Repetitorij 2

Uredila: Vera Rede

 Korozijski postojani elici

Na brzinu i vrstu mehanizama korozijskih procesa utjeu:

unutranji faktori:
sastav elika i ujednaenost sastava po presjeku,
istoa i udjel ukljuaka u eliku,
mikrostruktura stanje i strukturna anizotropija,
raspodjela naprezanja.

vanjski faktori:
vrsta medija i njegov sastav,
promjena sastava u radnim uvjetima,
temperatura okolnog medija,
tlak okolnog medija,
brzina strujanja medija,
mehanika i triboloka naprezanja,
djelovanja elektromagnetskog polja i radioaktivnog zraenja i sl.
 Korozijski postojani elici

Uvjeti korozijske postojanosti elika

- barem 12 %Cr i to u vrstoj otopini

- homogena monofazna mikrostruktura

Na intenzivnost pasivacije elika utjeu maseni udjeli i drugih legirnih

elemenata Ni, Mo, W, Ti i Al, koji moraju biti otopljeni u kristalu
mjeancu eljeza.

Maseni udio ugljika takoer djeluje na korozijsku postojanost.

 Korozijski postojani elici

LEGIRNI ELEMENTI - maseni udio eljeza je izmeu 50 i 88 %

- najvaniji legirni element za sve nehrajue elike je krom
za austenitne i dupleks elike jednako vaan je i nikal
- svi nehrajui elici takoer sadre Mn i Si
- ostali legirni elementi koji se po potrebi dodaju su:
Mo, Ni, Ti, Al, Cu, W, V, N i dr.
poboljavaju obradljivost, korozijsku
postojanost ili neko mehaniko svojstvo i
utjeu na mikrostrukturnu ravnoteu.

Legirni elementi karbidotvorci: Cr, Mo, Nb, Ti, W, Ta i V

Legirni elementi u precipitatima: Al, Ti, Cu i Mo

Legirni elementi austenotvorci: Ni, Mn, N, Cu, Co

Legirni elementi feritotvorci: Cr, Mo, Nb, Ti, V, Si, Al

Intersticijski elementi: C i N
 Korozijski postojani elici

Prema mikrostrukturi nehrajui elici se dijele na:

- austenitne (fcc)
- feritne (bcc)
- martenzitne (bct)
- dupleks (fcc+bcc)
- precipitacijski ovrsnute - PH

Crekv=%Cr+2(%Si)+1,5(%Mo)+5(%V)+5,5(%Al)+1,75(%Nb)+1,5(%Ti)+0,75(%W)

Niekv = %Ni +%Co +30(%C) +25(%N) +0,5(%Mn) +0,3(%Cu)

 Korozijski postojani elici

SUSTAV ELJEZO-KROM

Ravnoteni fazni dijagram sustava Fe-Cr Utjecaj ugljika na irenje

austenitnog podruja u sustavu
Fe-Cr
 Korozijski postojani elici

Pojavni oblici korozije

 Korozijski postojani elici

Opa (jednolina) korozija

gubitak smanjenje
stupanj opis postojanosti mase, debljine
g/m2h lima, mm/god.
0 potpuna < 0,1 < 0,11
1 praktiki postojano 0,1...1,0 0,11...1,1
2 slabo postojano 1,0...10 1,1...11
3 nepostojano > 10 > 11
 Korozijski postojani elici

Tokasta jamiasta ("pitting") korozija

DS = %Cr + 3,3(%Mo) + 30(%N)

Prema iskustvu, umjerenu otpornost na jamiastu koroziju elik ima

uz DS preko 25, a veliku uz DS > 35.

Tokasta korozija nastupa ponajprije u otopinama halogenida

(Cl-1, Br-1, I-1 ioni) i esto zajedno s napetosnom korozijom.

Otpornost elika povisuje se legiranjem s Mo i uz povien %Cr

(oko 30 %) kod feritnih elika, povienjem pH-vrijednosti na 10 i
snienjem temperature medija.
 Korozijski postojani elici

Interkristalna korozija

- Duljim zadravanjem izmeu 425 i 870C formiraju se po granicama

zrna karbidi tipa M23C6. Koliina karbida ovisi o temperaturi i vremenu.
- Formiranje karbida smanjuje sadraj kroma u podruju oko granice zrna.
Ako udio Cr padne ispod 12% moe doi do interkristalne korozije.

