INTERNACIONALNI UNIVERZITET U GORADU

FAKULTET ZA MENADMENT I POSLOVNU

EKONOMIJU
GORADE

MAGISTARSKI RAD

POLITIKA BOSNE I HERCEGOVINE SA CILJEM

PRIVREDNOG RAZVOJA DRAVE

Kanditat: Armin Hoo

07.07.2017.
 STRUKTURA RADA
U uvodnom poglavlju elaborirani su cilj i metode
istraivanja, hipoteze i kratak opis rada.
U drugom poglavlju je objanjen koncept
poslovanja privrednih subjekata i njeno
definisanje.
U treem poglavlju, kao logian slijed drugog,
razmatraju se opte karakteristike dosadanjeg
razvoja ekonomske politike. Smatrali smo za
potrebno i neizostavno dati neke odrednice pojma
privrednog razvoja.
 STRUKTURA RADA
U etvrtom poglavlju se razmatraju unutranji
aspekti uticaja integracija. Taj razlog svog
bivstvovanja, ostvarit e definisanjem ciljeva,
koje treba realizovati preko svjetskih
integracionih procesa, nain na koji e ih postii,
to predstavlja startegiju, definisanjem zadataka
za uspjeno sudjelovanje u integracijskim
procesima.
U zakljunim razmatranjima e se sistematino i
koncizno formulisati i predstaviti najvaniji
rezultati naunih i strunih istraivanja(naune
teze), koji su opirnije elaborirani u radu, a
kojima se dokazuje postavljena hipoteza.
METODOLOKI OKVIR
 CILJEVI RADA

Cilj istraivanja ovog rada obuhvatanje mjera

ekonomske politike i njihovog uticaja na
ekonomski razvoj zemlje. U tom sluaju, dobro
definisana ekonomska politika je pretea
uspjenosti razvoja. Ovom temom istrait e se
trend uticaja ekonomske politike na privredni
razvoj i utvrditi prijedlozi za njeno unapreenje.
CILJEVI RADA
Posebni ciljevi odnosie se na:
Spoznaju meuzavisnosti i usavrenosti
ekonomske politike i privrednog razvoja,
Uspostavljanje kriterija pri utvrivanju
ekonomske politike koji e biti kao refleksija
uspjeha privrednog razvoja,
Uoavanje i prepoznavanje uloge ekonomske
politike i njenog uticaja na privredni razvoj
zemlje,
Izgradnja, uspostavljanje ekonomske politike,
usavravanje i njen direktan i indirektan uticaj
na uspjenost privrednog razvoja.
 HIPOTETIKI OKVIR
U ovom radu do izraaja dolazi generalna hipoteza:
Uspostavljanjem optimalne ekonomske politike Bosne
i Hercegovine, postii e se pretpostavke uspjenog
privrednog razvoja, koje se manifestuje kroz rezultat
ekonomske efikasnosti.
Pomone hipoteze koje proizlaze iz tako postavljenih
generalnih hipoteza su:
Mogunosti primjene i uspostavljanja ekonomske
politike, zasnovane na sluajevima iz okruenja,
strunom iskustvu mendmenta i naunim
dostignuima;.
Opredjeljenje za permanentnim oblikovanjem i
usavravanjem ekonomske politike treba da bude
stalna obaveza nosioca njenog utvrivanja;
I PRIVREDNI RAZVOJ
 DEFINISANJE PRIVREDNOG RAZVOJA
Privredni razvoj moemo definirati kao
dinamini proces poveanja stupnja zadovoljenja
ljudskih potreba.Toje proces stalne mjene i
ljudcki potreba i mogunosti njihova
zadovoljenja. Zato se privredni razvoj moe
shvatiti ka stalna utrka izmeu ljudskih potreba
i mogunosti njihova zadovoljenja, u kojoj
mogunosti nastoje dostii potrebe. Vei stupanj
razvoja proizvodnih mogunosti, to znai
povanje koliine i kvalitete proizvodnih faktora
kao i stupnja efikasnosti njihove uporabe,
omoguuje i vei stupanj zadovoljenja
materijalnih potreba drutva i kvalitetu ivljenja
 DEFINISANJE PRIVREDNOG RAZVOJA
I zemlje u razvoju imaju neke zajednike
karakteristike. To su prije svega: nedostatak tednje
za financiranje investicija; niska kapitalna
opremljenost i produktivnost rada; nedovoljno fikasni
sistem cijena; relativna nezaposlenost; niska razina
obrazovanja i veliki udio nekvalificiranog rada u
ukupnoj ponudi rada; slabo razvijeno poduzetnitvo,
nerazvijena pravna regulativa; slaba administracija;
ne razvijen sistem financijski institucija i trita
kapitala; nedovoljnja ukljuenost u meunarodnu
podjelu rada i dr. Zbog toga se u politici privrednog
razvoja ne smijemo koncentrirati na samo jedan
problem ma kako vaan on bio (kao to je nedostatak
akomulacije kapitala).
 Teorija privrednog razvoja

