Doba austrijskih apsolutista

(1740-1780-1790)
 Marija Terezija
1740.-prva i jedina vladarica
u kui Habsburg nakon
smrti svoga oca Karla VI
1748.- reformirala i uvela
obaveznu vojsku od 16-60
godine (Vojna krajina)
obavezna kola 6-12 godine
institucije ministarstva
nastojala ouvati apsolutnu
vlast i jedinstvenu austrijsku
dravu
 oduzela Isusovcima kolske poslove
uvela Kazneni zakonik i smanjila smrtne kazne
i muenje vjetica
otvorila medicinske ustanove i raaone
provodila popise stanovnitva i zemljita
uvela kune brojeve
poticala razvoj manufaktura i sadnju novih
kultura
 Vojna krajina

Naziv za pogranino podruje Habsburke Monarhije

koje je u poetku bilo organizirano kao obrambeni pojas
protiv Osmanlija, a kasnije izraslo u golemu
Habsburku ratnu provinciju-sustavna militarizacija Marije -Terezije
 1752. u Bekom Novom Mjestu osnovana prva
vojna akademija Theresianum
Pruski nasljednik Friedrich II protiv Marije
Terezije, pridruile se Bavarska i Francuska
poinje rat za austrijsku batinu, tj. za prevlast
u Njemakom Carstvu (Prusi ele lesku,
Francuzi Porajnje, Bavarci eku, i td).
opi rat protiv Marije Terezije (Italija,
Nizozemska, Francuska, Njemaka, eka)
 Hrvatska u doba Marije Terezije
podjela Hrvatske na upanije i okruge
1745. obnovila tri slavonske upanije
(Virovitika, Srijemska i Poeka)
Sabor
1767. formirala je Hrvatsko kraljevsko vijee
1776. poar u Varadinu 1776., vijee preseljeno
u Zagreb
1779. ukinula vijee i njegove ovlasti dala
Ugrima
 Krajinici-profesionalna vojska
u ratovima se istakli
mnogi Hrvati i krajinici
(profesionalni vojnici,
na svim eur. ratitima), a
posebno su se odlikovali
dragovoljci iz Slavonije
koje je na svojim
imanjima sakupio barun
Franjo Trenk
podrijetlom pruski
plemi
 Barun Franjo Trenk

1741. uz pomo M.
Trezije osnovani Trenkovi
panduri; sluili Monarhiji
obueni slino Turcima,
tzv. turska banda pratila je
nastupe Trenkovih
pandura
uspjeni ratovi u
Bavarskoj, Francuskoj,
ekoj
 Kmetske i krajike bune
bune kmetova protiv feudalaca i krajinika
pobuna kmetova u Maloj Vlakoj 1742./43. i zahtjev da
ostanu krajinici i pripadnu Varadinskoj krajini
1755.-najvea buna u Krievakoj upaniji za krajika
prava
1754.-novi ustav kojim su sve zemlje pretvorene u
vojniki leno i prvi urbar za HR i za Sloveniju, znalo se
koliko treba davati
urbari-prvi dokumenti za zemljine i agrarne odnose u
HR, smanjena davanja kmetova feudalcima
 Marijaterezijanske reforme
pitanje austrijskog naslijea po enskoj lozi i
priznavanje
Pragmatike sankcije
sedmogodinji rat s pruskim kraljem Friedrichom II
1765.-Marijin sin i nasljednik Josip postaje njezinim
suvladarom i njemakim carem
reforme u gospodarstvu (ukidanje feudalnih odnosa i
reforma kmetskih pitanja) i kulturno-povijesni
napredak
1780.-umire Marija Terezija, hrvatska i ugarska kraljica
i njemaka carica
 Car Josip II (13.3. 1741.-20.2.1790.)
