TEKSTILNA INDUSTRIJA

Vlatka Babi
Dubravka Bolari
Barbara Cekovi
Sadraj
Uvod
Tekstilna industrija u SAD-u
Tekstilna industrija u EU
Tekstilna industrija u Hrvatskoj
Povijest tekstilne industrije
Jedna od najstarijih industrija u svijetu
Glavni proizvod je odjea
Poetci industrije su od 5000 god pr.K.
U 17 st. tekstil se proizvodio
u malim manufakturama
Procvat industrije zapoinje
u 20 st.
Tekstilna industrija
Radno intenzivna industrija
Uz male trokove i siromane zemlje mogu lako
usovojiti modernu tehnologiju
Dizajn, istraivanje i razvoj su vrlo vane
komponente za stvaranje konkuretnske prednosti
industrija esto podlona kritikama
 voda

MATERIJALI

ZA PROIZVODNJU SE KORISTI
preradu
INDUSRTRIJA UKLJUUJE

materijala pamuk
proizvodnju vuna
sintetska
odjee, bojila
koa
proizvodnju
repro juta
materijala... sintetiki
materijali
2 segmenta
1. Visoko kvalitetno modno trite
Moderna tehnologija
Relativno dobro plaeni radnici
Modna odjea
Outsourcing
2. Masovna proizvodnja
Niske nadnice i loi uvjeti rada
Osnovna odjea
Industrije povezane sa tekstilnom

POLJOPRIVREDA

TRGOVINA OGLAAVANJE

TEKSTILNA

PR. FILM
STROJEVA

KEMIJSKA
Trite tekstila
etvrtina svjetske proivzodnje tekstila je u Kini
Glavni izvoznici odjee i tekstila su Italija, Njemaka
i SAD
Cjene odjee s godinama padaju
budunosti se oekuje poveanje sektora u svijetu
Utjecaj krize - 12% pada u obujmu
svjetske trgovine u 2009.
Udio tekstilen industrije
u BDP-u SAD-a
Udio tekstilne industrije u BDP-u
0.0035

0.003

0.0025

0.002

0.0015

0.001

0.0005

0
1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009

% od BDP-a
Broj zaposlenih u tekstilnoj
industriji u SAD-u
Ukupan broj stalnih i part time zaposlenih u industriji
700

600

500
tisue zaposlenih

400

300
Textile mills and textile
product mills, 252
200

100

0
1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009
 Naknade zaposlenima
Naknade za zaposlene u milijunima $
25000

20000

15000

Textile mills and

10000 textile product mills

5000

0
1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009
Top 3 kompanije u SAD-u
 HRVATSKA TEKSTILNA
INDUSTRIJA
HRVATSKA TEKSTILNA
INDUSTRIJA
Obiljeja

velika disperzija tvornica u gotovo svim upanijama

RH
radna intenzivnost
izrazita izvozna orijentiranost
proizvodnja organizirana u malim, srednjim i velikim
tvrtkama
otvorenost za suradnju sa svijetom
potovanje roka isporuke gotove robe
 visoka kvaliteta izrade
tradicionalno posluje u trinoj strukturi
gotovo je u cijelosti privatizirana
osnovna je proizvodnja bitno smanjena
postoje problemi u plasmanu gotove robe putem
raznih kanala distribucije
nedostatak stabilnih i povoljnih izvora financiranja
visoki trokovi rada
 bitne se odrednice smanjuju posljednjih 8 godina
otra cjenovna konkurencija upitana profitabilnost

briga o: 1. sniavanju trokova proizvodnje

2. razvoju i izradi vlastite kolekcije
3. promociji svoje robne marke

izuzetno je tekom stanju zbog ope globalizacije tog

sektora
sve vei uvoz i gubitak radnih mjesta
Zaposlenost

tekstilna industrija - 200 tvrtki koje zapoljavaju

17,30% radnika
odjevna industrija - 508 tvrtki zapoljavaju 83,70%
1,9% ukupne zaposlenosti

udio tekstilaca prema broju zaposlenih u

preraivakoj industriji je oko 10%
konstantno se smanjuje
 Kretanje broja zaposlenih

25000

20000 Proizvodnja
tekstila

15000 Proizvodnja
odjee

10000 Proizvodnja koe

5000

0
2008. 2009. 2010.

