PUENJE KAO GLAVNI

UZRONIK NASTANKA
KARCINOMA PLUA

Licina Mirha
Rak plua je bolest obiljeena nekontroliranim rastom stanic
u tkivu plua. Nelijeena, bolest se moe proiriti izvan plu
to se naziva metastazama u okolna tkiva ili druge dijelove
tijela. Veina oblika raka koji zapoinju rast u pluima, a koj
se nazivaju primarnim rakom plua, su karcinomi koji potje
iz epitelnih stanica. Glavni oblici karcinoma plua su
sitnostanini karcinom (engl. small-cell lung carcinoma -
SCLC), koji se prije nazivao engl. oat cell cancer (jer su
stanice tumora sitne i oblikom nalik na zrno zobi), i ne-
sitnostanini karcinom (engl. non-small-cell lung carcinoma
NSCLC).
Znakovi i simptomi koji mogu ukazivati na karcinom plua s
- dini simptomi: kaljanje, iskaljavanje krvi, zvidanje
ilioteano disanje
- sistemni simptomi: mravljenje, vruica, batiasti prsti n
rukama ili zamor
- simptomi uslijed lokalnog pritiska: bol u prsitu, bol u
Ukoliko karcinom raste unutar bronha, moe ometati disanje dovodei d
oteanog disanja. Opstrukcija moe izazvati nakupljanje sluzi ispod
tumora i stvoriti sklonost razvoju pneumonije.Najei uzrok karcinoma
plua je dugotrajno puenje duhana, koje uzrokuje 8090% sluajeva
karcinoma plua.U nepuaa se razvija 1015% sluajeva karcinoma
plua, a ti se sluajevi pripisuju kombinaciji genskih imbenika, izlaganj
plinu radonu, azbestu, te zagaenju zraka u koje spada i pasivno
puenje. Karcinom plua se moe otkriti rentgenom plua i
kompjuteriziranom tomografijom (CT). Dijagnoza se potvruje biopsijom
koja se obino izvodi bronhoskopijom ili uz pomo CT-a. Lijeenje i
dugoroni ishod ovise o vrsti karcinoma klinikom stadiju bolesti
(proirenosti) i procjeni sveukupnog zdravstvenog stanja bolesnika.
Lijeenje se sastoji od kirurkog zahvata, kemoterapije i radioterapije.
Ne-sitnostanini karcinom se ponekad lijei kirurki, dok sitnostanini
karcinom obino bolje odgovara na kemoterapiju i radioterapiju. U SAD-
u, sveukupno petogodinje preivljenje bolesnika s dijagnozom
karcinoma plua od trenutka postavljanja dijagnoze iznosi 15%. irom
svijeta, karcinom plua je najei uzrok smrti od zloudnih tumora u
mukaraca i ena i 2008. godine bio je odgovoran za 1,38 milijuna
smrtnih sluajeva godinje
 Hipoteza
Rak plua moe nastati u bilo kojem dijelu plua, ali
90% -95% karcinoma plua nastaje iz epitelnih stanica,
stanica sluznice veih i manjih dinih putova (bronhija i
bronhiola), te se iz tog razloga rak plua naziva i rak
bronha.
Rak plua je uglavnom bolest starijih osoba. Gotovo
70% ljudi s dijagnozom raka plua su stariji od 65
godina , a manje od 3% od raka plua se javlja u osoba
mlaih od 45 godina.
U BiH je vodei uzrok obolijevanja od raka kod
mukaraca, a ak trei kod ena. U 2008. g. u BiH je
otkriveno 2020 sluajeva raka plua kod mukaraca i
514 sluajeva kod ena to ukupno ini 2534 sluajeva
raka kod oba spola.

U daljnjem istraivanju dokazacemo ne dvojbeno koji su

to glavni uzroci nastanka karcinoma plua i koji dio
 CILJ ISTRAIVANJA
Cilj ovog istraivanja je dobiti to vie informacija o
vodeem uzroku nastanka karcinoma plua na
svjetsku populaciju. Takoer ustanoviti uzroke i
prognozu na teritoriji Bosne i Hercegovine i okoline u
posljednjih deset godina. Karcinom plua kao jedan
od vodeih uzronika smrtnosti u svjetu, a odnosi se
i na nau zemlju. Te rasprostranjenosti karcinoma
plua na populaciju. Ukljuujui oba spola.
