KONSTRUISANJE DIJELOVA U

ZAVISNOSTI OD NAINA IZRADE

FAKTORI KOJI UTIU NA IZBOR OBRADE

Pri procesu konstruisanja mainskih sistema i njihovih sastavnih dijelova, pored niza drugih
faktora i pravilan izbor naina izrade elemenata utie na optimizaciju konstrukcije.
Koji e od moguih naina izrade biti usvojen zavisi od niza razliitih uticaja, kao to su :
sloenost oblika elemenata, potrebna tanost mjera i oblika, potreban kvalitet povrine,
veliina i masa elementa, potrebna vrstoa, ukupan broj komada koji je potrebno izraditi,
tehnoloke mogunosti proizvoaa, cijena izrade idr.
Izrada mainski elemenata se, u principu odvija u dvije faze predhodna i zavrna faza.
Predhodana faza izrade se sastoji od definisanja polaznog oblika elementa.
Kao polazni oblik, kod ove faze, slui sirovi materijal, a kao rezultat se dobije element u
obliku poluproizvoda.
Predhodno oblikovanje mainskih elemenata se najee ostvaruje sljedeim postupcima
obrade : livenjem, kovanjem, izvlaenjem, presovanjem, zavarivanjem, prosjecanjem,
lijepljenjem idr.
U zavrnoj fazi obrade se od polufabrikata dobijaju gotovi dijelovi
Ovdje se vri obrada dodirnih i radnih povrina, pri emu se ostvaruje potrebna tanost i
kvalitet.
Postupci obrade koji se koriste u zavrnoj fazi su : struganje, glodanje, buenje, rendisanje,
bruenje, provlaenje, kao i neki specijalni postupci kao to su elektroeroziona obrada,
elektrohemijska, ultrazvuna, laserska i druge obrade.
Postupci izrade koji se koriste u zavrnoj fazi obrade su znatno skuplji od postupaka
predhodne faze obrade.
Zbog toga, pri konstruisanju, treba teiti da se pravilnim oblikovanjem elemenata i izborom
polufabrikata to vie eliminie potreba koritenja koritenja postupaka zavrne faze izrade.
Kod velikoserijske i masovne proizvodnje preporuuje se koritenje postupaka livenjem i
postupaka plastine deformacije u vuenom i hladnom stanju.
Karakteristika ovih postupaka je potreba postojanja pripremnog perioda za izradu kalupa i
alata ija je cijena velika.
U pojedinanoj proizvodnji preporuuje se primjena postupaka zavarivanjem zbog male
cijene pripreme proizvodnje
 KONSTRUISANJE ELEMENATA KOJI SE RADE KOVANJEM

Kovanje predstavlja tehnoloki postupak izrade koji spada u obradu materijala plastinom
deformaciom. Moe se obavljati u vruem i hladnom stanju. Razlikuje se slobodno kovanje,
kovanje u kalupima (ukovnjima) i ekstrudiranje (presovanje).
Polazni oblici za kovanje su valjani ili vueno okrugli, kvadratni ili pravougaoni profili,
limovi, trake,blokovi i sl. Kovanje se izvodi pomou ekia i presa
Prednosti postupka kovanja su:
1. velika uteda materijala,
2. smanjenje vremena naknadne obrade,
3. dobre mehanike osobine materijala elemenata,
4. postizanje dobre strukture materijala, koja je neprekidno usmjerena u pravcu teenja
materijala.
Maine za kovanje, kao i alati za kovanje, su vrlo skupi. Zbog toga je upotreba postupaka
kovanjem za izradu elemenata ekonomian samo u sluaju proizvodnje velikog broja
komada.
Ako se radi o komplikovanim oblicima elemenata koji se kuju, povoljno je izraditi
elemente kombinirajui dva ili vie postupaka izrade.
Na slici 5.24. prikazan je nain izrade