mnoge se vrste tekstilnih proizvoda vie ne

proizvode razlog smanjena broja radnika
Robna razmjena

izvoz mukih odijela za trita Velike Britanije, Italije,

Slovenije, BiH i Rusije
enska odjea - Slovenija, eka i BiH
trikotana roba - Njemaka, Austrija i Slovenija
pree i tkanine Njemaka, Italija i Nizozemska

robna razmjena negativan (uvoz > izvoz)

uvezeno vie roba za 6,5% u odnosu na prolu godinu
 Uvoz i izvoz
4000000
3500000
3000000
2500000
2000000
1500000
1000000
500000
0
2008. 2008. 2009. 2009. 2010. 2010.
uvoz izvoz uvoz izvoz uvoz izvoz

Proizvodnja tekstila Proizvodnja odjee Proizvodnja odjee Proizvodnja koe

izmeu 5. i 8. mjesta u preraivakoj industriji

nekada na 2. mjestu sa udjelom od 16%
 primarna industrija - 23,3 % ukupnog prihoda
odjevna industrija, dorada i bojenje krzna - 66,7 %
udjela u ukupnom prihodu grane
vrijednost prodanih proizvoda se smanjuje
Vrijednos prodanih proizvoda

2500000

2000000

1500000 Proizvodnja tekstila

Proizvodnja odjee
Proizvodnja koe
1000000

500000

0
2008. 2009. 2010.
Oivljavanje industrije

zatita domae proizvodnje jaim nadziranjem uvoza

Ministarstvo gospodarstva program potpore

Varteks suradnja: Hugo Boss, Versace Classic, Levis,

S. Oliver, Benetton i dr.
Varteks i ateks strateki savez, zajedniko
nastupanje na domaem i stranom tritu
2009.- Bambi otvara novu tvornicu
 projekt Hrvatska modna estorka

- cilj: oivjeti hrvatsku modnu

industriju i povezati je sa
hrvatskim dizajnerima

- dizajnerska imena (Klari, Mrvo, Gala, Sever,

Zigman i Ricov) suraivati sa tvrtkama kao to
su RIO Rijeka industrija odjee, MK Arena iz
Pule,
tvrtka San Peter, Bambi i Marli
EUROPSKA UNIJA
 Industrija tekstila i odjee vaan je dio
europske preraivake industrije i pripada
jednom od najvanijih globalnih industrija u
svijetu

Industrija tekstila i odjee ini:

5,7% proizvodnje u svijetu proizvodnje
vie od 14% svjetske zaposlenosti.

Prema posljednjim dostupnim podacima:

2006. godine bilo je 220,000 tvrtki
koje zapoljavaju 2,5 milijuna ljudi
ini 7,6% od ukupnog broja zaposlenih u industriji
EU
veina radne snage je ena
generiraju promet od 190.000.000.000

ini 3% ukupne proizvodnje u Europi

 Konkurentnost i promjene u tekstilnoj industriji

Industrija tekstila i odjee u Europi je predmet niza radikalnih transformacija

posljednjih godina zbog:
kombinacije tehnoloke promjene,
evolucije trokova proizvodnje,
pojava vanih meunarodnih konkurenata i
ukidanje uvoznih kvota nakon 2004.
Kao odgovor na izazove natjecanja u tekstilnoj i odjevnoj industriji u Europi provode
se dugotrajni procesi:
restrukturiranja,
modernizacije i
tehnolokog napretka.
Tvrtke su poboljale svoju konkurentnost:
znaajno smanjujui masovnu proizvodnju i jednostavan nain proizvodnje,
koncentrirajui se umjesto toga na iri izbor proizvoda s viom dodanom vrijednou
Osim toga, europski proizvoai su svjetski lideri na tritima:
industrijskog tekstila te netkanog tekstila
npr. industrijski filteri, geotekstil, higijena, ili proizvodi za automobilsku industriju ili medicinski sektor
kao i za odjeu visoke kvalitete dizajnerskog sadraja
 Tvrtke zadravaju konkurentsku prednost takoer:
premjetanjem proizvodnih pogona, za radno-intenzivne aktivnosti u zemlje s
niim trokovima rada (uglavnom u Euro-mediteranske zone)

U fokusu konkurentske prednosti u EU se nalaze:

kvaliteta i dizajn,
inovacije i tehnologija,
visoke dodane vrijednosti proizvoda.