Teorija privrednog razvoja bavi se istraivanjem

meuovisnosti izmeu ekonomskih varijabli koje
odreuju dugoroni potencijalni razvoj neke
zemlje, to znai dugoroni maksimalni porast
realnog domaeg proizvoda i, per capita domaeg
proizvoda. Taj se maksimalni porast domaeg
proizvoda ostvaruje onda kad su svi proizvodni
imbenici kojima zemlja raspolae potpuno
zaposleni.
 TEORIJA PRIVREDNOG RAZVOJA
Meunarodna financijska pomo dugo je
zagovarana kao vani imbenik pokretanja
razvoja nerazvijenih zemalja, jer ta pomo moe
biti znaajan izvor financiranja investicija i
tekue potronje.
Moralna obaveza da bogati pomau siromane, i
meunarodna solidarnost, glavni su razlozi zato
bogate zemlje trebaju pomagati razvoj
siromanih. Na tim su naelima UN i druge
meunarodne organizacije temeljile svoju
koncepciju pomoi nerazvijenim.
 TEORIJA PRIVREDNOG RAZVOJA
Kad su nakon svjetskog rata, naroito u 50-tim i
60-tim godinama mnoge zemlje stekle neovisnost,
njihov temeljni problem bio je ekonomski i
politiki razvoj. Sve su htjele izvriti brze
strukturne promjene svojih privreda i tako prijei
od zaostalih poljuprivrednih u moderne
industrijske drave.
Da bi to uinile, tadanja teorija ekonomskog
razvoja preporuivala ime je politike razvoja u
kojima su dominirala 4 temeljna problema koje je
trebalo rijeiti: 1) Akomulacija fizikog kapitala;
2) Promjena privredne strukture; 3) Vanjska
trgovina; 4) Uloga drave i trita u procesu
privrednog razvoja
 TEORIJA PRIVREDNOG RAZVOJA
Veliki je broj studija napravljen i objavljen o
doprinosima pojedinih faktora privrednom rastu
pojedinih zemalja. Iz njih se nameu dva zakljuka.
Prvo, ustrajni razvoj u mnogim zemljama moe se
najveim djelom objasniti obrazovanjem i
ekonomskom politikom koja promie izvoznu
orjentaciju i konkurenciju. Drugo, dugotrajna
makroekonomska neravnotea teti razvoju.
Izvozno orjentirana politika razvoja, promie
privredni razvoj i produktivnost. Nasuprot tome,
politike orjentirane na supstituciju uvoza uglavnom
imaju slabe rezultate. Drugo tiene nejake industrije
rjetko kad postanu odrasle i ojaale za samostalni
razvoj.
II SVJETSKE INTEGRACIJE U FUNKCIJI
PRIVREDNOG RAZVOJA BOSNE I
HERCEGOVINE
 POJAM INTEGRACIJA
Rije integracija potie od latinske rijei integer, to
znai spajanje nekih dijelova u cjelinu. Da bi se dala
cjelovita definicija meunarodne integracije, trebalo
bi obuhvatiti slijedee aspekte:
Cilj integracije
Subjekte integracije
Oblik integracije
Ekonomske odnose izmeu subjektima koji se
integriraju
Poslove na koji se prenose na supranacionalnu razinu
Rok povezivanja subjekata
Odnos prema treim subjektima itd.
 CILJEVI MEUNARODNIH
EKONOMSKIH INTEGRACIJA
Ciljevi meunarodnih ekonomskih integracija mogu
se podijeliti na opte i posebne
ciljeve.
Najee opti ciljevi meunarodnih ekonomskih
