Uloga ekonomske i socijalne

politike
u poticanju rasta i razvoja
Doc. dr. sc. Zdenko Babi
Pravni fakultet
Katedra za socijalnu politiku
zbabic@pravo.hr
 Struktura predavanja

1. Ekonomski rast
-definicija i glavne teorije

2. Ekonomski razvoj
naglasak na distinkciji pojmova ek.rasta i razvoja

3. Ekonomska politika
-uloga, ciljevi, nositelji i instrumenti

4. Socijalna politika
ciljevi i uloga

5. Koordinacija ekonomske i socijalne politike

 1. Ekonomski rast
definicija

Rast BDPa (5%, 3%,-6% u 2009; vie od -10mlrd kuna)

Ekonomski rast -rast potencijalnog BDPa

Bitne su dugorono ostvarene prosjene stope rasta BDPa

Vaan indikator ekonomske razvijenosti BDP per capita

Ekonomski rast je osnovica za rast ivotnog standarda (bolje

zadovoljenje materijalnih potreba ljudi)
Utjecaj na standard graana

U Hrvatskoj (2009) raunala posjeduje 66 posto graana,

osobni automobil 74 posto, telefon vie od 90posto kuanstava,
internet 57%, perilicu za pranje posua 28%

U Njemakoj primjerice (2007) osobna raunala posjeduje oko

73%, 77%kuanstava posjeduje automobil, internet 60%,
perilicu sua 62,4%,

Rumunjska 35% kuanstava posjeduje PC, automobil oko

20%, itd.
1. Ekonomski rast
determinante

Prirodni resursi
Ljudi
Kapital
Tehnologija
1. Ekonomski rast - teorije

Klasina teorija ek.rasta-

- rast je posljedica porasta stanovnitva tj. radne snage (Smith) i

sav viak odlazi u nadnice (18 st.)

- Malthus-teorija eljeznih nadnica uvodi rentu za zemlju; (19

st.)

Neoklasina teorija ek.rasta (sredina 20.st)

Endogeni modeli rasta (80.godine 20. stoljea)

1. Ekonomski rast
-neoklasini pristup

Malthusova prognoza ekonomije nije bila tona. Zahvaljujui

tehnolokom razvoju zemlja nije postala ograniavajui faktor
proizvodnje

Neoklasini model rasta predvodnik Solow (Nobel za eko.

1987.)

Kljune pretpostavke u modelu bez tehnolokih promjena:

Dva faktora proizvodnje- K i L
Trite savrene konkurencije i puna zaposlenost
Gospodarski rast se dogaa kao posljedica porasta koeficijenta
K/L (kapitalne opremljenosti rada)
1. Ekonomski rast
-neoklasini pristup

U poetku na niim razinama K/L gospodarski rast je

intenzivan, znaajno rastu produktivnost rada i plae

Rast se kasnije odvija po opadajuoj stopi

Rast tei u dugorono stabilno stanje ( rast K/L tj, gosp. rast se
zaustavlja ali takoer i rast nadnica dok se povrati na kapital i
kamatne stope stabiliziraju na odreenoj razini; slika)
1. Ekonomski rast
-neoklasini pristup

Model sa tehnolokim promjenama bolje odraava realnost

prethodni model prognozira da e nadnice (plae) nakon

nekog vremena stagnirati to je realnost opovrgnula

prethodni model ne moe objasniti ogroman porast

proizvodnosti koji se dogodio
Ekonomski rast
-neoklasiari s tehnolokim napretkom

Tehnoloka promjena predstavlja poboljanje proizvodnje ili

uvoenje novih proizvoda tako da se s istim trokovima dobije
vie proizvoda

Temelj tehnolokih promjena predstavljaju tehniki izumi i

inovacije

Tehnoloki razvoj u drugoj polovici 20 st. bazirao se na

izumima kao to su: mlazni pogon, atomska energija, raunala,
Internet itd.
1. Ekonomski rast
-endogeni modeli

