoliko je to potrebno, budui da se novi
dnevnik moe izdatii samo ukoliko je i kada je prvi dnevnik
popunjen.
Svaka zemlja treba odtampati, na vlastitom jeziku, broj
dnevnika potreban za godinje ili kratkorone dozvole.
Uglavnom, mjesena dozvola je popraena sa dnevnikom
od 5 stranica. Preporuuje se tampanje dnevnika od 52
stranice za godinju dozvolu.
Evidencija o obavljenim transportnim operacijama treba biti
pripremljena za pokaz u hronolokom redu po etapama za
svaku vonju pod teretom izmeu take utovara i take
istovara, a isto tako i za svaku praznu vonju.
Dozvola, dnevnik i certifikat za 'zeleni', ili 'zeleniji i sigurni',
ili 'EURO 3 i sigurni' kamion, ukoliko se primjenjuju, moraju
se nalaziti u vozilu i moraju biti na raspolaganju nadlenim
kontrolnim oganima.
Popunjene stranice dnevnika se odvajaju i dostavljaju
ovlatenom organu ili tijelu u roku od etiri sedmice po
isteku svakog kalendarskog mjeseca, ukoliko se radi o
godinjoj CEMT/ECMT dozvoli, ili na kraju razdoblja
vanosti u sluaju kratkorone dozvole.
Informacije iz dnevnika se mogu koristiti samo za kontrolu
koritenja dozvola. One se ne mogu koristiti u porezne
svrhe ili za protok i komunikaciju linih informacija.
Validnost i ponitavanje

Dozvola e se smatrati nevaeom, ukoliko slijedee

obavezne pojedinosti nisu unesene u dozvolu, na nain da
se ne mogu obrisati:
ime ili poslovni naziv i puna adresa prevoznika,
potpis i peat tijela koje je izdalo dozvolu,
poetak i kraj vaenja dozvole, i
datum izdavanja dozvole.
Ukoliko dozvola nije pravilno kompletirana sa dnevnikom
smatrat e se nevaeom.

Ukoliko dozvola nije pravilno kompletirana sa vaeim

certifikatima za "zelena" ili "zelenija i sigurna" ili ' EURO 3
sigurna' vozila, u sluaju da se koristi za "zelena" ili
"zelenija i sigurna" ili 'EURO 3 sigurna' vozila, takoer e
smatrati nevaeom.
Dozvola za "zelena" ili "zelenija i sigurna" ili ' EURO 3
sigurna' vozila smatra e se takoer nevaeom, ukoliko
provjera pokae da emisija izduvnih gasova ili propisani
sigurnosni zahtjevi za takvo vozilo nisu ispunjeni.
Tijelo ovlateno za izdavanje dozvole moe ponititi
dozvolu posebno u sluajevima ozbiljnog ili ponovljenog
prekraja, kao i u sluaju nedovoljnog koritenja dozvole ili
zbog koritenja dozvole samo za bilateralne transportne
operacije.
U sluaju koritenja CEMT/ECMT dozvole koja je
zaboravljena/izgubljena ili koritenja od prevoznika, vie od
jednom, kojemu nije data ili u sluaju koritenja nevaeeg
certifikata, dozvola se odmah oduzima i vraa nadlenom
tijelu u zemlji u kojoj je prevoznik registrovan.
U sluaju koritenja CEMT/ECMT dozvole koja je istekla,
dozvola se odmah oduzima i vraa nadlenom tijelu u
zemlji u kojoj je prevoznik registrovan.
U sluaju koritenja CEMT/ECMT dozvole koja je
falsifikovana, izgubljena ili ukradena, ili je koristi prevoznik
kojem nije izdana, dozvola se odmah oduzima i vraa
nadlenom tijelu u zemlji u kojoj je prevoznik registrovan.

Ponitavanje i zamjena

Dozvola koja je povuena ili predata moe biti ponovno

izdana drugom prevozniku za preostalo vaee razdoblje.
U tom sluaju dozvola se ponitava i zamjenjuje rezervnom
dozvolom.