integracija su slijedei:
Uspostavljanje deugaije drutvene podjele rada
Promjena privrednog ustrojstva unutar lanica
integrirane zajednice i izmeu lanica zajednice
Smanjivanje ili ukidanje carinskih i bescarinskih
ogranienja
Poveanje obima trita
Proizvodnja u masi
Poveanje konkurencije unutar zajednice
Uspostavljanje vrih odnosa izmeu
komplemantarnih proizvodnji itd.
 OBLICI PRIVREDNIH INTEGRACIJA
Zona slobodne trgovine: ostvaruje se snienje
carinskih taksi i postepeno se ukidaju kvantitativna
ogranienja s obzirom na razmjenu izmeu zemalja
lanica te zone.
Carinski savez: idui dalje od mjera navedenih u
prethodnoj fazi, uspostavljaju se jedna vanjska
zajednika tarifa, koja se primjenjuje na sva dobra to
se uvoze u zemlje nelanice.
Zajedniko trite: ostvaruje se slobodna cirkulacija
proizvodnih faktora: finansijskih kapitala i radnika.
Ekonomski savez: ostvaruje se koordinacija
monetarnih i fiskalnih politika.
Potpuna integracija: ujedinjuju se monetarni i
fiskalni sistemi socijalnog osiguranja.
INTEGRATIVNI PROCESI U EVROPI
 INTEGRATIVNI PROCESI U EVROPI
Integracija je obiljeje prvog stuba EU i ona se
ostvaruje kroz tri Zajednice: Zajednicu za ugalj i elik,
Evropsku zajednicu (nekada Evropsku ekonomsku
zajednicu) i Evropsku zajednicu za atomsku energiju
(Euroatom). Kljuna karakteristika ove integracije je
da se odluke donose u saradnji tri komunitarna
organa, kroz model koji se naziva komunitarni metod
odluivanja". U takvom modelu vrlo znaajno mjesto
ima Sud pravde, za koji mnogi misle da je
najznaajnije obiljeje nadnacionalnosti, jer je to
poseban sud koji moe da kontrolie legalnost
donijetih odluka i da intervenie u ime fizikih i
pravnih lica - a to su nadlenosti koje drugi
meunarodni sudovi nemaju.
INTEGRATIVNI PROCESI U EVROPI
Za uspjeh europske integracije uvelike su
zaslune institucije osnovane na europskoj razini.
Politiku funkciju, od osmiljavanja politika do
njihovog pretakanja u pravno obvezujue norme,
imaju tri institucije: Europska komisija, Vijee
ministarai Europski parlament. Uz njih, sve
vaniji politiki pokreta integracije postaje
Europsko vijee, tijelo sastavljeno od
predstavnika drava lanica na najvioj razini, tj.
u sastavu elnika drava i vlada.
INTEGRATIVNI PROCESI U EVROPI

Zvanini ciljevi ekonomske politike EU su:

postojani rast, visok nivo zaposlenosti, stabilnost
cijena, zdrave javne finansije i okvirni monetarni
uslovi, mogunost trajnog finansiranja platnog
bilansa, visok stepen konkurentnosti, jaanje
ekonomske i socijalne integracije. Instrumenti za
ostvarenje ovih ciljeva su unutranje trite,
ekonomska i monetarna unija, tijesna
koordinacija ekonomske, finansijske i monetarne
politike.
IV ULOGA MULTINACIONALNIH
KOMPANIJA U INTEGRACIJI
PRIVREDE
MULTINACIONALNE KOMPANIJE I RAZVOJ
PRIVREDE

