Gospodarska obiljeja u

Bosni i Hercegovini
Razvojna razdoblja Bosne i Hercegovine
1.

Period do Prvog svjetskog rata

Austrougarska izgradnja pruga i puteva, otvaranje rudokopa uspostavljanjem
monopola na duhan i sol, otkup vina i eksploatacija uma
Austrougarska gradi najiru mreu eljeznikih pruga sa tri pravca: Posavski,
Dinarski i Hercegovaki
2.

Period izmeu dva svjetska rata

Stagnacija bosanskohercegovakog gospodarstva
Stvara se domaa trgovinska elita
3.

Period poslije Drugog svjetskog rata

Odumiranje poljoprivrede i stoarstva, industrija doivljava ekspanziju
Graenje brojnih termo i hidroelektrana
etiri eljezare (Zenica, Vare, Ilija i Ljubija), hemijska industrija u Tuzli i
aluminija u Mostaru
Najvei postotak nepismenosti: Kalinovik, ekovii, ipovo, Skender-Vakuf,
Srebrenica
U pogledu prirodnih bogatstava, Bosna i Hercegovina bila je meu bogatijim
republikama bive Jugoslavije
4.

Postratni period
Karakterizira ga tranzicija od planirane privrede ka trinom gospodarstvu,
radnikog do kapitalistikog vlasnitva
Dananje gospodarstvo Bosne i Hercegovine karakterizira nezaposlenost,
nedoven proces privatizacije, dominacija trgovine i uvoza, opa nesigurnost i
Vlada koju kontrolira Meunarodna zajednica
Prirodnogeografski uvjeti gospodarskog
razvoja Bosne i Hercegovine
Resursi: ljudi, ume, nezagaeno tlo i vode
Bogatstvo uma

50 % teritorije BiH prekriveno umom

22 000 km povrine uma
Eksploatacija ume poela je krajem prolog stoljea
Uzroci degradiranja umskih prostora: poari, minirana podruja,
kamenolomi, ljunare i izgradnja naselja
Iako drvno-preraivaka industrija nema kvalitetu, i danas je najproduktvnija
gospodarska grana
Opine bogate umom: Hadii, Konjic, Pale, Gorade, Foa, Travnik, Teanj
Zatiena umska podruja: nacionalni parkovi (Kozara, Sutjeska i Jahorina),
parkovi prirode (Hutovo blato, Blidinje, Trebevi...
Mineralne sirovine

Rudarenje na ovom podruju poznato jo od bronanog doba

Poslije Drugog svjetskog rata osnovni izvor energije bio je ugljen
Leita limonita kod Prijedora, barita kod Kreeva i na Zec planini, mangana
kod Buima, Kladue
Veliki ekonomski znaaj imaju leita ugljena u neogenskim basenima
U sjevernoj Bosni po ugljenu je poznata okolica Tuzle i Ugljevik
Izvori energije

Osnovni energetski potencijal lei u vodenoj snazi rijeka i leitima ugljena

Bogatstvo BiH hidropotencijalom je meu najveima u Evropi
Prema obujmu potronje energije u odnosnu na broj stanovnika, BiH spada u
skupinu slabo razvijenih zemalja
Struktura potronje elektrine energije pokazuje da jednu treinu troi
industrija, a kuanstva ak 54 %
Baseni mrkog ugljena: Miljevina, Ljeljani, Tunica, Drvar, Cazin
Baseni lignita: Kreka-Banovi, Gacko, Stanari, Ramii i Kongor
Neiskoriteni energetski potencijal

eliane, eljezare, elektrolize su bile veliki potroai elektrine energije

Izgraene hidroelektrane: Drina (Viegrad, Bajina Bata, Zvornik I i II,
Miljevina), Bosna, Vrbas, Una, Neretva, Trebinjica, Svitava, Pliva
Nafta se u cjelosti uvozi
Prerada se vri U Bosanskom Brodu i Modrii