U sluaju kada je dozvola ponitena i zamijenjena,

nadleno tijelo zemlje u kojoj je prevoznik registrovan mora
o tome obavijestiti CEMT/ECMT Sekretarijat, koji e onda
obavijestiti zemlje lanice.
U sluaju kada su falsifikovani certifikati za
"zelena" ili "zelenija i sigurna" ili 'EURO 3 sigurna'
vozila, oni trebaju biti dostavljeni nadlenom tijelu
zemlje u kojoj je vozilo registrovano.
U sluaju kada je dozvola izgubljena ili ukradena,
odmah se mora obavijestiti nadleno tijelo zemlje
koja je izdala tu dozvolu. Ona moe biti
zamijenjena drugom dozvolom za preostalo
razdoblje vanosti. CEMT/ECMT Sekretarijat mora
biti obavijeten o broju izgubljenih ili ukradenih
dozvola, kao i o broju njihovih zamjena, koji e
potom obavijestiti zemlje lanice.
Uzajamna pomo
Zemlje lanice daju jedna drugoj uzajamnu
podrku u primjeni propisa kojima je regulisano
koritenje dozvola, kontrola njihove upotrebe i
kanjavanje prekrioca.
Nadlena tijela trebaju voditi brigu da korisnici
CEMT/ECMT dozvola izdanih u drugim zemljama
lanicama budu primjerno kanjeni, ukoliko doe
do zloupotrebe dozvola.
Zemlja lanica na ijoj je teritoriji primijeena
zloupotreba, moraju odmah obavijestiti Sekretarijat
CEMT/ECMT-a i nadleno tijelo zemlje u kojoj
prevoznik ima sjedite, da bi nadleno tijelo
preduzelo daljnji postupak u pogledu kanjavanja
(ukljuujui povlaenje dozvole).
Nadlena tijela organi e omoguiti jedni drugima
sve potrebne informacije koje se odnose na
kanjavanje prekrioca.

U sluaju ponovljenih prekraja, u dijelu zemlje

lanice CEMT/ECMT-a, koja uestvuje u sistemu,
gdje su mogunosti primjene CEMT/ECMT
multilateralnih kvota razliite, izvjetaj mora
napraviti tuilatvo i proslijediti ga Sekretarijatu
CEMT/ECMT-a. U tom sluaju, odgovornost je
Vijea Ministara da ispita sluaj i odlui da li e
dozvole dodijeljene dotinoj zemlji, biti zamrznute
ili povuene.
Certifikat za "zeleni kamion V green lory"

Zemlje lanice koje su prihvatile Certifikat za "zeleni

kamion" imaju vie dozvola nego to bi imale da su
zadrale samo 'tradicionalna' vozila. Te dozvole mogu biti
upotrijebljene samo za prevoz roba vozilima koja
ispunjavaju slijedee standarde:

Nivo buke za vozilo

(kako stoji u Direktivi 70/157/EEC i dopunjena Direktivom
92/97/EEC ili ECE Regulacija br. 51/02 i KDV 19671)
78 dB(A) za vozila sa snagom do 150 kW
80 dB(A) za vozila sa snagom preko 150 kVV

1 KDV = Kraftfahrgesetz-Durchfuhrungsverordnung = HGV Akt koji implementira

regulacije (Austriju)
Hemijska emisija izduvnih gasova za dizel motore

(kako stoji u Direktivi 88/77/EEC i dopunjena Direktivom

91/542/EEC ili ECE Regulacijom br. 49/02, odobrenje A
["EURO1"], to se tie prilagoavanja kod proizvodnje)
CO: 4,9 g/kWh
HC: 1,23 g/kWh
Nox: 9,0 g/kWh
Ispusne estice: 0,4 g/kWh 1

Certifikat o prilagoenosti ovim standardima treba biti u

kabini vozila zajedno dozvolom i dnevnikom.