Uzroci nastanka karcinoma plua
Zloudni tumor (rak) se openito razvija uslijed
oteenja gena na DNK. Oteenje gena utjee na
normalne funkcije stanice, u koje spadaju
proliferacija, programirana stanina smrt (apoptoza)
i popravak oteanja DNK. Gomilanjem oteenja
poveava se mogunost razvoja zloudnih tumora.
Broj oboljelih od karcinoma plua na podruju BiH u stalnom je porastu,
potvrdili su u bh. zdravstvenim ustanovama.Od ove bolesti vie
obolijevaju mukarci, oko 75 odsto u odnosu na ene 25 odsto"Porast
broja novih sluajeva je od dva do tri odsto u toku godine. U UKC
Banjaluka bude otkriveno 400-500 novih sluajeva u toku godine, a u
RS oko 600 novih, s tim da se broj oboljelih ena poveava zahvaljujui
poveanom broju puaa meu enama", kazao je Marinko Vui,
naelnik Klinike za plune bolesti UKC Banjaluka. Prema njegovim
rijeima, dokazano je da puenje direktno utie na pojavu karcinoma
plua i to odreenog tipa (skvamozni karcinom), od koga uglavnom u
velikom broju obolijevaju puai koji pue dugi niz godina i koji troe
dvije do tri pakle cigareta dnevno, prenose Nezavisne novine. Osnovni
simptomi karcinoma plua u poetku su, pojanjava Vui, suh kaalj ili
kaalj s oskudnim iskaljavanjem, iritirajui noni kaalj, dok u kasnijoj
dobi poinje iskaljavanje obilnijeg sadraja, a esta je i pojava
sukrviavog sadraja. U kasnijoj fazi dolazi do gubitka apetita, gubitka
tjelesne teine, opte slabosti, malaksalosti, oteanog disanja i pojave
bola u grudnom kou. "Uspjenost lijeenja prvenstveno zavisi od ranog
otkrivanja bolesti, kada je mogua hirurka intervencija, koja daje
najbolje rezultate. U tom smislu potrebno je stalno zdravstveno
prosveivanje, borba protiv puenja, javljanje ljekaru kod kalja koji
traje due od tri nedjelje,nakon ega slijedi radioloka obrada, a potom
. Da je broj oboljelih od ove opake bolesti u stalnom porastu, potvrdili su nam i
UKC Tuzla, gdje su kazali da u Tuzlanskom kantonu u posljednje dvije godine bro
oboljelih prerasta broj novooboljelih od tuberkuloze, koja je do tada bila vodea
infektivna bolest na ovim prostorima. "Karcinom plua jo vie pogaa mukarc
u odnosu na ene, mada kod nas, a i u svijetu, broj oboljelih ena je u porastu.
Razlog tome je stil ivota, aerozagaenje", kazao je Sead Jamakomanovi,
direktor Klinike za plune bolesti UKC Tuzla. Nastajanje ove bolesti, navodi on,
dovodi se u vezu s puenjem, a prema svim relevantnim podacima 95 do 98
odsto svih oboljelih su bili puai. Karcinom plua, kao i karcinom drugih lokacij
u poetku bolesti ne daje simptome. Pored prvih simptoma, poput kalja i
iskaljavnja, te gubitka tjelesne teine, Jamakomanovi pojanjva da pacijente
najee ljekaru dovodi iskaljavanje krvi."Lijeenje zavisi od ranog otkrivanja
bolesti u fazi bez simptoma, odnosno asimptomatskoj fazi, te od mogunosti
hirukog tretmana. Oni koji su u prilici da operiu, prema svim statistikama, iv
due od onih koji to nisu", kazao je on, dodajui da su ostale metode ljeenja
hemoterapija i radioterapija lokalnog tumora. Lijeenje ovim metodama zavisi
prvenstveno od toga da li se karcinom nalazi na jednom mjestu ili se bolest ve
proirila po organizmu u smislu metastaza. "Uspjenost ljeenja zavisi i od
pozitivnog stava oboljelog prema ljeenju u smislu promjena u stilu ivota,
promjena navika u ishrani i konzumaciji duhana", zakljuio je Jamakomanovi.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), od raka plua godin
u svijetu umire vie od 1.400.000 ljudi. Razlog tako velikom broju umrlih je
injenica da se jo najee dijagnostikuje u kasnom, uznapredovalom stadijum
bolesti, kad su terapijske mogunosti ograniene, a izgledi za izljeenje bitno
smanjeni.
 REZULTATI I RASPRAVA
Nedvojbeno je dokazano da je puenje glavni uzrok karcinoma plua.