- Ovom tipu korozije su podloni i austenitni Cr-Ni elici i feritni Cr-elici,

koje inae smatramo potpuno korozijski postojanim. Martenzitni elici
nisu podloni ovom tipu korozije.
 Korozijski postojani elici

Napetosna korozija

Nastupa kada je dio istovremeno izloen djelovanju agresivnog medija i

vlanog naprezanja.
Ovaj tip korozije nastupit e najee na hladno deformiranim lokalitetima
(npr. hladno deformirana koljena cjevovoda), ili u okolini zavarenih mjesta
gdje su poveana zaostala naprezanja.

Pukotine napreduju okomito na smjer vlanog optereenja, a ire se

intrakristalno ili transkristalno, a ne po granicama zrna.
 Korozijski postojani elici

Pukotina izazvana napetosnom korozijom u

mediju s kloridnim ionima (SCC) u eliku 316

Jedna od najopasnijih vrsta napetosne korozije je sulfidna (SSC Sulphide

Stress Cracking) koja moe nastupiti ako je vlano napregnut dio u dodiru
sa sumporovodikom (H2S).

elici su to osjetljiviji na SSC to im je vie vrstoa (tvrdoa).

Prihvatljive su vrijednosti Rp0,2 < 660 N/mm2, odnosno tvrdoe HRC < 22.

Na poveanje otpornosti na SSC legiranje elika ne djeluje.

Austenitni Cr-Ni elici pokazuju dobru otpornost na SSC.
arenje za smanjenje zaostalih naprezanja na 850 do 900 C smanjuje
predispoziciju za pojavu napetosne korozije.
 Korozijski postojani elici

Korozija u rasporu

Nastaje ako spoj dva dijela ima zranost dovoljno veliku da u nju ue
elektrolit, ali istovremeno premalu da doe do obnavljanja dotoka
elektrolita i kisika. To su npr.: nedovoljno pritegnuta matica na vijku, spoj
zakovice i lima, preklop dva lima, nakupine metalnih i nemetalnih spojeva
(oksida) i slino.
Ovaj oblik korozije je intenzivniji u kloridnim otopinama (morska voda).
 Korozijski postojani elici

FERITNI ELICI

- osnovni legirni element: Cr (12 ...30%)

- ostali legirni lementi: Mo, Si, Al, Ti, N, Nb, S, Se
- sadraj C: (0,01 ...0,2 %)
-omjer Cr/C treba biti to vei

Rm= 415-585 N/mm2 Re= 240-380 N/mm2 = 20-30 %

 Korozijski postojani elici
Maseni udio elemenata, %

Tip C Mn P S Si Cr Ni Mo N Cu Al Ti Nb

FERITNI ELICI
Prva generacija (elici s vie ugljika)

405 0,08 1,00 0,040 0,030 1,00 11,5-14,5 0,60 - - - 0,10-0,30 - -

430 0,12 1,00 0,040 0,030 1,00 16,0-18,0 0,75 - - - - - -

434 0,12 1,00 0,040 0,030 1,00 16,0-18,0 - 0,75-1,25 - - - - -

442 0,20 1,00 0,040 0,040 1,00 18,0-23,0 0,60 - - - - - -

446 0,20 1,50 0,040 0,030 1,00 23,0-27,0 0,75 - 0,25 - - - -

Druga generacija (dodatak jakih karbidotvoraca)

409 0,08 1,00 0,045 0,030 1,00 10,5-11,75 0,50 - - - - 6xC-0,75 -

409 0,030 1,00 0,040 0,020 1,00 10,5-11,7 0,50 - 0,030 - - 6xC-0,50 0,17

409 0,030 1,00 0,040 0,020 1,00 10,5-11,7 0,50 - 0,030 - - 8x(C+N)min. 0,10
0,15-0,50