1 U sluaju za motore snage 85 kW ili manje, koeficijent 1,7 je primjenjen kao granina
vrijednost za ispune estice.
Lica ovlatena za njegovo popunjavanje su ili
proizvoa ili ovlateni predstavnik proizvoaa u
zemlji registracije. Ovlateni predstavnik treba
navesti ime proizvoaa koji ga je ovlastio za
popunjavanje certifikata.
Jednom izdat cerifikat za vozilo ne mora se
obnoviti, ukoliko se osnovni podaci koji su sadrani
u njemu, o bilo kojoj vrsti emisije estica nisu
promijenili.
Certifikat je vaei na bilo kojem od slijedeih
jezika: engleski, francuski ili njemaki.
Certifikat mora biti praen prevodom na druga dva jezika.
U svakom sluaju, potrebno je izvriti provjeru na licu
mjesta i ukoliko je nivo ispunih estica dat u certifikatu
prekoraen, moe se ustanoviti da tehnika specifikacija
nije ispunjena. U tom sluaju se provjerava vanost
certifikata.

Da bi se olakao i ubrzao prelaz na granici

preporuljivo je da "zelena vozila" istaknu na prednjoj
strani magnetni znak ili naljepnicu. Znak bi trebalo biti
zelen (pozadina) i bijel (rub) sa utisnutim slovom "U" ili
"E" (unwelt = okolina)
Certifikat za "zeleniji i siguran kamion 'V greener and
safe lory"

Zahtjevi za Certifikat za "zeleniji i siguran kamion" su

sljedei:

a) Nivo buke za vozilo

(kako stoji u Direktivi 70/157/EEC i dopunjena Direktivom

1999/101/EC ili ECE Regulacija br. 51/02 i KDV 19671)
78 dB(A) za vozila < 150 kW
80 dB(A) za vozila > 150 kW
1 KDV = Kraftfahrgesetz-Durchfuhrungsverordnung = HGV Akt koji implementira

regulacije (Austrija)
b) Hemijska emisija ispunih plinova za dizel
motore

(kako stoji u Direktivi 88/77/EEC i dopunjena

Direktivom 91/542/EEC ili u ECE Regulaciji br.
49/02, odobrenje A ["ELJR01"], to se tie
prilagoavanja kod proizvodnje)

CO 4,0 g/kWh
HC 1,1 g/kWh
NOx 7,0 g/kWh
Ispune estice 0,15 g/kWh
c) Minimalni tehniki i sigurnosni zahtjevi