MNK bitno utiu na pravce, strukturu i obim

odvijanja meunarodne trgovine, a njihovi interesi i
znaaj prevazilaze nacionalne okvire, pa svojim
djelovanjem podstiu proces globalizacije
meunarodnih ekonomskih odnosa. Meutim,
paralelno sa podsticanjem internacionalizacije, kroz
filijale one stvaraju sisteme sopstvenih, zatvorenih
trita ime podstiu suprotan proces, internalizaciju.
Djelovanje MNK se moe pratiti kroz njihovo
prisustvo u spoljnoj trgovini matinih zemalja, u
spoljnoj trgovini zemalja domaina stranih filijala, u
meunarodnom prometu pojedinim proizvodima i na
internim, zatvorenim, meufirmskim tritima.
MULTINACIONALNE KOMPANIJE I RAZVOJ
PRIVREDE

MNK inkorporiraju u nauno - tehnika

dostignua, primjenu automatizacije,
kompjuterske tehnike, kibernetike, nauno
istraivakog rada do najvieg mogueg nivoa,
tako da su postale generatora razvoja itavog
sveta. Meutim, one izazivaju i negativne
konotacije u svjetskoj privredi, jer su voene
prevashodno svojim ciljem, maksimalizacija
profita u svijetskim razmjerama. Imaju razraen
mehanizam izvlaenja akumulacije iz zemalja
gde je ostvarena i usmjeravanje iste u predjele
gde je profit vei, tako da se neprekidno
produbljuje jaz izmeu razvijenih i nerazvijenih
zemalja.
V PROGRAM MJERA PRIVREDNOG
RAZVOJA
 PROGRAM MJERA PRIVREDNOG
RAZVOJA
Temeljna zadaa programa razvoja BiH privrede,
prijelaz od samoupravne, socijalistike,
tehnoloki zaostale ratom razruene privrede, u
trinu, otvorenu, modernu privredu temeljenu
preteno na privatnom vlasnitvu. To je vrlo
sloena zadaa, jer zahtjeva vrlo velike promjene
u strukturi privrede, a to znai promjene
ponaanja, promjene institucija i promjene
organizacije. Te promjene moraju initi bit
razvojne politike BiH privrede u procesu njezina
prijelaza u trinu privredu. Po svojoj naravi,
razvojna je politika dugorona ekonomska
politika.
NUNOST PROMJENE KADROVSKE
POLITIKE
Budui da je ovjek temeljni faktor svake
djelatnosti, nije mogua radikalna promjena
privredne strukture iz socijalistike u trinu bez
promjena kadrovske strukture. Ne moe se voditi
nova politika sa starim kadrovima koji nisu kadri
misliti na ovaj nain. Stari su ljudi to izraavali
ovako: Ne stavljajte novo vino u stare mjeine.
Ako to uinimo, novo vino e poderati mjeine i
prolit e se. Isto tako, ako pokuamo novu
politiku voditi sa starim kadrovima, koji misle na
stari nain, bez obzira na nove fraze sa kojima se
slue, vrlo je vkerovatno da e od nove politike
ostati samo njezina nova ambalaa.
NUNOST PROMJENE KADROVSKE
POLITIKE
Kod prodaje dravnog vlasnitva privatnicima
(domaim i stranim) drava treba imati prije svega
kontrolnu funkciju. Time e se izbjei spontana
privatizacija, koja moe rezultirati prisvajanjem
drutvenog vlasnitva od strane pojedinca ili
organiziranih skupina. Tu kontrolnu funkciju drava
putem odgovarajuih institucija treba obavljati
tijekom cjelokupnog procesa transformacije
vlasnitva, od raspisivanja natjeaja, procjene
imovine, prodaje, pa sve do naplate.
Proces privatizacije drutvenog vlasnitva treba
zavriti to prije i provoditi to bre. Meutim, valja
imati na umu da se taj proces u itavoj privredi nee
moi ostvariti preko noi i da e potrajati neko
vrijeme.
 TA JE TO PRIVATIZACIJA?
Privatizacija je samo jedna karika u lancu koji
predstavlja konzistentan i meuovisan skup ostalih
mjera ekonomske politike, radi prijelaza
bosanskohercegovake privrede iz socijalistikih u
trinu. Ostale karike su: politika cijena i dohodka;
fiskalna politika, prije svega porezna politika, ali ne
samo ona; monetarna politika i stvaranje trinog