Endogeni modeli rasta upravo se nadovezuju na prethodno

otkrie da rast u bitnome ovisi o tehnolokim promjenama

rad E. Denisona kljuan on je u svom radu o obraunu rasta

pokazao da poveanje faktora L i K u Americi objanjava samo
0,9% rasta dok preostalih 2% rasta ostaje neobjanjeno

Od tada se ekonomisti znaajnije poinju baviti pitanjem

tehnolokih promjena
to inicira tehnoloki napredak?
1. Ekonomski rast
-endogeni modeli

Endogeni modeli rasta su neto novijeg datuma ( sa kraja 80ih) i u

literaturi postoji nekoliko endogenih modela rasta.
U sreditu modela je ulaganje u kapital, s time da se podjednako
misli i na fiziki i na ljudski kapital

Osim ulaganja u kapital, kao osnovna determinanta ekonomskog

rasta smatra se implementacija novih proizvodnih tehnika i
tehnologija
Tako u ovim modelima investicije/izdaci u obrazovanje esto postaju
kljuni instrument (kako za prevladavanje zakona opadajuih
prinosa na poveanje ulaganja faktora) poticanja tehnolokog
napretka i inovacija.
1. Ekonomski rast
-endogeni modeli

obrazovanje pozitivno doprinosi rastu na dva naina:

1) Jaa kvalitetu radne snage i doprinosi porastu produktivnosti radnika,

2) obrazovanija radna snaga sposobnija za inovacije i usvajanje novih tehnologija

Tako u ovim modelima na znaaju sve vie dobiva pitanje

distribucije i nejednakosti resursa, jer nejednakost u pristupu
obrazovanju posebice siromanijih istovremeno negativno
utjee i na potencijale rasta

To je osnovica da se u ovim modelima esto istie vanost

institucija i naglaava vanost javnih politika u promociji
ek.rasta i razvoja
1. Ekonomski rast

Pojavljuju se i nova alternativna vienja i pristupi pitanju

gospodarskog rasta kako u ekonomskoj teoriji tako i u praksi

Sve se vie naglaava koncept odrivog rasta i razvoja ( Iako

Kyoto i Kopenhagen nisu zavrili slavno ) to implicira
uvaavanje granica odrivosti kod ekonomskog rasta
(ekolokih, po pitanju iskoritavanja neobnovljivih prirodnih
resursa i sl). Pojavljuju se zagovornici teorije nultog rasta
2. Ekonomski rast i razvoj
Nisu istoznanice

Rast je osnovica za razvoj ali ne mora uvijek rezultirati razvojem

Kod rasta ekonomiste zanima da li se dogaa porast materijalnih

dobara i usluga u nekom drutvu (BDP. BDP per capita)
Kod razvoja postavljaju se pitanja:

odrivosti dotinog modela rasta (u smislu dugorone ali i

ekoloke odrivosti)

distribucije koristi od rasta meu lanovima drutva

i kvalitete ivota
2.Odrivi ekonomski i socijalni razvoj

Odrivi razvoj je ekonomski i socijalni razvoj koji zadovoljava

potrebe ivue generacije, ne ugroavajui zadovoljenje
potreba buduih generacija.
2. Ekonomski razvoj

Jedna od najjednostavnijih definicija ekonomskog razvoja je

ona prema kojoj razvoj osim poveanja obujma materijalne
proizvodnje podrazumijeva i promjene u gospodarskoj strukturi

to onda utjee i na promjene ivotnih stilova i kvalitete ivota

prema K.Gallbraithu; Ako hoemo pravo nije vana kvantiteta

naih roba nego kvaliteta naega ivota.
2. Ekonomski razvoj
Ekonomski razvoj mogue je mjeriti na razne naine

Jedan od najprihvaenijih pristupa (Prema definiciji koja pod ek.razvojem podrazumijeva i

promjene u gospodarskoj strukturi ) zasniva se na praenju promjena u gospodarskoj
strukturi drutva.

Osnovna podjela gospodarstva je tro-sektorska:

PRIMARNI SEKTOR ine sve djelatnosti koje se zasnivaju

na koritenju prirodnih resursa, ali ih ne prerauju (predmet rada im je na
zemlji ili pod zemljom).