Vozila sa prikolicama moraju imati minimalnu

dubinu gazee povrine 2 mm na svim gumama,
Vozila (osim poluprikolica) i njihove prikolice moraju
imati na pozadini vozila na dnu uraen zatitno pomagalo
(suglasno sa ECE Regulacijom br. 58/01 ili Direktivom
70/221/EEC, kako je dopunjena Direktivom 2000/8/EC),
Vozila (bez vuene poluprikolice) i njihove prikolice
moraju imati sa bone strane zatitni branik saglasno
Regulaciji ECE br. 73/00 ili Direktivom 89/297/EEC,
 Vozila moraju imati upozoravajui znak opasnosti,
u skladu sa Regulacijom ECE br. 6/01 ili Direktivom
76/759/EEC dopunjena Direktivom 1999/15/EC, i crveni
upozoravajui trokut, u skladu sa Regulacijom br. 27/03.,
Vozila moraju koristiti tahograf, u skladu sa
ECE/UN 'AETR Sporazumom' ili Regulacijom EEC br.
3821/85, koja je dopunjena Regulacijom (EC) br. 1056/97 ili
br 2135/98.,
Vozila moraju imati ugraen ureaj za ogranienje
brzine u skladu sa ECE Regulacijom 89 ili u skladu sa
Direktivom 92/24/EEC.
Teka i duga vozila moraju imati retroreflektirajue
tablice na pozadini kamiona u skladu sa ECE Regulacijom
br. 70/01.,
 Vozila moraju imati anti-block konice (u
skladu sa ECE Regulacijom 13/06 ili Direktivom
71/320/EEC, kako je dopunjena Direktivom
98/12/EC).,
Vozila moraju imati ureaj za upravljanje u
skladu sa ECE Regulacijom 79/01 ili Direktivom
70/311/EEC, kako je dopunjena Direktivom
92/62/EEC ili Direktivom 1999/7/EC,
Vozila moraju ispunjavati zahtjeve koji se tiu
testa na putne uslove propisane EC Direktivom
96/96/EC. U skladu sa ovom Direktivom, koja je
dopunjena Direktivom 1999/52/EC, test na putne
uslove se mora izvriti svake godine tako da
dobijeni certifikat ne smije biti stariji od 12 mjeseci;
Osim toga, CEMT/ECMT dozvole za "zelenija i sigurna" vozila
mogu biti upotrijebljene samo za vozila koja ispunjavaju navede
tehnike karakteristike i vaee su samo ako su popraene
certifikatima koji ukazuju na usklaenost sa ovim tehnikim
standardima.
Certifikati su na engleskom, njemakom ili francuskom jeziku.
Oni moraju biti popraeni prevodom na druga dva jezika i drugi
na jeziku zemlje registracije vozila .
Certifikat koji se tie buke i propisa o emisije izduvnih gasova, za
"zelenija i sigurna" vozila moe biti popunjen ili od strane
proizvoaa ili od ovlatenog predstavnika proizvoaa u zemlji
registracije. U drugom sluaju, ovlateni predstavnik isto tako
mora naznaiti ime proizvoaa, iji je ovlateni predstavnik.
Certifikat se za vozilo izdaje jednom i ne mora biti obnovljen,
ukoliko osnovni podaci navedeni u njemu, za bilo koju vrstu
emisija nisu promijenjeni. Ve ispunjeni certifikati e prema tome
ostati vaei sve dok se osnovni podaci naznaeni u njemu ne
promijene. Kod certifikata izdatih za nova vozila ili za vozila kod
kojih su osnovni podaci mijenjani, zemlje bi trebale postupno
Certifikat koji se tie sigurnosnih zahtjeva za
"zelenije i sigurno " vozilo, moe biti popunjen od
strane:
kompetentnih servisa za utvrivanje
ispravnosti u zemlji registracije, ukoliko ova zemlja
ne ovlauje Predstavnika proizvoaa,
proizvoaa vozila, ili ovlatenog predstavnika
proizvoaa u zemlji registracije; ili
kombinacije kompetentnih servisa za
utvrivanje ispravnosti u zemlji registracije i
proizvoaa vozila, ili ovlatenog predstavnika
proizvoaa u zemlji registracije, kada sva oprema
nije prilagoena od strane proizvoaa vozila.
U sluaju ovlatenog predstavnika, on takoer
mora naznaiti ime proizvoaa iji je ovlateni
predstavnik.
Certifikati vezani za sigurnosne zahtjeve za
'zelenija i sigurna' vozila moraju se obnoviti svake
godine kroz test za putne uslove.
Pored toga, minimalni sigurnosni zahtjevi su
neophodni i za vozilo i za prikolicu. Zbog toga je
neophodno popuniti certifikat za prikolice kada se
registruju i kada se obavlja test za putne uslove.
Ovi raznovrsni certifikati moraju biti ispunjeni u skladu sa
propisima navedenim u dotinim Aneksima od strane:
tijela ili ustanove struktuirane i neposredno nadgledane
od strane drave registracije saglasno Direktivi
96/96/EC, ili za novoproizvedena vozila:
kompetentnih servisa za utvrivanje ispravnosti u
zemlji registracije, ukoliko ova zemlja ne ovlauje
Predstavnika proizvoaa,
proizvoaa vozila, ili ovlatenog predstavnika
proizvoaa u zemlji registracije; ili
kombinacije kompetentnih servisa za utvrivanje
ispravnosti u zemlji registracije i proizvoaa vozila, ili
ovlatenog predstavnika proizvoaa u zemlji registracije,
kada sva oprema nije prilagoena od strane proizvoaa
vozila.
U bilo kom sluaju, na licu mjesta je potrebno
izvriti provjeru i ukoliko vrijednosti emisija
izduvnih gasova i sigurnosni zahtjevi dati u
certifikatu nisu ispunjeni, to potvruje da tehnike
karakteristike nisu zadovoljene. U tom sluaju
certifikat se smatra nevaeim.

Da bi se olakao i ubrzao prelaz na granici,

preporuljivo je da 'zelenija i sigurna' vozila trebaju
istaknuti na prednjoj strani "magnetni" znak ili
naljepnicu. Znak treba da bude zelen (pozadina) i
bijel (rub) i da nosi bijelo upisano "S" (Sur = Safe =
Sicher = Siguran).
Certifikat za "EURO3 siguran kamion" /
"EURO3 safe lory" .