U isto vrijeme, globalizacija i tehnoloki napredak doveo je do potrebe da

industrija tekstila i odjee ponovno promisli o klaster strategiji :
grupiranje razliitih aktivnosti koje bi se temeljile na irem zemljopisnom
podruju, odnosno na euro-mediteranskoj zoni
Industrija tekstila ima vodeu ulogu u razvoju novih proizvoda, kao to je tehniki
tekstil
Ove trendove prema vioj dodanoj vrijednosti proizvoda treba nastaviti i
ubrzati u cilju jaanja i razvoja konkurentnosti industrije tekstila i odjee
 Kraj Sporazuma o tekstilu i odjei u 2005. godini
liberalizacija sektora tekstila i odjee

Mnogo desetljea industrija tekstila i odjee bile je iznimka za

progresivnu liberalizaciju trgovine u industrijski proizvedenoj robi

Poetkom 2009.godine trgovina u industriji tekstila i odjee u

potpunosti je liberalizirana
nema vie koliinskih ogranienja u EU na izvoz tekstila i odjee,
ukljuujui i uvoz podrijetlom iz Kine

Kao rezultat liberalizacije:

Kina je postala EU najvei pruatelj tekstila i odjee
 U sreditu rada Europske komisije u sektoru tekstila i odjee je
Okvir Strategije pristupa tritu

Najvanija je cilj :
ukloniti prepreke za izvoz europske tekstilne industrije na rastua
trita u inozemstvu,
otvaranje mogunosti europskoj industriji tekstila i odjee za javne
nabave usluga,
osigurati fer i jednak tretman s obzirom na IP zatite i borbe protiv
krivotvorenja, koji je vrlo tetan za industriju tekstila i odjee u EU
Najnoviji trendovi u industriji tekstila i odjee
Najnoviji trendovi u sektoru tekstila i odjee:
Osjeaja posljedica gospodarske krize i kretanja u uvozu i izvozu
Industrija tekstila i odjee je teko pogoena gospodarskom krizom od 2008. i
2009.godine

Proizvodnja, kao i razina potronje doivjele su nagli pad od lipnja 2008.

do lipnja 2009.

Od srpnja 2009. razdoblje stabilizacije tih razina

podaci pokazuju da je smanjenje uvoza od 11% uvoza 2008. - 2009.

Trendovi su se odrazili i na izvoz Industrije tekstila i odjee u EU:

izvoz u industriji T / C proizvoda smanjeni su za - 17%
Pad izvoza tekstila za 18%
Pad izvoza odjee za 16%
 TrendovI izmeu 2008. i 2009. godine:
izvoz tekstilnih proizvoda u EU smanjio se za oko 20%
dok je trgovina odjevnih proizvoda smanjena za 15%.

U 2010. godini, izvozna kretanja tekstilnih i odjevnih proizvoda

biljee oporavak
U oba pod-sektora izvoz je povean za 8%

S kraja gospodarske krize dolazi i do promjene glavnih

izvoznih trita:
Do 2008. godine SAD je bio glavno izvozno trite za europske T / C
proizvode
U 2009. i 2010. godini glavno izvozno trite postaje vicarska
Uvoz iz Kine porastao je za 9% u 2010.
 Tekstilni sektor u 2010. godini :
Izvoz tekstila u EU :33,8 miljardi
Uvoz tekstila u EU : 83,7 miljardi
Udio izvoza tekstila EU u globalnomu izvoz tekstila : oko 3,6%
Najvea trita za izvoz tekstila EU u 2010. godini:
vicarska,( 12,3 %)
Rusija, (9,4 %)
SAD,(10,0 %)
Turska (6,8 %)
Tunis (4,9 %)
Nakon Kine - EU je druga u svijetu po veliini izvoza tekstilnih proizvoda s 31%
Ni dobavljai EU u 2010. godini su:
Kini (41,8%),
Turska (13,3%),
Indija (7,8%),
Banglade (7,2%)
Tunis (3,1%)
EU-27 textiles structural date
EU-27 clothing structural date
EU-27 external trade
(million )
Top 10 suppliers in textiles (million )
Top 10 markets in textiles (million )
Top 10 markets in clothing (million )
HVALA NA PANJI