SEKUNDARNI SEKTOR ine sve preraivake djelatnosti.

TERCIJARNI SEKTOR ine sve uslune djelatnosti.

2. Ekonomski razvoj
Pravilnosti promjena u gopod.strukturi

Na najniem stupnju razvoja dominantan je udio

primarnog sektora u strukturi nacionalnog gospodarstva.

Na srednjem stupnju razvijenosti raste udio sekundarnog sektora

i uz njega neposredno vezanih djelatnosti tercijarnog sektora

Na najviem stupnju razvijenosti dominantan je udio tercijarnog

sektora u strukturi nacionalnog gospodarstva

to je zemlja gospodarski razvijenija, uoljivija je razdioba

tercijarnog sektora na: tercijarni sektor u uem smislu (klasine poslovne
usluge, kvartarni (stvaranje znanja) i kvintarni sektor (moderne poslovne
usluge-financijska industrija isl).
2. Ekonomski razvoj
Ekonomski teoretiari koriste i kategoriju drutveno-ekonomski razvoj
koja je po svom sadraju sloenija od kategorije ekonomski razvoj

Osim promjena u obujmu i strukturi proizvodnje, odnosi se i na

promjene u odnosima izmeu ljudi u ivotu drutva

ukljuuje ukupne procese demokratizacije drutva, ekonomske i

politike.
2. Zemlje prema stupnju razvijenosti

razvijene zemlje
zemlje u razvoju
nerazvijene zemlje
velike razlike unutar ovih grupa
 2. Obiljeja zemalja u razvoju
nizak BDP per capita
slabije zdravlje stanovnika
slabije obrazovanje
loe stanovanje
oskudna ishrana
visoke stope nataliteta i mortaliteta
orijentiranost na poljoprivredu
Zaarani krug siromatva
niska tednja i
investicije

niske razine i
niski dohoci spora
akumulacija
kapitala

niska
produktivnost
 Teorije i objanjenja razvoja
Zato neke zemlje u razvoju bre rastu od drugih?
Razliita objanjenja:
klimatski faktori
obiaji, institucije, tradicija, religija (Weberova protestantska
etika )
 Rast skupina zemalja

brojne studije i analize rasta i razvoja no nema jedinstvenog recepta

za ostvarivanje visoke stope rasta
Razliita iskustva:
Istonoazijski tigrovi
Latinska Amerika
Tranzicijske zemlje
Irsko gospodarsko udo
2. Mjerenje razvoja
Kvantitativni pokazatelji razvoja.
BDP po glavi stanovnika mjeri vrijednost proizvedenih ih dobara i
usluga proizvedenih u zemlji
Ne uzima u obzir raspodjelu dohotka koja ponekad moe biti
ekstremno nejednaka (istovremeno rastu BDP i siromtvo u nekom
drutvu)
Problem samog obrauna BDPa pa primjerice BDP raste i kada raste
proizvodnja oruja i kada ljudi vie pue ili primjerice kada su pretili
(previe jedu) pa idu zbog toga vie lijenicima i na gimnastiku
Ne ukljuuje sivu ekonomiju i kuanske poslove
To najbolje ilustrira reenica -oeni svoju kunu pomonicu i smanjit e BDP; uz uvjet da je ona radila poslove na ugovor a ne na crno.
Takoer u BDP ne ulaze brojne volonterske i karitativne aktivnosti koje zasigurno doprinose dobrobiti drutva i pojedinaca.
Do sada metodologija obrauna BDPa nije rijeila pitanja vezana uz
okoli i iscrpljivanje neobnovljivih prirodnih izvora
2. Mjerenje razvoja