409 0,030 1,00 0,040 0,020 1,00 10,5-11,7 0,50 - 0,030 - - 0,05 min -

436 0,12 1,00 0,040 0,030 1,00 16,0-18,0 - 0.75-1,25 - - - - 5xC-0,80

439 0,030 1,00 0,040 0,030 1,00 17,0-19,0 0,50 - 0,030 - - 0,15[0,20+ -
4(C+N)]-1,10

468 0,030 1,00 0,040 0,030 1,00 18,0-20,0 0,50 - 0,030 - - 0,07-0,3 0,10-0,60

Trea generacija (vrlo malo ugljika i/ili jaki karbidotvorci)

444 0,025 1,00 0,040 0,030 1,00 17,5-19,5 1,00 1,75-2,00 0,035 - - Ti+Nb=[0,20+ -
4(C+N)]-0,80

XM-27 0,010 0,40 0,020 0,020 0,04 25,0-27,5 0,50 0,75-1,50 0,015 0,20 - - 0,05-0,20

25-4-4 0,025 1,00 0,040 0,030 0,75 24,5-26,0 3,5-4,5 3,5-4,5 0,035 - - Ti+Nb=[0,20+ -
4(C+N)]-0,80

29-4 0,010 0,30 0,025 0,020 0,20 28,0-30,0 0,15 3,5-4,2 0,020 0,15 - - -

29-4C 0,030 1,00 0,040 0,030 1,00 28,0-30,0 1,00 3,6-4,2 0,045 - - Ti+Nb=0,20-1,00 -
Ti+Nb=6(C+N)min

29-4-2 0,010 0,30 0,025 0,020 0,20 28,0-30,0 2,0-2,5 3,5-4,2 0,020 0,15 - - -
 Korozijski postojani elici

relativno su mekani,
magnetini su,
slabo su oblikovljivi deformiranjem,
bolje obradljivi odvajanjem estica od austenitnih elika,
relativno slabo zavarljivi zbog sklonosti pogrubljenju zrna grijanjem iznad 900 C,
postojani su prema oksidirajuim kiselinama (HNO3) i neosjetljivi na plinove koji
sadre sumpor, za razliku od Cr-Ni austenitnih elika,
nisu osjetljivi na pojavu napetosne korozije ak i u kloridnim otopinama,
umjereno su postojani na pojavu rupiastu koroziju ako sadre Mo,
nisu otporni na rastaljene metale Al, Sb i Pb, soli i reducirajue medije,
nie su cijene od ostalih nehrajuih elika,
ne mogu se ovrsnuti toplinskom obradom
skloni su lomljivosti pri niskim temperaturama.

- ne primjenjuju se iznad 400 C

- senzibilizacija nastupa na temperaturi vioj od 925C
- od 650 do 815C izluuju se intermetalne faze - i
- faza izluuje se izmeu 400 i 550C krhkost 475C
 Korozijski postojani elici

Superferitni elici (ELA Extra Low Additions)

MARTENZITNO-FERITNI ELICI
- sadre do 0,20 %C i 13...17 %Cr
- optimalna svojstva postiu u kaljenom i visokopoputenom stanju
- njihova je vrstoa, tvrdoa i otpornost na troenje via od feritnih elika
- korozijska postojanost im je loija
- postojani su na djelovanje vode, vodene pare i vlanog zraka

X10Cr13 (4170), X15Cr13 (4171), X7CrAl13, X12CrS13, X15CrMo13

Primjena: pribor za jelo, dijelovi vodnih turbina, kirurki instrumente, strojni

dijelove u proizvodnji nitratne (duine) kiseline itd.
 Korozijski postojani elici

MARTENZITNI ELICI
- osnovni legirni element: Cr (12 ...18 %)
- sadraj C: do 1,2 % (Cr i C imaju najvei utjecaj na svojstva)
- ostali legirni elementi: Ni, Nb, Si, W, V, Se, S, N, Cu, Mn

U odnosu na feritne i austenitne elike imaju viu tvrdou i vrstou te otpornost

na troenje.