nasljednik M. Terezije
crkvene reforme u duhu prosvjetiteljskog apsolutizma s
neogranienom carskom vlau
1781. edikt o vjerskoj toleranciji:
1.svi crkveni redovi izjednaeni
2.ukinuti redovi isusovaca, pavlina i benediktinaca
3.oduzeta crkvena imovina i ukinuti samostani u Hr (pavlina u
Lepoglavi)
4.idovima, protestantima, luteranima, kalvinistima vie
graanskih prava i mogunosti studiranja
5.katolika crkva podvrgnuta dravnom nadzoru, ukinute im
slube i povlastice
 Car Josip II
austrijske zemlje eku, Moravsku, kraljevinu Ugarsku i
Hrvatsku nastojao ujediniti u jedinstvenu Njemaku
dravu
odbacio narodne obiaje, povijesne i vjerske tradicije
naredio da se od 1786.njemakim jezikom slue ugarske i
hrvatske upanije
krunu sv. Stjepana iz Maarske prenosi u Be , u carsku
riznicu
ukinuo je ugarsko-hrvatski sustav upanija i zemlju
podijelio na deset okruja
uveo rimsko upravno sudstvo, novi porezni sustav
 popis puanstva, ukidanje
kmetstva (nije im dao
zemlju da obrauju)
izazvao veliki otpor protiv
sebe provodei vladavinu
da car treba initi dobro
narodu i kada to narod
nee
pokuaji da reformira
zemlju, pobolja ivot
niih slojeva, dobije naziv
pravednoga vladara,
nazvani-jozefinizam
 1790.-car povlai veinu svojih reformi osim
edikta o toleranciji i ukinua kmetstva
Josip II negira staleka prava Hrvatske i Ugarske
otpor Hrvata i Ugra apsolutizmu i desetogodinjoj
centralizaciji Josipa II
odluka na hrvatskom saboru da se prui
zajedniki otpor Beu
stvorena zajednika vlada i prenijet dio prava
Ugarskoj
 Hrvatska borba protiv maara i
Habsburke monarhije
ciljevi: osloboenje od Osmanlija, Venecije i
ujedinjenje hrvatskih zemalja
Ugri nastoje iskoristiti svoj poloaj i nametnuti
Hrvatskoj svoj jezik, Zakone i upravu
pritisak Ugarske i Monarhije
hrvatski narod u tjesnacu izmeu Bea i Pete
1779.-ukinuto Hrvatsko kraljevsko vijee (hrv.
vlada)
Hrvatska podvrgnuta Ugarskoj i u unutarnjoj
upravi
 Vojni i politiki slom jozefinizma
Josip II u savezu s ruskom caricom njemakog
podrijetla Katarinom II, ulazi u rat s Turcima
cilj: dobiti pod upravu uu Srbiju i BiH
vojna je propala iako su zauzeti Beograd, Pounje, Novi
i Gradika
ope nezadovoljstvo carevom vladavinom izrazili
hrvatski i ugarski stalei
car odstupa od podjele na okruja, opoziva edikte
vratio ugarsku krunu sv. Stjepana u Budim
povratak upanijskog sustava u Hrvatsku i Ugarsku
 Smrt Josipa II
smru Josipa II 1790. i francuskom
revolucijom 1789., zavrava presudno
razdoblje u borbi hrvatskoga naroda za
opstanak i teritorije
1791. svoju ulogu gubi Carigrad
1979. nestaje i Venecije
1815.-Beki kongres-do tada se sudbina
Hrvatske vrti oko Bea, Budim i Pariza
 Leopold II, vraanje ustavnog stanja i
mira
mlai brat Josipa II
vratio sve slobode i povlastice plemstva
(sazvao upanijske skuptine i sabor
dovrio rat protiv Turske
1791.-mir u bugarskom gradiu Svitovu,
Turcima vratio sve osvojeno u Srbiji
mirom Hrvatska dobila:Dvor na Uni, Drenik,
Petrovo selo, Zvalje, Lapac, Borievac i Srb u
Lici (odreene granice prema Turskoj-Bosni)
 Veza s Ugarskom 1790.-1791.
zagrebaka upanijska skuptina na elu sa
velikim upanom Nikolom krlecom
zakljuci: povezivanje Hrvatske s Ugarskom s
ciljem spreavanja habsburkog apsolutizma
odluku prihvata i Hrvatski sabor pod vodstvom
Ivana Erdodya
odluke sabora: stvoriti zajedniku vladu za
Hrvatsku i Ugarsku, do ujedinjenja hrvatskih
zemalja (Turska Hrvatska do Vrbasa i turska
Dalmacija do Ljubukog)
 zajedniki sabor u Budimu-umjesto njemakog jezika,
maarski sabornici zahtijevaju uporabu maarskoga, a
ne slubenoga latinskog
Franjo Bedekovi-usprotivio se rekavi da je hrvatski
jezik jednak maarskom
odluka sabora:povremeno uvesti maarski jezik u
Hrvatsku (protiv: ban Ivan Erdody i zagrebaki biskup
Maksimilijan Vrhovac)