Sloeni pokazatelji spajaju nekoliko kvantitativnih pokazatelja

u jedan oblik te omoguuju realniji pogled na razvoj

HDI (Indeks ljudskog razvoja) je najraireniji danas koriteni

sloeni pokazatelj. Broj se izraunava izmeu 0 i 1 uzimajui u
obzir najvanija mjerenja: BNP po glavi st., stopu pismenosti
odraslih, stopu kolskog upisivanja i oekivanu dob. Zapoeli
su ga Ujedinjeni narodi 1990. kako bi zamijenili BDP radi
pouzdanijeg naina mjerenja razvoja. HDI izmeu 1 i 0.8 se
smatra visokim, 0.8 do 0.6 srednjim, a 0.6 do 0.4 niskim.
2. Pristup integralnog razvoja-SNC

Socijalni nauk Crkve u svojim dokumentima razmatra pitanje

razvoja te govori o potrebi integralnog razvoja

Integralni razvoj osim materijalnog razvoja naglaava znaaj i

duhovnog i moralnog razvoja osoba koje su zapravo nositelji
materijalnog razvoja a koji je po uenju SNC zapostavljen

Tako prema SNC je potrebno govoriti i promicati integralni

pristup razvoju koji promie ne samo materijalni nego i duhovni
i moralni razvoj pojedinaca a koji su jedini glavni pokretai
istinskog razvoja
Ekonomski rast i razvoj

Nisu istoznanice ekonomski rast se prvenstveno odnosi na

materijalni porast proizvodnje

Ekonomski razvoj kako smo vidjeli ukljuuje promjenu

gospodarske strukture drutva

Ek. razvoj podrazumijeva rast materijalne proizvodnje ali

pretpostavlja i poboljanje opih uvjeta i kvalitete ivota veine
ljudi
Pauza

Vrijeme za pauzu!
 3. Ekonomski zadaci drave

Poveanje efikasnosti (jer je trite ne uspijeva uvijek ostvariti)

Promicanje pravednosti (trini mehanizam moe rezultirati velikim

ekonomskim nejednakostima)

Ostvarivanje makroekonomske stabilnosti i ekonomskog rasta

 Efikasnost

posrednika uloga drave

antimonopolska politika
nadzor negativnih eksternalija
poticanje korisnih djelatnosti, oporezivanje (osiguravanje
javnih dobara primjerice javnog sustava obrazovanja)
 Pravednost

djelovanjetrinog mehanizma moe poveati

ekonomske nejednakosti
drava preraspodjela dohotka
oporezivanje
transferi, programi pomoi, subvencije
 Stabilnost i rast
poslovni ciklus obiljeje trine ekonomije
POSLOVNI CIKLUS: slijed naizmjeninog pojavljivanja razdoblja
rasta (ekspanzija, uzlet) i razdoblja smanjivanja (recesija)
ekonomske aktivnosti
Drava moe stabilizirati otrinu poslovnih ciklusa pomou mjera
ekonomske politike:
fiskalne politike (oporezivanje, dravna potronja)
monetarne politike (ponuda novca i kamatnjak)
poticanje ekonomskog rasta
investicije, obrazovanje, poticanje tednje....
3. Ekonomska politika

kako je prethodno naznaeno trite kao mehanizam ima

brojne manjkavosti i zbog toga je vana uloga drave u
gospodarstvu
Tu razinu i nain djelovanja drave u gospodarstvu odreuje
Ekonomska politika

Postoje brojne definicije ekonomske politike ali najednostavnija

i najpraktinija je ona koja kae da je Ekonomska politika dio
ukupne dravne politike koja se bavi odnosom drave i
gospodarstva
3. Ekonomska politika

Ekonomska politika je i specifina znanstvena grana ekonomije

ali u jo veoj mjeri praktina
Tako se moe rei da Ekonomska politika u sebi ujedinjuje
pozitivni (ono to jest), normativni (to bi trebalo biti emu
se tei) i praktini pristup ekonomiji (ono to je mogue
uiniti da se postigne eljeni cilj)
3. Ekonomska politika-ciljevi

Ciljevi ekonomske politike mogu biti dugoroni kao to je

osiguranje uvjeta za dugorono odrivi ekonomski rast i razvoj

Kratkoroni-ublaavanje kratkoronih fluktuacija ekonomske

aktivnosti upravljanjem agregatnom potranjom preko
instrumenata ek.politike
3. Ekonomska politika-ciljevi