Zahtjevi za Certifikat za "EURO3 siguran kamion"

su slijedei:

a) Nivo buke za vozilo

(kako stoji u Direktivi 70/157/EEC i dopunjena

Direktivom 199/101/EC ili ECE Regulacija br.
51/02 i KDV 19671)
78 dB(A) za vozila < 150 kW
80 dB(A) za vozila > 150 kW
1 KDV = Kraftfahrgesetz-Durchfuhrungsverordnung = HGV Akt koji implementira uredbe
(Austrija)
b) Hemijska emisija ispunih plinova za dizel motore
(kako stoji u ECE Regulaciji br. 49/032, odobrenje A ili
Direktiva 88/77/EEC dopunjena Direktivom 1999/96/EC i u
skladu sa ESC i ELR ciklusnim testovima)
CO 2.1 g/kWh
HC 0.66 g/kWh
Nox 5.0 g/kWh
Ispune estice 0,10 [0,133] g/kWh
Ispravljena vrijednost koeficijenta apsorcije 0,8 m -1

2 Odmah kad se implementira amandman koji ukljuuje propise Direktive 1999/96/EC

3 Za motore koji imaju svaki cilindar ispod a 0.75 dm3 i i nominalni reim iznad 3000 min
'
(kako stoji u ECE Regulaciji br. 49/032, odobrenje A ili
Direktiva 88/77/EEC dopunjena Direktivom 1999/96/EC i u
skladu sa ETC ciklusnim testom)

CO 5,45 g/kWh
NM.HC 0.78 g/kWh
CH44 1.6 g/kWh
Nox 5.0 g/kWh
Ispune estice 0,16 [0,214] g/kWh

2 Odmah kad se implementira amandman koji ukljuuje propise Direktive 1999/96/EC

4 Samo za motore na prirodni plin i u skladu sa propisima ustanovljenim za ETC testove
(cf. Aneks III, Apendiks 2, taka 3.9 - Direktiva 1999/96/EC)
c) Minimalni tehniki i sigurnosni zahtjevi
Vozila i njihove prikolice moraju imati minimalnu dubinu
gazee povrine 2 mm na svim gumama,
Vozila (osim poluprikolica) i njihove prikolice moraju
imati na pozadini vozila na dnu uraen zatitno pomagalo
(saglasno sa ECE Uredbom br. 58/01 ili Direktivom
70/221/EEC, dopunjena Direktivom 2000/8/EC),
Vozila (bez vuene poluprikolice) i njihove prikolice
moraju imati sa bone strane zatitni branik saglasno
Rezoluciji ECE br. 73/00 ili Direktivom 89/297/EEC,
Vozila moraju imati stranje ogledalo u skladu sa
ECE/UN Regulacijom R.46/01 ili Direktivom
71/127/EEC dopunjena Direktivom 88/321/EEC,
Vozila moraju imati osvjetljenje i pomagala sa svjetlosnim
signalima u skladu sa ECE Regulacijom R.48/01 ili
Direktivom 76/756/EEC, dopunjena Direktivom 97/28/EC,
 Vozila moraju koristiti tahograf, u skladu sa ECE/UN
'AETR Sporazumom' ili Rezolucijom EEC br. 3821/85, koja je
dopunjena Regulacijom (EC) br. 1056/97 ili br 2135/98,
Vozila moraju imati ugraen ureaj za ogranienje brzine u
skladu sa ECE Regulacijom R.89 ili u skladu sa Direktivom
92/24/EEC,
Teka i duga vozila moraju imati retroreflektirajue
tablice na pozadini kamiona u skladu sa ECE Regulacijom br.
70/01,
Vozila moraju imati anti-block konice (u skladu sa ECE
Regulacijom 13/06 ili Direktivom 71/320/EEC, koja je dopunjena
Direktivom 98/12/EC),
Vozila moraju imati ureaj za upravljanje u skladu
sa ECE Regulacijom 79/01 ili Direktivom 70/311/EEC, kako je
dopunjena Direktivom 92/62/EEC ili Direktivom 1999/7/EC,
Vozila moraju ispunjavati zahtjeve koji se tiu testa na putne
uslove propisane EC Direktivom 96/96/EC. U skladu sa ovom
Direktivom dopunjena Direktivom 1999/52/EC, test na putne
uslove se mora izvriti svake godine tako da dobijeni certifikat ne
Osim toga, CEMT/ECMT dozvole za "EURO 3 sigurna"
vozila mogu biti upotrijebljene samo za vozila koja
udovoljavaju gore navedenim tehnikim karakteristikama i
vaee su samo ako su popraene certifikatima koji
ukazuju na usklaenost sa ovim tehnikim i sigurnosnim
standardima.
Certifikati su dostupni na engleskom i francuskom jeziku.
Oni moraju biti popraeni prevodom na druga dva jezika od
kojih je jedan na njemakom i drugi na jeziku zemlje
registracije vozila.
Certifikat koji se tie buke i propisa o emisiji ispunih
plinova, za "EURO 3 sigurna" vozila moe biti popunjen ili
od strane proizvoaa ili od ovlatenog predstavnika
proizvoaa u zemlji registracije. U drugom sluaju,
ovlateni predstavnik isto tako mora naznaiti ime
proizvoaa iji je on ovlateni predstavnik.
Certifikat se za vozilo izdaje jednom i ne mora biti
obnovljen, ukoliko osnovni podaci navedeni u njemu, za
Certifikat koji se tie sigurnosnih zahtjeva za "EURO3
sigurno " vozilo moe biti popunjen od strane:
kompetentnih servisa za utvrivanje ispravnosti u
zemlji registracije, ukoliko ova zemlja ne ovlauje
Predstavnika proizvoaa,
proizvoaa vozila, ili ovlatenog predstavnika
proizvoaa u zemlji registracije; ili kombinacije
kompetentnih servisa za utvrivanje ispravnosti u zemlji
registracije i proizvoaa vozila, ili ovlatenog predstavnika
proizvoaa u zemlji registracije, kada sva oprema nije
prilagoena od strane proizvoaa vozila.

