POROCESI U RASHLADNIM

UREAJIMA
U praksi se hlaenje ostvaruje uglavnom podsredstvom tri
vrste rashladnih maina, i to :
Kompresorskih, u kojim se pomou kompresora
mehaniki rad pretvara u toplotu,
Apsorpcijskih, u kojima se koristi osobina nekih
materijala da apsorbuju druge materije, koje se rastvaraju
uz troenje toplote, odnosno oduzimanja toplote sredini
koja se hladi i
Ejektorskih, u kojima se kompresija rashladnog fluida vri
podsredstvom radne pare u difuzoru.
 KOMPRESORSKE RASHLADNE MAINE

Prema vrsti radnog medija kompresorske rashladne maine se

dijele na zrane i parne.
b) Kompresorska zrana rashladna maina
Realizovanje ciklusa Carnot sa idealnim gasom, pa prema
tome i sa zrakom, zahtjevalo bi vrlo komplikovani mehanizam
koji bi ustvari potisnuo sve prednosti ovog inae idealnog
ciklusa.
Kao to se vidi na slici 9.3. iz hladnjae se odvodi :
q1 = cp (T1 T4),
dok se okolini dovodi :
q2 = cp (T2 T3).

Slika 9.3. Termodinamiki ciklus zrane
rashladne maine b) u T s dijagramu
Na slici 9.3. b) dato je uporeenje
termodinamikog ciklusa zrane
rashladne maine sa
Carnotovim.Kao to se vidi, ista
temperatur bi se postigla
Carnotovim ciklusom 1-2`-3-4` tj.
Kada bi se ostvarilo izotermalno
hlaenje rradnog tijela (proces 2`-
3) i izotermalno njegovo
zagrijavanje (4`-1).Time bi se
izbjeglo beskorisno povienje
temperature radnog tijela do T2
(proces 2`-2), odnosno snienje
njegove temperature do T4 (4`-4).
Zatim dovedena toplota u
lijevokretnom Carnotovom ciklusu
bila bi vea (za povrinu 1-4`-4-1),
dok bi se utroeni rad bio manji
(povrina 1-2`-3-4 manji je od
povrine 1-2-3-4-1), pa je
koeficijent hlaenja zrane
rashladne maine manji od
koeficijenta hlaenja lijevokratnog
Carnotovog ciklusa, tj. < hC.
Detaljniji uporedni prorauni pokazuju jo neke negativne
strane zraka kao radnog tijela u rashladnim mainama, naroito
kada se za sabijanje zraka koristi klipni kompresor.
Zbog toga su zrane rashladne maine danas skoro potpuno
odbaene i zamjenjene parnim.
Upotrebljavaju se jo sasvim izuzetno za hlaenje rudnika,
brodova, skladita municije i sl.
b) Kompresorska parna rashladna maina
Kao radno tijelo u ovom sluaju upotrebljavaju se lahko
isparljive tenosti materija navedenih ranije.
Sve su to materije kod kojih se, pri dovoljnom niskom
pritisku, moe postii temperatura isparavanja nie od
temperature sredine koju treba hladit rashladne sredine.
Za svoje isparavanje ove materije primaju toplotu od okoline u
kojoj se nalaze (tj. hladnjaka) i tako je hlade.
 Slika 9.4. Shema proste kompresorske parne rashladne maine Slika 9.5. Termodinamiki ciklus proste kompresorske
(KP- kompresor, PV- priguni ventil) parne rashladne maine

Na slici 9.4. predstavljena je shema najprostije kompresorske parne rashladne maine.Kompresor KP usisava suhozasienu paru rashladnog tijela (stanje 1) i adijabatski je
sabija do pritiska p2 (stanje 2).Pritisak p2 bira se tako da temperatura zasienja rashladnog tijela pri tom pritisku bude vie od temperature okoline (vode,zraka), kako bi toplota
mogla sama od sebe prelaziti sa sabijene pare na okolinu.Para se iz kompresora odvodi u kondezator, gdje se prvo hladi do temperature zasienja (stanje 2`) a zatim kondezuje
(slika 9.5). Hlaenjem i kondezacijom pare predaje okolini toplotu koju je primila u hladnjaku prilikom isparavanja, kao i toplotu koja je ekvivalentna mehanikom radu
kompresora.Da bi se smanjio pritisak i postigla odgovarajua temperatura isparavanja koja mora biti nia od temperature koja vlada u hladnjaku, teno rashladno tijelo se vodi u
priguni ventil (PV), gdje se priguuje na pritisak p 1 . Sam proces priguivanja se odvija pri priblinoj konstantnoj entropiji.Iz prigunog ventila rashladno tijelo se odvodi u
ispariva gdje se isparava oduzimajui toplotu rashladnoj sredini (hladnjaku).Ovaj se ciklus zatvara i dalje ponavlja istim redom.Toplota odvedena rashladnom tijelu od
hladnjaka (tj. Toplota isparavanja rashladnog tijela) je u toplotnom T-s dijagramu predstavljena povrinom ispod linije isparavanja (4-1) slika 9.5.
Za praenje procesa rashladnih maina vrlo su pogodni dijagrami logp entalpija (i).
Jedan takav dijagram i termodinamiki ciklus proste kompresorske parne rashladne
maine prikazan je na slici 9.6.

Prednost parnih kompresorskih rashladni maina u odnosu na zrane su u tome to

se u njima za dovoenje toplote rashladnom tijelu koriste procesi isparavanja i
kondezacije tj. izobaro izotermni procesi.
Na ovaj nain se omoguava da termodinamiki ciklus kompresorskih parnih
rashladnih maina se manje ili vie priblii lijevokretnom Carnotovom ciklusu za
koji koeficient hlaenja ima najveu vrijednost pri odreenom odnosu temperatura
izmeu kojih se proces odvija.
Ako bi rashladna maina radila sa
vlanom parom, tj. ako bi
kompresor usisavao vlanu paru
stanja 1` i komprimirao je do
stanja suhozasiene pare 2`,
proces bi se jo vie pribliio
Carnotovom.
U tom sluaju tada bi postojala
opasnost od tzv. vodenih udara
kompresora, pa je usisavanje
vlane pare potpuno odbaeno i
zamijenjeno usisavanjem
suhozasiene pare.
Dobijanje suhozasiene pare
postie se veim zatvaranjem
prigunih ventila tako da kroz
ispariva protie manja koliine
tenosti, koja u njemu potpuno
ispartava.