Obzirom da se prvi cilj dugorono odriv rast i razvoj u veoj

mjeri odnosi na agregatnu ponudu i proizvodni potencijal

Vano je osim standardnih mjera ekonomske politike istaknuti i

znaaj sektorskih politika ( industrijska politika, agrarna politika,
) te politika strukturnog prilagoavanja kojima je cilj poboljanje
potencijala proizvodne strukture u budunosti
3. Ekonomska politika-ciljevi

Temeljni ciljevi ekonomske politike su:

-Rast proizvodnje i zaposlenosti
-makroekonomska stabilnost-koja ukljuuje stabilnost cijena (nisku
inflaciju), teaja, poreznih i kamatnih stopa
-odrivost vanjsko-trgovinske razmjene i ukupne razmjene s
inozemstvom
-uz ekspanziju proizvodnje-mora se naglaavati ciljeve koji se
odnose na efikasnost (proizvodnost rada, efikasnost investicija,
tehniki napredak) zbog kojih i razlikujemo rast i razvoj
- Pitanja stanovnitva (broj, struktura i prostorni razmjetaj)
- Regionalni razvoj i poticanje ujednaenog regionalnog razvoja
3. Ekonomska politika-ciljevi

Vano je naznaiti da ciljevi ekonomske politike mogu biti

komplementarni ali i konfliktni

Primjer komplementarnih ciljeva- rast proizvodnje, rast

zaposlenosti, pad nezaposlenosti, rast ivotnog standarda

Primjer konfliktnih ciljeva puna zaposlenost i niske inflacije;

ouvanje stabilnost teaja i poboljanje vanjsko-trgovinske
bilance isl.
3. Instrumenti ekonomske politike

To su varijable ekonomske politike kojima se moe utjecati na

ostvarenje ciljeva:
Fiskalna politika (dravni prihodi porezi i rashodi kupovine
roba i usluga, transferi)
Monetarna politika (upravljanje novcem i kreditima, tj. openito
bankarskim sustavom)
Politika dohodaka politika nadzora nadnica
Politike meunarodne razmjene carine, kvote
Politika upravljanja deviznim tritem (teajna politika i politika
upravljanja tokovima kapitala)
3. Instrumenti i mjere ekonomske
politike
Mjere ekonomske politike mogu se jo podijelite na:
- a)ope (utjeu na sve gospodarske subjekte
primjerice teaj, eskontna stopa
- b) selektivne kojima se djeluje na pojedine
gospodarske subjekte (subvencije
poljoprivredi,izvozu)
 3. Ekonomska politika-nositelji
Ekonomska politika postoji (kako smo prethodno ustvrdili) zbog
injenice da trite ne moe automatski postii optimalno stanje
u smislu postignua optimalnog gos.rasta i razvoja te ciljeva
vezanih uz socijalnu pravednost
To stvara prostor za djelovanje dodatnih koordinatora (osim
trita) a najpogodniji i glavni je svakako drava
Dakle, temeljni nositelj ekonomske politike je drava sa svojim
nositeljima zakonodavne i izvrne i sudbene vlasti
Drava u smislu svih njenih subjekata koji neposredno ili
posredno sudjeluju u izboru prioriteta i ostvarivanju ciljeva
ekonomske politike
3. Ekonomska politika-nositelji

Drava i njeni subjekti i institucije su glavni nositelji ek.politike :

a)imaju mogunost prisile ali i

b)ustavnu zadau brinuti o stanju u gospodarstvu i kretanjima

te zadovoljavanju zajednikih potreba

c) drava i njena tijela su odgovorna za provedbu definiranih

mjera ek.politike i ostvarene rezultate (esto vioj instanci vlasti
na koncu biraima na izborima)
3. Ekonomska politika-nositelji