Mikrostruktura: martenzit ili martenzit +karbidi

 Korozijski postojani elici

AUSTENITNI ELICI
- visokolegirani elici s Cr i Ni (Mn) koji proiruju austenitno podruje sve do
normalnih temperatura

2%
- osnovni legirni elementi: Cr (16 ... 26%), Ni (8 ... 35%), i Mn
- dodatni legirni elementi: Mo, N, Al, Cu, Ti, Nb, Ta, Se, S 415,5%
poboljavaju otpornost na neku specifinu koroziju
+ N do 0,4%
poboljavaju mehanika svojstva (N)
poboljavaju obradivost (Se,S) Moe se smanjiti Ni 7%
- %C treba biti to nii ( 0,02%)

Mikrostruktura: austenit
austenit + delta ferit
 Korozijski postojani elici

AUSTENITNI NEHRAJUI ELICI

2%
- osnovni legirni elementi: Cr (16 ... 26%), Ni (8 ... 20%), i Mn
- dodatni legirni elementi: Mo, N, Al, Cu, Ti, Nb, Ta, Se, S 415,5%
poboljavaju otpornost na neku specifinu koroziju
+ N do 0,4%
poboljavaju mehanika svojstva (N)
poboljavaju obradivost (Se,S) Moe se smanjiti Ni 7%
- %C treba biti to nii (0,03 0,08%)

Mikrostruktura:

austenit austenit+delta ferit

 Korozijski postojani elici

Svojstva austenitnih elika:

Tvrdoa: do 100 HRB
Rm: 520-760 N/mm2 (>1200 N/mm2 - hladno vuena ica)
Rp0,2: 205-275 N/mm2 (Rp0,2: 345-480 N/mm2)
Za elike s poveanim
A = 40-60 % udjelom Mn i N
Neke karakteristike austenitnih elika
- nisu magnetini
- dobro oblikovljivi u hladnom stanju
- mogu ovrsnuti samo hladnom deformacijom
- vrlo dobra ilavost na vrlo niskim temperaturama
- visoka otpornost na puzanje na visokim temperaturama
- osjetljivi su na senzibilizaciju, skloni precipitaciji intermetalnih faza
izmeu 540 i 900C, osjetljivi na formiranje martenzita,
- mogu sadravati -ferit to smanjuje otpornost na rupiastu i koroziju u
procjepu, smanjuje istezljivost i ilavost, oteava toplu preradu, poveava
opasnost od nastanka sigma faze na povienoj temperaturi, pogoduje
senzibilizaciji ako je umreen.
 Korozijski postojani elici

DUPLEKS ELICI

-struktura sastavljena od ferita (bcc) i austenita (fcc)

-omjer faza ovisi o sastavu i toplinskoj obradi veinom 50:50
-osnovni legirni elementi: Cr i Ni ; ostali: N, Mo, Cu, Si, W
-otpornost na koroziju je slina otpornosti austenitnih elika
-Rm i Rp0,2 via nego kod austenitnih elika
-ilavost je izmeu feritnih i austenitnih

Tvrdoa: 250 do 350 HV

Rm: 700-1100 N/mm2
Rp0,2: 500-800 N/mm2
URL, KV: <170 J
 Korozijski postojani elici

PRECIPITACIJSKI OVRSNUTI ELICI

Osnovni legirni elementi: Cr, Ni
Dodatni legirni elementi: Cu, Al, Ti, Nb, Mo i N

Osnovne karakteristike:
Visoka vlana vrstoa (860 do 1520 N/mm2)
Visoka granica razvlaenja (515 do 1415 N/mm2)
- postie se precipitacijskim ovrsnuem tj. izluivanjem sitnih,
tvrdih estica (precipitata) u matrici.

Precipitati:
intermetalni spojevi - nitridi,
Lavesova faza (Fe, Nb i Mo), Matrica:
bakrom bogate faze, i sl. austenitna ili martenzitna
 Korozijski postojani elici

Podjela korozijski postojanih PH elika:

- austenitni Ms << To ... nema transformacije A M

- martenzitni Ms i Mf > To ... potpuna transformacija A M

- semiaustenitni Ms < To
 elici za rad pri povienim i visokim temperaturama

Radne temperature od 180...450 C za elik su poviene, a one iznad 450 C visoke

Zadovoljavajua mehanika svojstva kod metalnih materijala postiu se do

temperatura od 2/3Tt

termoenergetska postrojenja generatori pare (parni kotlovi), plinske i parne

turbine, kemijska i procesna postrojenja, metalurki pogoni, motori s unutarnjim
izgaranjem, rakete i svemirski brodovi i sl.
Veina tih ureaja i postrojenja mora raditi i nekoliko godina bez prekida, a ukupni
radni vijek za ugraene materijale iznosi i preko 20 godina.