sistema financijskih institucija za njezino provoenje,
to znai prestruktuiranje cjelokupnog sistema
financijskih posrednika i stvaranje nezavisne
centralne banke; politika odnosa s inozemstvom to
podrazumjeva takvu zatitnu politiku koja e otvoriti
privredu inozemnoj konkurenciji i politiku teaja to
e stimulirati promjenu strukture BiH privrede radi
njezina ukljuivanja u meunarodnu podjelu rada u
skladu sa njezinim komparativnim prednostima.
ODREDNICE RAZVOJNE POLITIKE U BIH
Bosna i Hercegovina je mala zemlja pa je njezino
ukljuivanje u meunarodno podjelu rada
preduvjet njezina razvoja. Zbog toga je temeljna
razvojna strategija Bosne i Hercegovine izgradnja
trine privrede. Razvojna politika mora
osigurati ukljuivanje u meunarodnu podjelu
rada na temelju komparativnih prednosti. To
uvjetuje, jadransku orjentaciju razvojne politike
Bosne i Hercegovine.
Da bi se valorizirale komparativne prednosti i
jadranska orjentacija, nuno je graditi
saobraajnice od sjevera prema jugu, istoka
prema zapadu, kao i prema Neumu jedinom
gradu Bosne i Hercegovine na Jadranu.
TEKUA EKONOMSKA POLITIKA
Tekua ekonomska politika mora biti u funkciji
razvojne politike i treba osiguravati i odravati
ambijent pogodan za privredni razvoj. Zato je
zadaa tekue ekonomske politike osiguranje
maksimalne efikasnosti proizvodnje, stabilnosti
cijena, eksterne ravnotee, postizanje to veeg
stupnja pravednosti raspodjele i osiguranje to
vee stope rasta. Zbog toga su politika
transformacije BiH privrede u trinu i politika
njezine stabilizacije meusobno uvjetovane.
Nuan uvjet da trina privreda funkcionira
efikasno jest odgovarajua makroekonomska
ravnotea, dakle jednakost agregatne potranje i
agregatne ponude.
POLITIKA CIJENA
Politika cijena treba imati za cilj da se cijene robe
, usluga i proizvodnih faktora slobodno formiraju
na tritu. Drava treba intervenirati samo
regulacijom cijena tzv. prirodnih monopola. I
dosad du cijene proizvoda i usluga u Bosni i
Hercegovini i bivoj Jugoslaviji u naelu
formirale slobodno. Barem su tome teile brojne
reforme cijena. Meutim, cijene proizvodnih
faktora rada i kapitala odreivane su egzogeno,
bilo administrativno od strane drave, ili snagom
nekog monopola.
 FISKALNA POLITIKA
Zadaa fiskalne politike treba biti poveanje
efikasnosti privrede ( ograniavanjem nesavrenosti
trita, zagaivanja itd.) stabilizacija privrednih
gibanja, postizanje breg tempa razvoja i pravednija
raspodjela narodnog dohodka njegovom
preraspodjelom putem poreza i transfera. Budui da
je Bosne i Hercegovine mala zemlja i da mora otvoriti
svoju privredu te da mora nastojati ui u Europsku
uniju, koja je njezino glavno trite, Bosna i
Hercegovina bi trebala odmah prijei na ve dobro
usklaen europski porezni sistem. Porez na dodanu
vrijednost treba postati glavni indirktni porez. Time
e se postii da porezno optereenje privrede i
pojedinaca bude jednako kao i u Europi.
MONETARNA POLITIKA
Da bi se ispunila zadaa monetarne politike, potrebno
je da mehanizam kroz koji se ona provodi, a to znai
sistem financijskih posrednika bude zdrav i da dobro
funkcionira. Taj je sustav velikim dijelom bolestan
(komercijalne banke), a djelimino nerazvijen (trite
novca) ili pak uope ne postoji u modernom obliku
(trite kapitala, burze).
U trinim privredama, financijski je sektor stoerni
element mobilizacije financijskih sredstava i njihove
alokacije bez ega nema efikasnosti privrede niti
njezina razvoja . Bez dobrih financijski posrednika
nema dobrog financijskog posredovanja. A bez toga
nema ulaska u klub razvijenih.
POLITIKA EKONOMSKIH ODNOSA SA
INOZEMSTVOM