Glavna dravna tijela nositelji ek.politike su svakako izvrna

razina vlasti -od vlade, i raznih ministarstava MFIN,MINGORP,
MZSS idr, ali i tijela upanijskih i lokalnih vlasti.
Takoer Sabor kao vrhovno-zakonodavno tijelo (primjerice
zakon o zabrani puenja), te HNB ali i odreeni Fondovi HZMO
i HZZO,
U irem smislu i politike stranke, razna gospodarska ali i
sindikalna udruenja, akademska zajednica te udruge civilnog
drutva. to idemo dalje prema dolje odgovornost i mogunost
utjecaja se smanjuje.
Pregled

Instrumenti: Ciljane
-fiskalna politika Ek. varijable:
-monetarna politika pol
-proizvodnja
-politike dohodaka itik
-politike meunarodne a -zaposlenost i
razmjene
nezaposlenost
Egzogene varijable:
-cijene
-klima
-inozemna proizvodnja -razmjena s
-ratovi, revolucije ... inozemstvom
-sposobnosti, obrazovanje
4. Socijalna politika i razvoj

Socijalna politika razliito se definira u pojedinim zemljama. Sadraj

socijalne politike ovisi o povijesnom kontekstu u kojem se stvarala i
razvijala

Bez obzira na te razlike mogue je izraziti zajednike bitne

karakteristike a one se sastoje

u tome da se socijalna politika preteito koncentrira na sekundarnu

distribuciju dohotka te obuhvaa aktivnosti drave s ciljem reguliranja
i pruanja transfernih davanja (raznih oblika) pojedincima i grupama koji
su uslijed odreenih okolnosti ostali bez svih ili dijela prihoda, te tako
dospjeli u nepovoljnu ivotnu situaciju.
4. Socijalna politika i razvoj

Socijalna drava i programi i mjere socijalne politike

europskom kontekstu su se intenzivno razvijali paralelno sa
zlatnim godinama ekonomskog rasta, 60 do ranih 80ih
keynzijanska ekonomska politika
U 80. i kasnije 90ih godina nastupa razdoblje znaajnog
usporavanja gospodarskog rasta, sve vie jaaju tendencije
liberalizacije, jaanja uloge trita i privatizacije (thatcherizam
reaganomika)
U ekonomskoj teoriji prevladavaju pristupi koji socijalne
izdatke pa tako i socijalnu politiku smatraju vie nunim zlom
nego moguim nositeljem razvoja
4. Socijalna politika i razvoj

Pod tim utjecajem meunarodne financijske institucije MMF i

Svjetska banka provode svoje programe strukturnih prilagodbi
u veem broju zemalja a koji su u velikoj mjeri ukljuivali i
rezanje socijalnih rashoda i smanjivanje znaaja soc.drave.
4. Socijalna politika i razvoj

Ipak, poinju se u kasnim devedestim i poetkom 21 stoljea.

javljati znaajnije kritike takvom pomalom rigidnom pristupu
ovih institucija koji esto nije davao pozitivne rezultate niti u
zemljama u kojima su provoene reforme- meu istaknutim
ekonomistima predvodnik je -nobelovac( Stiglitz)
4. Socijalna politika i razvoj

Takoer, odreene zemlje prije svega skandinavske uspjele su

zadrati veliki znaaj socijalne drave koja je podupirana
visokom razinom socijalnih izdataka a da to nije naruavalo
njihovu meunarodnu konkurentnost

Pojavljuje se sve vei broj radova i meu ekonomistima koji

zapravo ne samo da dovode u pitanje nego i rue staru
ekonomsku dogmu koja je glasila socijalni izdaci su loi za
gos.rast.
4. Socijalna politika i razvoj

Tako u radovima ekonomista se poinje sve vie govoriti o

mogunostima pozitivnog utjecaja soc.politike na gospodarski
rast i razvoj

Pojavljuje se stajalite da na soc.izdatke treba gledati kao na

soc. investicije koje pozitivno utjeu na rast i razvoj kroz
nekoliko kanala:

kanal koji ide preko javnih izdataka za obrazovanje gdje teorija

ljudskog kapitala (endogeni modeli rasta) pokazuje da javni
izdaci u obrazovanje ine pojedinca produktivnijim a nac.
gospodarstvo konkurentnijim (inovacije, teh.napredak.)
4.Socijalna politika i razvoj
Sa druge strane dokazano je da javni zdravstveni sustavi poveavaju
oekivani ivotni vijek, kvalitetu ivota i produktivnost radnika

