Jedan od najvanijih koncepata u socijalnoj psihologiji:

raumijevanje predrasuda, stereotipa, namjera pri

glasanju, potroakog ponaanja, meuljudske
privlanosti
Ljudi imaju velik broj stavova prema razliitim
obektima i ljudima, razlikuju se znaajno razlikuju u
svojim stavovima prema istom objektu ili osobi
Poznavanje stavova trebalo bi omoguiti predvianje
ponaanja neke osobe (doslijednost), stavovi su
relativno trajni, ali se pod odreenim okolnostima i
uslovima mogu promijeniti
 Definicije:
Mentalno i neuralno stanje spremnosti, predispozicija da
se na odreeni nain postupa prema objektima, osobama i
situacijama na koje se odnosi
Dopadanja ili nedopadanja
Trajni sistemi pozitivnog ili negativnog ocjenjivanja,
osjeanja ili tendencije da se preduzmu akcije za ili protiv u
odnosu na odreene objekte
Isticanje kognitivne, emotivne ili bihevioralne
komponente, ili sve 3
Razlika izmeu uvjerenja i stava (uvjerenja se odnose na
znanja i informacije koje imamo o svijetu, ali ne sadre
procjenjivaku komponentu
 Objekti stava: fiziki objekti, druge osobe, grupe i
institucije, dogaaji, religiozni i filozofski sadraji, vlastita
linost
Prema objektu stavovi mogu biti lini (karakteristini su
samo za pojedinca) i socijalni (odnose se na pojave, objekte
i situacije znaajne za mnoge pojedince i drutvo)
Prema direkciji il valenciji stavovi mogu biti pozitivni i
negativni, tj. povoljni ili nepovoljni, a mogu se razlikovati i
prema iontenzitetu u kome je neki stav povoljan ili
nepovoljan
Eksplicitni (pojedinac ih je svjestan i moe lako da ih
saopti) i impilicitni (nesvjesne evaluacije nekog objekta
nad kojim osoba nema kontrolu)
 Strukturalni pristup (struktura stavova)
Funkcionalni pristup (funkcija koju imaju stavovi za neku
osobu):
1) saznajna ostvarivanje konzistentnosti, predvidljivosti i
postojanosti u opaanju, nude okvir za tumaenje razliitih
informacija povezanih sa stavom
2) instrumentalna ili utilitarna zastupamo neke stavove
zbog odreene koristi
3) vrijednosna izraavaju iroke vrijdnosne orijentacije,
otporni su na promjene
4) odbrambena tite nas od anksioznosti i ugroavanja
naeg samopotovanja (projiciranje vlastitih proturijeja
koje prijete naem egu, imidu )na druge, predrasude
 Mjerenje stavova
Objektivna procjena snage pozitivnog ili negativnog stava,
procjena djelotvornosti promjene stava zahtijeva mjerenje
stavova prije i poslije promjene
1) neizravne (ljudi ih nisu svjesni i ne mogu na njih uticati)
Fizioloke, nenametljive (pretpostavka da je ponaanje u
skladu sa stavovima), projektivne tehnike (ljudi esto svoje
vlastite stavove projiciraju na druge)
Izravne mjere (esto se pojavljuju u medijima)
Likertova skala, semantiki diferencijal
 Mijenjanje stavova
Klasino uslovljavanje emocija (pozitivne ili negativne emocije vezuju se uz
odreene objekte) nacionalne ili rasne grupe u medijima se sistematski
povetuju sa negativnim informacijama
Instrumentalno uenje (verbalno potkrepljenje moe uticati na promjenu
stava)
Festinger: teorije kognitivne disonance - do promjene stava dolazi kada ljudi
izvode aktivnosti suprotne od njihovih subjektivnih stavova (da bi dobili
nagradu ili izbjegli kaznu), neprijatno stanje koje se naziva kognitivna
disonanca, da bi se neprijatnost smanjila osoba moe promijeniti stav kako bi
bio vie u skladu sa njihovom aktivnou, disonanca je vea kada je nagrada za
aktivnost koja je suprotna stavu manja ili kada se sa stavom nesuglasna
aktivnost preduzima od bezazlene kazne
Persuazivna komuniknikacija (ubjeivannej) razni oblici kominiciranja sa
nekom veom grupom koji se preduzimaju sa ciljem da se ubjede u ispravnost