Potrebno je i politiku ekonomskih odnosa s

inozemstvom Bosne i Hercegovine uiniti to
sukladnijom ve dobro usklaenoj politici EU
prema inozemstvu, i to to prije. Tako e se
dovesti privredne subjekte Bosne i Hercegovine u
ravnopravan poloaj s privrednim subjektima
EU. Meutim, s obzirom na sadanje probleme a i
problem koji se tijekom procesa prijelaza BiH
privrede iz socijalistike u trinu oekuje, ni
politika zatite, ni politika teaja ne mogu se
odmah uiniti istovjetnima s europskom.
 ZAKLJUAK

Temeljni cilj ekonomske politike svake

demokratske zemlje ostvarivanje maksimalnog
ekonomskog blagostanja njezinih stanovnika. To
definira i funkciju cilja koju ekonomska politika
svake zemlje i svake vlade treba ostvariti.
Ostvarivanje toga cilja postaje i kriterij ocjene
uspjenosti ekonomske politike pojedine zemlje i
njezinevlade.
 ZAKLJUAK
Prema tome, da bi se maksimiralo zadovoljstvo
cjelokupnog stanovnitva zemlje, treba
proizvodnju orjentirati prema potrebama
potroaa, a organizirati ju tako da ostvari
optimalno ulaganje proizvodnih faktora, koja e
rezultirati maksimalnom proizvodnjom iz danog
utroka proizvodnih faktora. Trite ukupne
konkurencije nuan je uvjet maksimiranja
ukupnog drutvenog blagostanja.
 ZAKLJUAK
Da bi se proces privrednog razvoja Bosne i
Hercegovine otpoeo, nuno je, kako je to objasnio F.
von Hayek, dati odgovore na sljedea dva pitanja:
Kako angairati znanje koje postoji u drutvu? To
znanje, nije koncentrirano u jednome pojedincu ma
koliko on puno znanja imao, nego je raspreno na
mnotvo pojedinaca. Rjeenje tog problema svodi se
na to da svakom pojedincu treba dati jednaku ansu
da svoje znanje primjeni. To je mogue samo u
trinoj privredi, jer tamo svatko tko ima ideju moe
pokuati da tu ideju primjeni. Ako njegov pokuaj ne
uspije, nego propadne, teta za cijelo drutvo nije
velika. Meutim, ako taj pokuaj uspije, koristi za
drutvo mogu biti velike ( nova radna mjesta,
dohodak, porezni prihodi i dr.)
 ZAKLJUAK
Kako da novo, bolje, istisne staro, loije? Odgovor
i na to pitanje daje trina privreda. Treba pustiti
da se staro i novo slobodno bore na tritu u
jednakim uvjetima, a to znai na tritu potpune
konkurencije. to je svrenija konkurencija, to e
borba biti potenija i ekonomski razvoj bri. Zato
drava treba osigurati to vei stupanj
konkurencije.
 Za uspjeh europske integracije uvelike su
zaslune institucije osnovane na europskoj razini.
Politiku funkciju, od osmiljavanja politika do
njihovog pretakanja u pravno obvezujue norme,
imaju tri institucije: Europska komisija, Vijee
ministarai Europski parlament. Uz njih, sve
vaniji politiki pokreta integracije postaje
Europsko vijee, tijelo sastavljeno od
predstavnika drava lanica na najvioj razini, tj.
u sastavu elnika drava i vlada.
 Zvanini ciljevi ekonomske politike EU su:
postojani rast, visok nivo zaposlenosti, stabilnost
cijena, zdrave javne finansije i okvirni monetarni
uslovi, mogunost trajnog finansiranja platnog
bilansa, visok stepen konkurentnosti, jaanje
ekonomske i socijalne integracije. Instrumenti za
ostvarenje ovih ciljeva su unutranje trite,
ekonomska i monetarna unija, tijesna
koordinacija ekonomske, finansijske i monetarne
politike.