- posebno ako vei dio javnih izdataka u zdravstvenom sustavu odlazi na

primarnu zdravstvenu zatitu i preventivu zdravlja posebice djece i
siromanih

Prema Esping-Andersenu (2001) politiku obiteljske zatite, posebice njen

dio usmjeren na zatitu djece potrebno je promatrati kao socijalnu
investiciju sa pozitivnim eksternalijama

brojnim istraivanjima je utvreno kako na razvoj djetetovih kognitivnih i

psiholokih sposobnosti utjeu upravo socijalni i ekonomski uvjeti tijekom
djetinjstva.

Takoer ulaganja i institucionalna rjeenja koja omoguuju bolju pomirbu

posla i obiteljskog ivota mogu pozitivno utjecati na produktivnost rada
4. Socijalna politika i razvoj
Cilj dananjih modernih sustava socijalne zatite osim njihove
tradicionalne uloge osiguranja socijalne sigurnosti je da sve
vie preuzimaju ulogu amortizera intenzivnih promjena
drutveno-ekonomskih odnosa

Tako sustavi socijalne zatite i socijalne sigurnosti i brojni novi

socijalni programi sa druge strane danas ine moguim i
socijalno prihvatljivim neophodne promjene i restrukturiranja
gospodarstva kako bi se zadrala konkurentnost
nacionalne ekonomije i tako osigurali uvjeti za dugoroni rast
i razvoj
4. Socijalni transferi i gospodarski rast

Odreena istraivanja su pokazala pozitivnu vezu izmeu

socijalnih transfera i gospodarskog rasta (Salai-Martin,1996)

Socijalni izdaci i socijalni transferi doprinose ukupnom

socijalnom razvoju osim spomenutog i zbog uloge koju imaju u
osiguranju vee razine socijalne pravednosti i smanjivanja
ekonomskih nejednakosti u drutvu ( a to opet moe imati
pozitivne implikacije na gospodarski rast).

U prethodnu skupinu spadaju posebice grupe transfera koje su

namijenjene siromanima, takoer transferi i programi kojima
se osigurava jednakost pristupa obrazovanju i zdravstvenom
sustavu djece ali i odraslih iz siromanijih obitelji
5. Koordinacija ekonomske i socijalne
politike u poticanju razvoja

Ekonomska politika svake zemlje se vodi u odreenom

socijalnom kontekstu.

Osnovni ciljevi ekonomske politike su rast proizvodnje, rast

zaposlenosti, stabilnost cijena i odrivost ekonomskih odnosa s
inozemstvom.

U posljednje vrijeme se spomenuti ciljevi ekonomske politike

proiruju, te se sve vie govori o potrebi stvaranja modela
odrivog ekonomskog razvoja, koji uzima u obzir ekoloke i
socijalne uinke razvoja.
Koordinacija ekonomske i socijalne
politike u poticanju razvoja-primjer
Hrvatske
Uz nedostatno vrednovanje socijalnog konteksta mogue je
ostvarivati gospodarski rast, ali da se pri tome indikatori
demografskog i socijalnog razvoja drutva pogoravaju.

Zato je pitanje drutvenog i socijalnog razvoja ire i sloenije

od pitanja ekonomskog rasta, a pitanje socijalne pravednosti i
socijalne osjetljivosti gospodarskog modela postaje sve
znaajnije.
5. Koordinacija ekonomske i socijalne
politike u poticanju razvoja-primjer
Hrvatske
Da bi se izgradio socijalno pravedan i socijalno osjetljiv
gospodarski model vana je koordinirana akcija mjera
ekonomske i socijalne politike
5. Koordinacija ekonomske i socijalne
politike u poticanju razvoja-primjer
Hrvatske
Koliko je hrvatska u toj koordinacijii bila uspjena ilustrirati e sljedei
primjeri i pokazatelji ekonomskog i socijalnog razvoja
Temeljni socijalni izazovi sa kojima se suoava i biti e suoene
hrvatska ekonomska ali i socijalna politika su

a) demografski izazov (neg.prirodni prirast, starenje stanovnitva), b)

nezaposlenost, c) visoke regionalne nejednakosti i d)siromatvo.