Tipine pojave vezane uz mehanika svojstva pri povienim i visokim temperaturama:

1. Snienje granice razvlaenja, vlane vrstoe i modula elastinosti te
povienje istezljivosti, suenja poprenog presjeka i ilavosti
2. Pojava puzanja
3. Snienje dinamike izdrljivosti
 elici za rad pri povienim i visokim temperaturama

Promjena mehanikih svojstava Pojava puzanja

s povienjem temperature pri visokim temperaturama

Promjena savojne dinamike izdrljivosti austenitnog elika

X10NiCrWTi36-15 povienjem temperature
 elici za rad pri povienim i visokim temperaturama

Za mehaniki optereene dijelove konstrukcija izvrgnutih povienim

temperaturama bitna su sljedea mehanika svojstva:

Rp0,2/ - vrijednost konvencionalne granice razvlaenja pri radnoj temperaturi;

Rm/ vrijednost vlane vrstoe pri radnoj temperaturi;

E vrijednost modula elastinosti pri radnoj temperaturi;

A vrijednost istezljivosti pri radnoj temperaturi;

Rp1/t/ vrijednost granice puzanja pri nekoj temperaturi za definirano

vrijeme ispitivanja 1 000, 10 000, 100 000 sati.
RDVM/ granica puzanja po DVM pri definiranoj temperaturi;

Rm/t/ vrijednost statike izdrljivosti pri definiranoj temperaturi za

odreeno vrijeme djelovanja optereenja 10 000, 100 000 ili
200 000 sati. To je ono naprezanje koje nakon definiranog
vremena djelovanja na nekoj temperaturi izaziva lom.
 elici za rad pri povienim i visokim temperaturama

Ovisnost karakteristika mehanike otpornosti o

temperaturi za dvije vrste elika

Do radnih temperatura iznad kojih poinje puzanje, dijelovi se proraunavaju

prema vrijednostima mehanikih svojstava dobivenim statikim vlanim
kratkotrajnim optereenjem. Iznad te granine temperature veliine za izbor
materijala i proraun su granica puzanja i statika izdrljivost.
 elici za rad pri povienim i visokim temperaturama

Smjernice za poboljavanje mehanike otpornosti pri povienim temperaturama:

- elici trebaju po mogunosti sadravati u kristalu mjeancu legirne elemente

koji koe pokretljivost atoma na primjer Mo i Co,
- elici se legiraju elementima (Cr, Mo, W, V, Ti) koji tvore teko topive stabilne
spojeve karbide, nitride i intermetalne faze koji u obliku sitno disperziranih
estica oteavaju gibanje dislokacija,
- austenitna mikrostruktura s gusto sloenom FCC reetkom daje manju
pokretljivost atoma nego feritna (BCC) pa je vei otpor sklizanju atoma i otean
proces difuzije
- bainitna mikrostruktura daje optimalnu otpornost na puzanje pri temperaturama
oko 500 C
- poeljno je da toplinski vrsti elici imaju grublje zrno jer je tada ukupna
povrina granica zrna manja, to znai i ukupno kraa mjesta nie vrstoe
 elici za rad pri povienim i visokim temperaturama

elici mehaniki otporni pri povienim temperaturama

1. ugljini (nelegirani) elici,

2. niskolegirani elici,
3. visokolegirani martenzitni elici, S obzirom na temperaturno
4. visokolegirani austenitni elici. podruje primjene

Ad 1 - elici za kotlovske limove:

Kotlovski elici isporuuju se u obliku toplovaljanih limova ili ploa, a primjenjuju se

za izradu oplate parnih kotlova, a pri okolinoj temperaturi i za cijevi te spremnike
veih promjera.

