RADNO I SOCIJALNO

PRAVO

UVOD U RADNO PRAVO

(IZVORI RADNOG PRAVA, MOR, EVROPSKO
RADNO PRAVO, RADNO ZAKONODAVSTVO U
BIH)
 Izvori radnog prava

Utvruju nain i dinamiku stvaranja radnog prava

Opi pravni akti koji reguliu oblast radnog prava
Razliiti kriteriji klasifikacije:
- u odnosu na sadraj
- u odnosu na donosioca
- u odnosu na oblik pravnog akta
- u odnosu na oblast (radnog) prava koju regulie i
td.
 Osnovni i dopunski izvori radnog
prava
Osnovni izvori:
1. Meunarodni izvori (univerzalni, regionalni,
specijalizirani izvori, meunarodni i meudravni
ugovori)
2. Izvori nacionalnog prava (heteronomni i
autonomni izvori)
Dopunski (supsidijarni) izvori:
1. Obiajno pravo
2. Sudska praksa
 Univerzalni izvori radnog prava
Meunarodno radno pravo sastoji se od pravnih
pravila uspostavljenih na meunarodnom nivou
Materijalno i formalno meunarodno radno pravo
Univerzalni izvori:
- Povelja UN-a iz 1945.
- Univerzalna deklaracija o pravima ovjeka iz 1948.
- Meunarodni pakt o ekonomskim, socijalnim i
kulturnim pravima iz 1966.
Obiajno pravo i ratifikacija
Ekonomsko i socijalno vijee UN-a
 Izvori evropskog radnog prava

Regionalni izvori
Izvori komunitarnog prava (Pravo EU):
- primarni izvori (osnivaki i reformski ugovori EZ/EU)
- sekundarni izvori (uredbe, direktive/smjernice,
odluke, preporuke i miljenja)
Izvori nekomunitarnog prava (Pravo VE):
- Evropska konvencija o zatiti ljudskih prava i
osnovnih sloboda iz 1950.
- Evropska socijalna povelja iz 1961.
 Specijalizirani izvori radnog prava

Pravo MOR-a (normativna djelatnost):

- konvencije (viestrani meunarodni ugovori sui
generis)
- preporuke (najee dopuna konvencijama)
 Heteronomni izvori radnog prava

Normativni dravni akti:

- ustav/i (15 meunarodnih dokumenata)
- zakoni
- podzakonski akti (uredbe, odluke i smjernice)
 Autonomni izvori radnog prava

Drutveno pravo
Izvori nedravnih subjekata (trgovaka drutva,
ustanove, fondovi, preduzea, politike stranke,
udruenja i sl.)
Autonomija volje
Supremacija (hijerarhija) pravnih pravila
Statuti, pravila, pravilnici, odluke, poslovnici i dr.
 Obiajno pravo
Norme nedravnog karaktera koje nastaju spontano
Obiaj postaje drutvena norma:
1. dugotrajna primjena
2. ponavljanje vie puta
3. opa saglasnost o moralnoj ispravnosti datog
ponaanja, da odgovara shvatanjima veine i da
postoji dobrovoljnost u podvrgavanju
Obiaj postaje pravo kada ga drava pone
primjenjivati
Antinormativno naelo pri primjeni obiaja
Poslovni obiaji, uzanse, radna disciplina i sl.
 Sudska praksa

Evropski kontinentalni i anglosaksonski pristup

Zakonodavac i sudija
Princip presedana
Nacionalni sudski sistem
Evropski sud za ljudska prava
 Meunarodna organizacija rada
MOR/ILO
Meunarodno udruenje za zakonsku zatitu radnika iz
1900.
Mirovna konferencija u Versaju (Parizu)
25.01.1919. osnovana Komisija o meunarodnom
radnom zakonodavstvu (15 lanova i predstavnici
sindikata radnika)
Zadatak istraivanje radnih uslova i predlaganje
oblika stalne organizacije pod okriljem DN/LN
Dva dijela Izvjetaja Komisije
11.04.1919. usvojen Izvjetaj Komisije i dan osnutka
MOR-a
 Meunarodna organizacija rada