Kvalitetni odgovori sa paljivo dizajniranim mjerama, financijskim

sredstvima i odgovornim nositeljima u podrujima ekonomske i
socijalne politike u budunosti mogu u odreenoj mjeri otkloniti ili
ublaiti negativne procese u ovim za hrvatsko drutvo vrlo osjetljivim
podrujima.
Ali isto tako izostanak tih mjera moe te probleme produbiti
5. Koordinacija ekonomske i socijalne
politike u poticanju razvoja-primjer
Hrvatske
Dakle, svima je jasno da se poboljanje demografskih problema u
Hrvatskoj nee dogoditi samo od sebe

Nuan uvjet je svakako gospodarski oporavak, stvaranje uvjeta za

dugorono odrivi gospodarski rast i razvoj to je dobrim dijelom u
ingerenciji ekonomske politike

Bitan uvjet su stimulativni programi i mjere populacijske i obiteljske politike

to je u domeni socijalne politike

Pitanje optimalizacije mirovinskog sustava politika na tritu rada te

drugih mjera iz soc.zatite a vezane uz proces starenja stanovnitva su
vaan dio kako za ekonomsku ali i za socijalnu politiku Hrvatske u
budunosti
5. Koordinacija ekonomske i socijalne
politike u poticanju razvoja-primjer
Hrvatske
Pitanje primjerice visokih regionalnih razlika u pogledu razvijenosti
zasigurno je pitanje koje se mora rjeavati mjerama i ekonomske ali i
socijalne politike

Primjerice moete imati na papiru dobre strateke programe i

sustave poticaja za razvoj Like ali ako tamo nema dovoljno
obrazovanih ljudi radno-sposobne dobi-program ostaje tek mrtvo slovo
na papiru

Dakle, ponovo se vidi znaaj sustava poticaja koje bi trebalo osigurati

primjerice mladima i obiteljima da bi ih se privuklo na ta podruja a tu
opet vanu ulogu imaju i mjere soc.politike primjerice stambena
politika, kvaliteta socijalnih usluga na podruju, (vrtia,) pristupa
zdravstvenim uslugama, obrazovanju.
5. Koordinacija ekonomske i socijalne
politike u poticanju razvoja-primjer
Hrvatske
Na kraju pitanje razine i dubine siromatva u Hrvatskom
drutvu nee se rijeiti samo po sebi
Vano je za njegovo rjeavanje koordinirana akcija ekonomske
i socijalne politike
Stvaranje uvjeta za dugoroni rast i razvoj ek.politika nuan
ali ne i dovoljan uvjet ( 10 godina rasta sa 4% stopa siromatva
na istoj visokoj razini oko 17-18%)
Drugi potreban uvjet uz ostvarenje prvog je stvaranje
kvalitetnog nacionalnog i regionalnih programa i mjera za borbu
protiv siromatva sa definiranim ciljevima (mjerljivim)
nositeljima i osiguranim sredstvima to je domena soc.politike
Uloga ekonomske i socijalne politike
u poticanju rasta i razvoja

Zakljuno

Vano je imati ne samo gospodarski rast nego nam je vana i

njegova dugorona odrivost te socijalni uinci tog rasta

drugim rijeima, ako elimo uz gospodarski rast ostvarivati

drutveni razvoj i poveavati kvalitetu ivota najveem
moguem broju graana onda je za taj cilj neophodna:

Koordinirana akcija ekonomske i socijalne politike!

 Uloga ekonomske i socijalne politike
u poticanju rasta i razvoja

Hvala na panji!