ERDODY: REGNUM REGNO NON
PRAESCRIBIT LEGES
zahtjevi Maara: izjednaavanje protestanata i katolika
u Hrvatskoj
prihvaanjem zajednikog sabora Hrvatska se ne smatra
ravnopravnom ve sastavnim dijelom Ugarske
 Ideje francuske revolucije i pad
Venecije
-1789.-poetak francuske revolucije - jakobinske
ideje
-1794.-u Zagrebu postavljeno drvo slobode kao
simbol revolucije pjesma na kajkavskom kojom
se jaaju protufeudalne ideje
-Maksimilijan Vrhovac osuen za promoviranje
takvih ideja-dokazao nevinost
1792.-revolucionarna Francuska navijestila rat
Habsburgovcima (koji su branili franc. kralja Luja
XVI. i suprugu Mariju Antoinettu.
 Eugene Delacroix-Sloboda predvodi
narod
-1797. mirom u Campoformiju,
Habsburgovcima je pripala
gotovo cijela hrvatska obala
(Istra, Kvarnerski otoci,
Dalmacija i Boka kotorska)
-12. svibnja 1797.-Napoleonov
proglas -Venecija prestaje
postojati, a njene posjede
dobiva Austrija
-1805.-francuzi uzimaju te
posjede od Austrije
 FRANCUSKA DALMACIJA (1805-1809)
Poetak 19.st.- u Pounu (Bratislavi) donesene dvije odluke:
-1802. molba Hrvata da se osloboena Dalmacija sjedini s
banskom Hrvatskom
-1805.-hrvatski zastupnici s biskupom Vrhovcem na elu
odbili maarski zahtjev za uvoenjem maarskoga jezika u
kole
1809.-mirom u Beu car Franjo I sporazumno ustupio
Dalmaciju i Istru Francuzima (povlae se hrvatski
krajinici, a Hr zaposjedaju francuske jedinice iz susjedne
Italije na elu s Marmontom)
-graanskim upraviteljem imenovan Vicenzo Dandola
(pokrenuo glasilo Kraljski Dalmatin, na talijanskom i
hrvatskom)
 Napoleon u Hrvatskoj (1806.-1813.)
-1806.- Napoleonova vojska ulazi
u Dubrovnik (general
Lauriston)
-nakon francuske revolucije
zapoeli Napoleonovi ratovi
kojima je zahvaena i Hr
-1809.-zaposjeli Hrvatsku juno
od Save i stvorili tzv. Ilirske
provincije sa sjeditem u
Ljubljani
-Auguste Marmont-zapovjednik
provincija, Ilirije
-status marala stekao u borbama
protiv Austrije, pravedan Marmontov dekret o ukidanju
prema narodu; Dubrovake Republike
-1810. izlazi Slubeni telegraf Ilirskih pokrajina
na njemakom, francuskom i talijanskom
-Ilirske su provincije podijeljene na est
graanskih pokrajina (Civilna Hrvatska,
Vojnika Hrvatska, Dalmacija i Dubrovnik,
Istra, Kranjska, Koruka)
-Vojna krajina kao izvor jeftinih i dobrih vojnika
koji su se istakli u Napoleonovoj vojski
-lo ugled francuske uprave u Iliriji zbog poreza i
danka u krvi (novaci za ratovanje po Europi)
-pobuna u staroj Poljikoj kneiji uguena u krvi
 Francuska uprava
-Francuzi gradili ceste,
otvarali obrazovne
ustanove, unapreivali
gospodarstvo
-Napoleonov cilj-stvoriti
vrst bedem protiv Italije i
Austrije
-iskoritavanje hrvatskih
vojnika u borbi protiv
Rusije
-lo ugled francuske uprave
u Iliriji zbog poreza i Ilirske provincije 1809.
danka u krvi
 Austrijska Ilirija
-slom Napoleonova carstva i oslobaanje hrvatskih
zemalja nakon poraza u Rusiji 1812.
-car Franjo I ne doputa sjedinjenje graanske
Hrvatske juno od Save, niti Dalmacije s
matinom Hrvatskom
-snagom oruja eli izbrisati sva povijesna prava i
uzeti ih kao austrijske zemlje-odupiru se biskup
Maksimilijan i general urkovi
-car Franjo eli oteti te zemlje i zadrati ime
Kraljevina Ilirija (zbog Srba koje eli odvojiti od
ruskih utjecaja)
-1814.-proglas da su Vse ilirske drave u carstvu
utjelovljene u Austriji
-pobunili se hrvatski stalei prekosavske Hrvatske i
u Karlovcu, da nee polagati prisege caru
-1816.-carev novi dekret kojim utemeljuje
Kraljevinu Iliriju i u nju uvrtava prekosavsku
Hrvatsku
-prosvjedi u Ugarskoj i Hrvatskoj
1822. Pod pritiskom car ponitava odluku i
ujedinjuje Hrvatsku te je iz Austrijskog carstva
vraa u Ugarsku