nekog stava (govornici na mitingu, politiari), ovisi o strunosti osobe, izazvani
strah
 Stavovi i ponaanje
Nesklad izmeu stavova i popnaanja
Ispravniji postupak je povezivati specifine stavove i
specifina ponaanja
Drutvene norme (drutveno prihvatljivo ponaanje),
navike
Varijable linosti
Predrasude
Objekti predrasuda i diskriminacija: vjera, rasa,
etnike manjine, pol, mentalna i fizika oteenja
Nepromjenjive karakteristike civiliziranog drutva
Nisu opravdane jer nisu logiki ni nauno zasnovane
Stav koji ini neku osobu sklonom da misli, osjea,
percipira i djeluje na povoljne ili nepovoljne naine
prema nekoj grupi ili lanovima grupe
Ponaanje koje rezultira iz predrasuda moe poprimiti
razliite oblike
 Pristupi odravanja predrasudama
1) individualni: naglasak stavlja na linost i emocije pojedinca
Adorno - autoritarna linost : pokorava se drugima koji su vii po statusu ili
moi a u isto vrijeme je autoritarna niim po statusu
Antisemitizam (manifestacija etnocentrizma kao uoptene predrasude)
Veza zmeu politike ideologije i linosti, autorutarna linost pokazuje
antidemokratske i potencijalno profaistike stavove F sindrom
(konvencionalizam, autoritarna submisivnost, praznovjerje, divljenje prema
vlasti, puritanski seksualni stavovi)
Pozitivna korelacija izmeu autoritarnosti, antisemitizma i etnocentrizma
Metodoloki problemi (povodljivost u odgovaranju, autoritarna linost e se
prije javiti kod manje obrazovanih i niskog socijalnoekonomskog statusa)
2) Frustracija ispoljava se u nekom obliku agresije, prema rtvenom janjetu
Frustrirani ispitanici su pokazivali veu sklonost predrasudama prema
manjinskim grupama
Kada stvari pou loe i isfrustrirani smo potrebno nam je neko rtveno janje
da bi iybjegli bolno iskustvo okrivljavanja sebe
 2) meuljudski pristup naglasak se stavlja na procese koji
se stavljaju unutar drutvenih grupa, zajednika uvjerenja i
stereotipe i konformizam
Slinost uvjerenja mogu bitu vanije odrednice predrasuda
nego rasna ili etnika pripadnost (ispitanici su pokazivali
da bi vie za prijatelje voljeli imati one koji vjeruju u iste
stvari kao i oni nego one koji pripadaju istoj rasi)
Zajedniki identitet - skala socijalne distance (koliko e se
osoba povezivati sa drugim u razliitim socijalnim
situacijama, vea socijalna distanca kada je osoba stimulus
bila razliitija od ispitaniika)
 Stereotipi- ljudi se kategoriziraju po vidljivim
karakteristikama (rasa, pol, nacionalnsat, fiziki izgled),
svim pripadnicima neke grupe pripisuje se karakteristike
grupe, bilo kojem pripadniku grupe pripisuju se zajednike
karakteristike
Stereotipi djeluju tako da precjenjuju razlike meu
grupama, a podcjenjuju razlike unutar grupa, izobliavaju
stvarniost jer to malo ima veze sa istinom, ljudi ih koriste
da bi opravdali diskriminaciju ili sukob sa drugima
Komformizam prema vrijednostima skloniji
predrasudama su ljudi koji se vie konformiraju

 Meugrupni procesi: naglasak se stavlja na

meugrupno natjecanje, socijalna kategorizaciju i
poslijedice tih odnosa
Sukob meu grupama moe nastati zbog natjecanja
neke grupe oko nagrada, resursa koje jedna grupa moe
dobiti na tetu druge
Samo lanstvo u grupi nekada je dovoljno da se pojavi
diskriminacija
 Smanjivanje predrasuda
Autoritarna linost se stalno odrava (autoritarni
roditelji skloni su odgajanju autoritarne djece) ali se
autoritarnost smanjuje sa visinom obrazovanja
Poveani kontakt, meurasno druenje trebali bi
uticati na smanjivanju percepcije razlike meu
grupama
Postavljanje zajednikih, nadreenih ciljeva razliitim
grupama trebali bi smanjiti takmiarski odnos