glave motke pomou kombinaciije

postupaka kovanja, zavarivanja i
mehanike obrade.
Za otkivke koji se rade slobodnim kovanjem ili kovanjem u ukovnjima upotrebljavaju se
elici (nelegirani i legirani), kao i obojeni metali (bakar, aluminijum i njegove legure).
Elementi koji se dobivaju kovanjem najee se naknadno podvrgavaju termikoj obradi radi
postizanja bolji mehaniki karakteristika materijala. Koji vid termike obrade e se
primjeniti zavisi od vrste zahtjeva za odreenim mehanikim karakteristikama materijala
elementa.
Kod otkivaka koji se termiki obrauju potrebno je pri konstruisanju, izbjegavati otre
prelaze, velike razlike povrina pojedinih presjeka i komplikovane forme.
 SLOBODNO KOVANJE
Slobodno kovanje je postupak kojim se vri oblikovanje mainskih dijelova u vruem stanju
runo ili mainski pomou ekia ili nakovnja.
Kod slobodnog kovanja se razlikuju tri osnovne operacije:
izduavanje,
proirivanje i
sabijanje
Dozvoljeno odstupanje slobodno kovanih dimenzija otkovka je doista irok. Za slobodno
kovanje je potrebno oblikovati to jednostavnije elemente.
Pri konstruisanju oblika elemenata koji se predvia za izradu slobodnim kovanjem,
potrebno je obratiti panju na sljedee:
Slobodnim kovanjem je teko postii zaobljene i krive povrine.
Primjer ovog je dat na slici 5.25. gdje je prikazan nain oblikovanja slobodno kovanje ruica
 Kod slobodnog kovanja je potrebno izbjegavati kupaste (konusne) oblike ili prelaze,
slika 5.26. pri emu je prelaze povoljnije izvoditi kao cilindrine.
 Potrebno je izbjegavati zadebljanja na unutranjim povrinama elemenata koji se kuju
slobodnim nainom kovanja, slika 5.27.
 Potrebno je izbjegavati otre prelaze, slika 5.28.

Slobodno kovanje se sve manje primjenjuje.

 KOVANJE U KALUPIMA (UKOVNJIMA)

Kovanje u ujovnjima predstavlja postupak plastine obrade materijala pomou

odgovarajuih alata (kalupa), u kojima je uraena gravura (oblik elementa). Ovaj nain
kovanja se izvodi na presama.
Kovanje u ukovnjima se primjenjuje samo u sluaju izrade velikog broja komada
elemenata, na kojima se predvia minimalna naknadna mehaniih obrada.
Pri konstruisanju mainskih elemenata koji se predviaju za izradu kovanjem u kalupima,
potrebno se pridravati odreenih pravila:
1. Izbjegavati otre ivice, nagle prelaze s jednog presjeka na drugi, izbjegavanje
nagomilavanje materijala. Na slici 2.29. su dati primjeri oblika dijelova kovanih u
ukovnju.
2. Izbjegavati oblike sa unutranjim i vanjskim ljebovima.
3. Komplikovani dijelovi se mogu izraivati tako da se otkuju sastavni dijelovi tog
elementa pa se nekim drugim postupkom vezuju u jednu cjelinu.
4. Sve povrine elemenata u smjeru udara prese moraju biti izvedene pod uglom, slika 5.30.

5. Povrina podjele treba leati u jednoj ravni, slika 5.31.

6. Ako se zahtjeva tana mjera jedne veliine otkivka onda se ona mora kovati samo u
jednoj polovini kalupa, sloka 5.32 a)
7. Potrebno je predvidjeti kosine otkivka radi lakeg teenja materijala, slika 5.32. b)

8. Potrebno je izbjegavati zakrivljene povrine na otkivcima, jer se komplikuje izrada

kalupa, slika 5.33.
9. Kombinovanjem izrade elemenata kovanjem i zavarivanjem moe se postii
jednostavnija i jeftinija izrada elemenata, slika 5.34.
 KONSTRUKTIVNO OBLIKOVANJE DIJELOVA PRESOVANJEM
Presovanje ili ekstrudiranje je oblikovanje dijelova pritiskom pri emu se materijal presuje u
smjeru ili popreno na smjer kretanja iga. Moe se izvoditi u hladnom i vruem stanju.
Materijali koji su pogodni za presovanje su dati u tabeli 5.4. :
Pri presovanju u hladnom stanju dolazi do poveanja mehanikih karakteristika materijala i
smanjenja izduenja. Presovanje u vruem stanju se mehanike osobine vrlo malo
mijenjaju.
Postupak presovanja se primjenjuje samo u masovnoj proizvodnji za izradu manjih dijelova
rotaciono simetrinog oblika. Na slici 5.35. su prikazani neki oblici elemenata koji se mogu
proizvoditi presovanjem.
Pri oblikovanju dijelova koji se proizvode presovanjem, potrebno je obratiti panju na
sljedee:
1. Na dijelovima nisu poeljne kosine sa vanjske ni sa unutranje strane,
2. Nesimetrini dijelovi ne mogu se dobiti, osim kada se vri kombinacija presovanja i
nekih drugih postupaka izrade (mehanika obrada ili zavarivanje),
3. Presovanjem se ne mogu dobiti ljebovi ni sa vanjske ni sa unutranje strane,
4. Presovanjem se ne mogu dobiti male rupe, prenika do 10 mm i duine l = 1,5 d.