dovoljna vrstoa pri povienim temperaturama radi djelovanja tlaka,

zadovoljavajua duktilnost (ilavost) kako bi se plastinom deformacijom
razgradila lokalna koncentracija naprezanja ili iznenadna preoptereenja;
otpornost na starenje radi toga to elik moe biti hladno ovrsnut tijekom
oblikovanja elika,
mjerena postojanost prema vodi, vodenoj pari i luinama kao i otpornost na
interkristalnu koroziju,
vrlo dobra zavarljivost
 elici za rad pri povienim i visokim temperaturama
Nelegirani elici za kotlovske limove (izvod iz DIN-a 17175
Oznaka elika Kemijski sastav, Rm, Rp0,2 min, N/mm2 RDVM, N/mm2
EN % 1) N/mm2 pri C pri C
stara HRN C maks Mn min 20 200 400 400 450 475
P235GH 1202 0,16 0,40 350...450 210 160 100 90 50 (30)

P265GH 1204 0,20 0,50 410...500 240 180 120 100 60 (40)

1206 0,22 0,55 440...530 260 210 140 120 80 (50)

- istezljivost A5 min = 9810/Rm, %, - udarni rad loma KU = 58 J nakon starenja pri 250 C/1...2 sata.

Ad 2 - Niskolegirani elici s Mo ili Mo i Cr, a kod nekih vrsta i V :

usporavaju puzanje,
- maseni udio ugljika < 0,25 %C karbidi (Mo2C, Cr7C3) poveavaju
prokaljivost i otpornost
na poputanje
feritno-perlitna mikrostruktura ako su normalizirani,
ili bainitna ako su poboljani

Mo sprjeava pojavu krhkosti poputanja i povisuje temperaturu rekristalizacije.

Krom povisuje mehaniku otpornost, istezljivost i oksidacijsku postojanost.

PRIMJENA: u termoenergetskim postrojenjima od 450 do 580 C

15Mo3 13CrMo4-5 10CrMo9-10 22CrMo4-4 24CrMoV5-5
 elici za rad pri povienim i visokim temperaturama

Ad 3 - Visokolegirani elici super 12 %Cr martenzitni elici (do 600 C)

Mo (oko 1 %) i do 12 %Cr

nisu podloni "krhkosti 475"

- skupina je razvijena iz martenzitne vrste X20Cr13

- sastav je modificiran kako bi se ostvarila vea mehanika otpornost pri Tpov uz
istovremeno veliku postojanost na opu koroziju.

martenzitna mikrostruktura + karbidi Mo, Cr, V + precipitati intermetalnih faza

poveanje otpornosti na puzanje

U vrstoj otopini ima < 12 %Cr > nisu potpuno korozijski postojani.

Primjenjuju se za dugotrajni rad pri temperaturama od 550 do 600 C

za sljedee dijelove: lopatice, rotore i kuita parnih turbina, brodske propelere,
cijevi pregrijaa pare, dijelove otporne na djelovanje morske vode, komprimirani
vodik i slabije organske kiseline, dijelove ureaja u industriji papira, umjetnih
vlakana, celuloze, nafte i plina itd
 elici za rad pri povienim i visokim temperaturama

Ad 4 - Austenitni Cr-Ni elici od 600 do 750 C

Mehanika otpornost pri visokim temperaturama ostvarena je:

- FCC reetkom
- legiranjem s Mo, W, V, Ti i Nb (karbidi, precipitati toplinski postojanih intermetalnih faza)
- kombinacijom postupaka toplo/hladnog valjanja i dozrijevanja ("starenja")

- veina se austenitnih elika primjenjuje u gaenom stanju,

- neki nakon gaenja dozrijevaju pri temperaturama koje su vie od radnih,
- neki se toplo/hladno valjaju i stare,
- neki su viestruko visokolegirani te dozrijevanjem vrlo jako ovravaju.

Uz veliku otpornost na puzanje austenitni elici imaju i vrlo dobru kemijsku

postojanost, odnosno vatrootpornost.
 elici za rad pri povienim i visokim temperaturama

Vatrootporni elici
Pri temperaturama viim od 550 C dolazi kod elika do kemijske (plinske) korozije
izazvane intenzivnom oksidacijom.