Izvjetaj Komisije 13. dio Mirovnog ugovora iz Versaja

14.12.1946. MOR postaje specijaliziranom ustanovom
UN-a
Odnos MOR-a i UN-a:
- Mirovni ugovor iz Versaja sadri odredbe o stalnoj i
uskoj suradnji MOR-a i DN/LN, a 1946. je potpisan
sporazum o saradnji MOR-a i UN-a
- lanice DN ujedno su i lanice MOR-a, a lanice UN uz
saopenje GD MBR su lanice MOR-a
- prisustvo predstavnika UN-a na sjednicama tijela
MOR-a bez prava glasa i vice versa
 lanstvo u MOR-u
Sve drave koje su bile lanice organizacije na dan
01.11.1945.
lanice UN-a ako su obavijestile GD MBR-a o
formalnom prihvatanju obaveza koje proizilaze iz
Ustava MOR-a
Drave koje nisu lanice UN-a, a koje mogu biti
primljene u lanstvo MOR-a na OKR-a, ukoliko se o
tome pozitivno izjasni 2/3 prisutnih predstavnika koji
su uestvovali u glasanju (prijem postaje punovaan
kad vlada novoprimljene lanice GD MBR-a dostavi
svoje formalno obavjetenje o prihvatanju obaveza
koje proizilaze iz Ustava MOR-a)
 Istupanje iz lanstva u MOR-u
Ako drava lanica o svojoj namjeri obavijesti GD
MBR-a
Istupanje iz lanstva stupa na snagu dvije godine od
dana primitka obavijesti, ali pod uslovom da je
lanica do toga dana ispunila sve financijske obaveze
prema organizaciji
Istupanje iz lanstva ne utie na pravovaljanost
preuzetih obaveza koje proizilaze iz ratificiranih
konvencija
Ponovan pristup podlijee pravilima o prijemu u
lanstvo u MOR
 Tripartitni sastav MOR-a
MOR ima tripartitan sastav (2:1:1) svaku dravu na
OKR-a predstavljaju 2 predstavnika vlade, 1
predstavnik poslodavaca i 1 predstavnik radnika
Svrha tripartitnog sastava:
- razviti povjerenje i meusobno pribliiti interese
poslodavca i radnika
- postii socijalni mir meu strankama uz
posredovanje i aktivnost vlade svake pojedine drave
lanice
- onemoguiti tehnokratsko donoenje odluka
- omoguiti demokratski nadzor nad djelatnou
MOR-a
 Ciljevi i principi djelovanja MOR-a

Ciljevi MOR-a:
- opi i trajni mir
- socijalna pravda i
- meunarodna saradnja
Principi djelovanja MOR-a:
- rad nije roba
- siromatvo predstavlja opasnost za sviju
- neophodnost meunarodne saradnje
- garancija slobode izraavanja i slobode udruivanja
Djelatnost/nadlenost/metod MOR-a

Normativna djelatnost:
- usvajanje konvencija i preporuka
- usko vezana za druge dvije djelatnosti
Tehnika djelatnost:
- pruanje materijalne pomoi, saradnja dunosnika i
strunjaka MOR-a na projektima, u donoenju i
primjeni meunarodnih standarda i nacionalnog
zakonodavstva, razmjena informacija, voenje
statistke rada i dr.
Nauna djelatnost:
- struna i nauna razmatranja i istraivanja
 Organi/tijela MOR-a
Opa konferencija rada
Opa/Meunarodna/Generalna
konferencije/skuptina/parlament rada
Administrativni savjet Upravno vijee
Meunarodni biro rada - Meunarodni ured
rada
Komisije, komiteti, odbori, savjeti i sl.
Predstavnici organa MOR-a uivaju imunitet na
podrujima drava lanica u skladu sa Konvencijom
o privilegijama i imunitetima specijaliziranih
meunarodnih organizacija iz 1947.
 Opa konferencija rada
Najvii zakonodavni organ MOR-a
Nadlenosti:
- priprema, izrada i usvajanje konvencija i preporuka
- nadzor nad primjenom konvencija i preporuka
- odluuje o prijemu novih lanica
- glasa o programima
- usvaja budet
- moe imenovati odbore sa zadatkom i traiti da
podnesu izvjetaj
 Opa konferencija rada