U sluaju ovlatenog predstavnika, on takoer mora

naznaiti ime proizvoaa iji je ovlateni predstavnik.
Certifikati vezani za sigurnosne zahtjeve za 'EURO
3 sigurna' vozila moraju se obnoviti svake godine
kroz test za putne uslove.

Pored toga, minimalni sigurnosni zahtjevi su

neophodni i za vozilo i za prikolicu. Zbog toga je
neophodno popuniti certifikat za prikolice kada se
registriraju i kada se obavlja test za putne uslove.
Ovi raznovrsni certifikati moraju biti ispunjeni u skladu sa
propisima navedenim u dotinim Aneksima od strane:
tijela ili ustanove struktuirane i neposredno nadgledane
od strane drave registracije saglasno Direktivi
96/96/EC, ili za novoproizvedena vozila:
kompetentnih servisa za utvrivanje ispravnosti u
zemlji registracije, ukoliko ova zemlja ne ovlauje
Predstavnika proizvoaa,
proizvoaa vozila, ili ovlatenog predstavnika
proizvoaa u zemlji registracije; ili
kombinacije kompetentnih servisa za utvrivanje
ispravnosti u zemlji registracije i proizvoaa vozila, ili
ovlatenog predstavnika proizvoaa u zemlji registracije,
kada sva oprema nije prilagoena od strane proizvoaa
vozila.
U bilo kom sluaju, na licu mjesta je potrebno
izvriti provjeru i ukoliko vrijednosti emisija
izduvnih gasova i sigurnosni zahtjevi dati u
certifikatu nisu ispunjeni, to potvruje da tehnike
karakteristike nisu zadovoljene. U tom sluaju
certifikat se smatra nevaeim.

Da bi se olakao i ubrzao prelaz na granici,

preporuljivo je da 'zelena i sigurnosna' vozila
trebaju istaknuti na prednjoj strani "magnetni" znak
ili naljepnicu. Znak treba da bude zelen (pozadina)
i bijel (rub) i da nosi bijelo upisano "3" (3=EURO3).