Na povrini nelegiranih elika stvaraju se slojevi oksida eljeza FeO, Fe3O4 i Fe2O3

ovi slojevi se ljute,

stvaraju se novi oksidi

Legiranjem elika s Cr, Si i Al, stvaraju se u povrinskom sloju oksidi

Cr2O3, Al2O3, SiO2 ili MoO2

elik postaje otporan ljuskanju kompaktni, tite elik od stvaranja

ili vatrootporan ogorine u obliku ljuski

Za potpunu vatrootpornost gubitak mase ne smije biti vii od 1 g/m2h (pri

definiranoj temperaturi) ili najvie 2 g/m2h (pri 50 C vioj temperaturi) uz 120
sati izloenosti struji plinova koji sadre kisik. Svaka 24 sata ispitni uzorak se
hladi i s njega skida ogorina
 elici za rad pri povienim i visokim temperaturama

Od vatrootpornih elika u praksi se esto trai jo i dovoljna mehanika otpornost

tj. dovoljna granica razvlaenja pri povienim temperaturama i dovoljna otpornost
na puzanje izraena preko vrijednosti granice puzanja Rp1 za 1000 sati.

Vatrootporni elici su ili feritne ili austenitne strukture.

imaju manju otpornost na

otporni na puzanje i
puzanje, ali su zato otporniji na
plinove s mnogo duika
plinove koji sadre sumpor

Primjeri primjene vatrootpornih elika:

- dijelovi loita generatora pare koji su u dodiru s vatrom i vruim plinovima
cijevi, reetke loita, pregrijai zraka,
- dijelovi metalurkih pei arne komore, lonci za arenje,
- reetke i koare za ariranje dijelova u peima za toplinsku obradu
 elici za rad pri povienim i visokim temperaturama

elici za ventile motora

U radu su izloeni:
- vrlo visokim temperaturama
(ispuni do 700 C, a ponekad i preko 900 C, a usisni do 500 C)
- promjenama temperatura (toplinski okovi)
- djelovanju agresivnih plinova
- mehanikom optereenju

Zato moraju imati:

- dovoljnu vrstou i dinamiku izdrljivost pri povienim temperaturama,
- dobru otpornost na oksidaciju i koroziju,
- malu toplinsku rastezljivost i veliku toplinsku vodljivost,
- veliku otpornost na troenje.
 elici za rad pri povienim i visokim temperaturama

- usisni ventili slabije optereeni izrauju se od elika za poboljavanje:

C45, C60 i 60Si7
- za jae optereene usisne ventile koriste se martenzitni Cr-Si nadeutektoidni
elici s <13 %Cr i 2...3 % Si koji se kale i visoko poputaju.

Ispuni ventili izrauju se od visokougljinih visokolegiranih martenzitnih Cr-

Si-Mo-W, Cr-Si-V elika.
Za najjae napregnute ispune ventile:
austenitni Cr-Ni-W ili austenitni Cr-Ni-Mn-N elici s povienim
masenim udjelom ugljika koji ovruju precipitacijom krhke -faze

Relativno mala otpornost na troenje povisuje se navarivanjem rubova

tanjura ventila tvrdim legurama Co-Cr-W (Stellit) ili Ni-Cr-Fe

Visokolegirani elici imaju malu toplinsku vodljivost pa se odvoenje topline

rjeava primjenom nelegiranih elika za stablo ventila ili unutarnjim
hlaenjem stabla
 elici za rad pri niskim temperaturama
Snienjem temperature padaju vrijednosti:
duktilnosti istezljivosti, kontrakcije presjeka, udarnog rada loma (ilavosti),
toplinske rastezljivosti i toplinske vodljivosti, specifinog toplinskog kapaciteta

Rastu:
tvrdoa, vlana vrstoa i granica razvlaenja te osjetljivost na urezno djelovanje

Osnovni zahtjev u primjeni elika pri niskim temperaturama je

dovoljna ilavost, odnosno trai se neosjetljivost na krhki lom.