Sastoji se od predstavnika drava lanica MOR-a

(2:1:1)
Svaki predstavnik moe imati najvie dva savjetnika
za svaku taku dnevnog reda bez prava glasa
OKR zasjeda prema potrebi, najmanje jednom
godinje u trajanju od tri sedmice (najee u julu u
prostorijama MBR-a u enevi)
Dnevni red i materijale za rad priprema joj MBR-a na
prijedloge drava, predstavnika poslodavca i radnika,
te meunarodnih organizacija
 Administrativni savjet
Izvrni organ MOR-a
Nadlenosti:
- koordinira djelatnosti MOR-a
-nadgleda primjenu konvencija i preporuka i o tome
izvjetava OKR
- odluuje o dnevnom redu OKR
- ima veliki uticaj na oblikovanje socijalne politike
MOR-a
- imenuje GD MBR-a (uz odobrenje OKR)
- iz svog sastava bira predsjednika i dva
potpredsjednika (po tripartitnom principu)
 Administrativni savjet

Sastoji se od 112 mjesta (2:1:1 56:28:28)

Prilikom njegova sastavljanja posebno se brine o
razliitim ekonomskim, socijalnim i geografskim
interesima unutar triju grupa
Podjela mjesta vri se na osnovu geografskog kriterija
od 4 geografske regije Evropa, Afrika, Azija i
Amerika (ni jedna regija ne moe imati manje od 12 ni
vie od 15 mjesta)
 Meunarodni biro rada
Stalni sekretarijat MOR-a (struna i administrativno-
tehnika sluba MOR-a)
Nadlenost:
- prikupljanje i distribucija informacija o svim
pitanjima koja se odnose na meunarodno
poboljanje uslova ivota i rada
- pripremanje akata za take dnevnog reda OKR i AS
- provoenje akata OKR i AS, kao i druge dunosti
koje mu povjeri OKR i AS
- pruanje pomoi vladama (npr. u izradi zakonskih
propisa)
 Meunarodni biro rada

Na elu MBR-a se nalazi Generalni direktor koji

obavlja funkciju sekretara OKR (imenuje ga AS uz
odobrenje OKR)
Dunosti GD i osoblja MBR su iskljuivo
meunarodne prirode (ne smiju traiti niti primati
uputstva od bilo koje vlade ili druge vlasti izvan
MOR-a)
 Konvencije MOR-a
Viestrani meunarodni ugovori sui generis
Prijedlog teksta konvencije iznosi AS, a usvaja je OKR
Usvojena je ako je izglasana sa 2/3 prisutnih delegata
Ako nije izglasana, moe postati meunarodnim
bilateralnim sporazumom
Tzv. dvostruka diskusija mogunost revizije
usvojene konvencije nakon proteka roka od 10 godina
od usvajanja
Stupa na snagu nakon ratifikacije (najmanje dvije
drave i protekom roka od 12 mjeseci)
Moe biti otkazana protekom roka od 10 godina od
dana stupanja na snagu
 Ratifikacija konvencija MOR-a
Vlade drava lanica imaju obavezu da pred nadleni
organ u roku od jedne godine, a najkasnije u roku od
18 mjeseci iznesu konvenciju radi ratifikacije (i drave
koje su glasale protiv)
Konvencije se u pravilu usvajaju u potpunosti, osim u
tri sluaja:
1. uz rezervu
2. prilikom uslovne ratifikacije
3. u sluaju djelimine primjene
BiH slijedi monistiki sistem (Predsjednitvo BiH uz
prethodnu saglasnost Parlamentarne skuptine BiH)
 Pravno dejstvo konvencija MOR-a

Opi principi primjene ratificiranih konvencija

MOR-a:
- princip obaveznosti primjene
- princip zatite minimuma prava
Uvoenje (inkorporacija) ratificiranih
konvencija MOR-a:
- automatska inkorporacija (monistiki sistem)
- donoenje posebnih propisa (dualistiki sistem)
 Nadzor nad primjenom i
izvravanjem konvencija MOR-a
1. Podnoenje izvjetaja GD MBR-a
2. albeni postupak:
- prigovor (profesionalna organizacija-drava)
- alba opi postupak i postupak u pogledu slobode
udruivanja (AS, vladin delegat na OKR, drava-
drava)
Spor ili pitanje koje se odnosi na tumaenje
konvencije upuuje se Meunarodnom sudu pravde,
dok druga tijela Organizacije mogu dati samo svoje
miljenje
 Dejstvo konvencija MOR-a u
domaem pravnom sistemu
Dejstvo prema:
- propisima BiH
- propisima entiteta i BD BiH
- aktima autonomnog prava
- kolektivnim ugovorima
Tzv. zakon pojaanog djelovanja (monistiki
sistem)
Ustavni sud BiH
 Preporuke (rekomandacije) MOR-a