U puakom dimu postoji oko 2000 kemijskih spojeva koji su ili
izravno karcinogeni ili tee da budu karcinogeni. Svjetske studije
upozoravaju da je puenje cigareta uzrok raka plua u 85 posto svih
sluajeva. Na alost, i pasivno puenje poveava rizik za nastanak
raka plua. Aerozagaenju u industrijskim regijama te velikim
gradovima pripisuje se 5 posto svih sluajeva raka plua, a
profesionalnoj izloenosti u industriji oko 8 posto.
U Tablici 1. prikazani su regresijski koeficijenti (B) sa standardnom
pogrekom i statistikom znaajnou (Wald) kao i promjene u omjeru
vjerojatnosti kojem spolu pripadaju ispitanici (OR). Prema Waldovom
kriteriju oba prediktora razliitsu povezana sa spolom ispitanika.
Prema predznacima regresijskih koeficijenata(B) i omjerima
vjerojatnosti kojem spol pripadaju (OR), moe se rei da mukarci
imaju statistiki znaajno vii rezultat u prediktorskoj varijabli
CIGARETE Koliko cigareta dnevno puite? Pozitivan smjer B
koeficijenta upuuje nas da mukarci ujedno i vie pue. Ukoliko
analiziramo omjer vjerojatnosti (OR) uoava se da jedinino
poveanje za 76,8% poveava vjerojatnost da se radi o ispitanicima
mukog spola za navedenu varijablu.
Tablica 1. Logika regresijska analiza povezanosti spolnih
razlika i puenja
B St. Pog. Wald df P OR
Model 1a CIGARETE ,570 ,106 28,676 1 ,000 1,768
G PUENJA -,320 ,053 36,374 1 ,000 ,725
Constant -,337 ,108 9,667 1 ,002 ,714
Prediktori : CIGARETE, G PUENJA
Prema predznacima regresijskih koeficijenata (B) i omjerima
vjerojatnosti kojem spol pripadaju (OR) moe se rei da
ene imaju statistiki znaajno vii rezultatu varijabli G
PUENJA S koliko godina ste poeli puiti cigarete?
Negativan smjer B koeficijenta upuuje nas da statistiki
gledano vie ena poinje svoj puaki status izmeu 14.
15. godine (6,42%; 5,45%) te 16. 17. godine starosti
(9,75%; 4,54%), dakle kasnije usvajaju puake navike.
Analizom omjera vjerojatnosti (OR, 1 - 0,725 = 0,275)
jedinino poveanje za 27,50% poveava vjerojatnost da se
radi o enama, odnosno za 27,50% se smanjuje vjerojatnos
 ZAKLJUCI
Zbog nevienog porasta broja puaa i nezaustavljivog irenja u sve
dijelove zemaljske kugle, rak plua je postao najea zloudna bolest u
ovjeka, od koje svake godine u svijetu umire vie od tri milijuna ljudi.Rana
dijagnoza , a potom i lijeenje u poetnom stadiju bitno smanjuje smrtnost
kod raka plua. Ako su bolesnici operirani u stadiju I petogodinje
preivljenje je 67 %, a u stadiju III 9-13%. U svrhu otkrivanja najuinkovitije
metode za rano otkrivanje raka plua, provedena su mnoga istraivanja
koja nisu dala odgovaraje rezultate. Uptrebom rentgenske snimke i
citoloke pretrage ispljuvka, nije se uspjelo bitno poveati cjelokupno
preivljenje cjelokupne populacije. No, bolesnici koji su u tim programima
masovne detekcije otkriveni bez simptoma bolesti i operirani, imaju znatno
due preivljenje od bolesnika u kojih je bolest dijagnosticirana nakon to
su se pojavili simptomi (60-80% naspram 15-25%). Rano otkrivanje raka
ovim putem ipak bi se moglo i trebalo provoditi kod visokorizine skupine
tekih puaa starijih od 55 (45!?) godina i skupina koje su izloene
profesionalnom riziku. Rentgenska snimka plua bi se kod tih ljudi trebala
raditi dva puta na godinu, a citoloki pregled ispljuvka 2-3 puta na godinu.
Bitno je istaknuti da se smanjenje smrtnosti od raka plua moe
najsigurnije postii prevencijom, tj, smanjenjem broja novih puaa te
navoenje starih puaa na prestanak puenja. Budui da je rak bronha u
80-90% bolesnika uzrokovan puenjem, svrha prevencije je uklanjanje
duhana i puenja iz ovjekova okolia i ponaanja. To je najdjelotvorniji
HVALA NA
PANJI!