Akt nie pravne snage od konvencije

Ne prolazi postupak ratifikacije
Nema obavezujue dejstvo (uputstvo ili savjet)
OKR odluuje odreeni dokument usvojiti u obliku
konvencije ili preporuke
Dvije vrste preporuka:
1. kada materija nije sazrela za donoenje u obliku
konvencije
2. dopunjavanje konvencije (tehnika funkcija)
 Evropsko radno pravo
Evropsko radno pravo skup pravnih pravila kojima
se ureuju individualni i kolektivni radni odnosi
izmeu poslodavca i radnika u privatnom i javnom
sektoru na nivou EU (i ire)
Sastoji se od prava drava lanica i prava nastalog od
strane institucija evropskih zajednica (EU/EZ i VE)
Evropsko komunitarno i evropsko nekomunitarno
radno pravo
Regionalni izvori (po koncepciji prava MOR-a)
Nadnacionalni karakter (princip prednosti prava EU)
 Institucije (tijela/organi) EU
Evropski parlament
Vijee ministara
Evropska komisija
Evropski sud pravde (i Evropski sud za ljudska prava)
Ostala tijela:
- Ekonomski i socijalni odbor
- Evropski socijalni fond
- Evropski centar za razvoj strunog osposobljavanja
- Evropska fondacija za poboljanje ivotnih i radnih
uslova
- Odbor za rad i dr.
 Izvori evropskog radnog prava

Izvori komunitarnog prava (Pravo EU):

- primarni izvori (osnivaki i reformski ugovori
EZ/EU)
- sekundarni izvori (uredbe, direktive/smjernice,
odluke, preporuke i miljenja)
Izvori nekomunitarnog prava (Pravo VE):
- Evropska konvencija o zatiti ljudskih prava i
osnovnih sloboda iz 1950.
- Evropska socijalna povelja iz 1961.
 Odnos EU i MOR-a

Odnos EU i meunarodnih organizacija

Pisma o potrebi bliske suradnje u domenu
unaprjeenja radnih standarda, zaposlenosti i
socijalnog dijaloga (1989. i 2001.)
Prisustvo predstavnika EK na sjednicama OKR i
prisustvo predstavnika MOR- a u radu tijela EU koja
se bave radnim i socijalnim pitanjima
ESP ja dao miljenje o odnosu EU i MOR-a (1993.)
 Nadzor nad primjenom evropskog
radnog prava
Evropski sud pravde (institucije EU nemaju
upravna sredstva nadzora jednaka nacionalnim
upravnim mehanizmima)
Evropska komisija (ako smatra da lanica
proputa ispuniti svoje obveze, moe uputiti lanici
miljenje o spornom pitanju, a ukoliko lanica u
zadanom roku ne postupi po miljenju, sporno
pitanje moe podnijeti ESP na rjeavanje)
 Sistem radnih odnosa u BiH

Nadlenosti u oblasti rada i radnih odnosa

Principi u primjeni propisa:
- antinormativni princip
- princip in favorem laboratoris
Opi principi u sistemu radnih odnosa u BiH:
- sloboda rada
- pravo rada
- pravo na rad
 Sloboda rada

Dobrovoljnost zabrana prinudnog rada

Ostvarivanje zavisi od razvijenosti drutva
Podrazumijeva slobodu zaposlenika i poslodavca u
zasnivanju radnog odnosa
Tri oblika slobode rada:
- sloboda ovjeka da radi samostalno ili zasnuje radni
odnos
- sloboda izbora u pogledu izbora zvanja i zanimanja
- uzdravanje od aktivnosti kojima se ista sloboda
ograniava drugima
 Pravo rada

Razliito od prava na rad i od slobode rada

Obuhvata slobodu rada
Podrazumijeva slobodu izbora u pogledu
samostalnog rada ili zasnivanja radnog odnosa, ali u
konkretnom ekonomsko-socijalnom okruenju
Antiteza prava rada bespravan rad, nedozvoljen
rad i rad bez prava
 Pravo na rad

Izraz principa jednakosti i pravinosti

Pozitivna uloga drave
Pravo na rad obuhvata:
- mjere i aktivnosti u cilju postizanja pune
zaposlenosti
- zatita prava radnika u ostvarivanju uslova za
egzistenciju zanimanjem koje sam odabere
- besplatna sluba za zapoljavanje
- struno osposobljavanje, obrazovanje i
prekvalifikacija