Vrijednost udarnog rada loma pri radnoj temperaturi i visina prijelazne

temperature gotovo su jedini kriteriji za izbor elika

"hladno ilav" elik je onaj koji pri temperaturi od 40 C postie vrijednost

udarnog rada loma (ISO-V ispitno tijelo) od 27 J ili ima prijelaznu temperaturu
ilavosti niu od 40 C.
 elici za rad pri niskim temperaturama

U primjeni razlikujemo tri osnovne skupine elika:

- niskolegirani (mikrolegirani) sitnozrnati elici
u normaliziranom stanju primjenjuju se do 50 C
u poboljanom stanju primjenjuju se do 80 C
- elici legirani s Ni (1,5...9 %) za poboljavanje
primjenjuju se u temperaturnom podruju od 85 do 200 C
-Cr-Ni i Cr-Ni-N(Nb,Ti), Cr-Ni-Mo-N i Cr-Mn-Ni-N austenitni elici
i blizu apsolutne nule imaju dovoljnu ilavost
%C treba biti to manji jer se na taj nain ostvaruje nia prijelazna temperatura

Neki primjeri primjene:

- spremnici tekuih plinova pod tlakom,
- cjevovodi za tekue plinove,
- ureaji u tehnici hlaenja
 Visokovrsti elici

Osim visoke granice razvlaenja i vrstoe, od elika se trai:

- dovoljna duktilnost i otpornost na krhki lom, niska prijelazna temperatura,
- dovoljna lomna ilavost, otpornost na umor i mala urezna osjetljivost,
- zadovoljavajua korozijska postojanost,
- vrstoa pri povienim i visokim radnim temperaturama,
- laka obradljivost odvajanjem estica,
- zadovoljavajua zavarljivost,
- visoka istoa elika i niski udjeli neeljenih primjesa i ukljuaka,
- homogena sitnozrnata mikrostruktura.

Ultravrsti elici mogu se svrstati u sljedee skupine:

1. Niskolegirani niskopoputeni elici;
2. Visokolegirani Cr-Mo-V visokopoputeni elici;
3. Termomehaniki obraeni elici;
4. Korozijski postojani precipitacijski ovrsnuti elici;
5. elici "maraging";
6. Hladnom deformacijom ovrsnuti nelegirani i niskolegirani elici
 Visokovrsti elici

Niskolegirani niskopoputeni elici

legirani su Si ili Ni te kombinacijama Cr-Mo-V

pomie podruje niskotemperaturne krhkosti k

viim temperaturama (> 400 C) te omoguuje
povienje Rp0,2 srednjim poputanjem (300 C)

Povoljna mehanika svojstva mogu se postii i izotermikim poboljavanjem

pri 250...350 C na bainitnu mikrostrukturu

Vrijednosti granice razvlaenja i vrstoe iznose i do 2000 N/mm2

Visokolegirani Cr-Mo-V visokopoputeni elici (alatni elici za topli rad)

oko 0,4 %C; oko 1 %Si; oko 5 %Cr; 1,3...2 %Mo i 0,4...1,0 %V
Najpoznatija vrsta je X37CrMoV5-1 (4751)

Poputanjem pri 500...550 C raspada se AZ i izluuju KP - "sekundarna tvrdoa").

- vlana vrstoa do 2000 N/mm2 -
 Visokovrsti elici

Termomehaniki obraeni elici

Kombinacijom postupaka oblikovanja deformiranjem i toplinskih obradi kaljenja i
izotermikog poboljavanja postojeih sastava elika, mogue je dobiti istovremeno
visoku granicu razvlaenja i vrstou uz relativno dobru plastinost (duktilnost),
odnosno visoku sigurnost od krhkog loma

Termomehanikom obradom kaljivih elika dolazi do ovrsnua i to zbog:

1. povienja gustoe dislokacija pri oblikovanju austenita i pri njegovoj pretvorbi u

martenzit,
2. promjene sastava i morfologije martenzita,
3. stvaranja razgranate mree granica podzrna u toplo deformiranom austenitu,
4. izluivanja sitnih jednolino rasporeenih karbida tijekom poputanja
 Visokovrsti elici

"Ausforming" postupak predoen u TTT dijagramu

Danas se primjenjuju sljedee termomehanike ili mehanotermike obrade:

"Ausforming" postupak;
TRIP postupak
"Perliforming";
"Isoforming";
"Marforming
 Visokovrsti elici

Korozijski postojani precipitacijski ovrsnuti elici

- austenitni Ms << To ... nema transformacije A M

- martenzitni Ms i Mf > To ... potpuna transformacija A M

- semiaustenitni Ms < To

Martenztni PH elici

17-4PH 1.4542
X5CrNiCuNb16 4
(17Cr-4Ni-3Cu)

H: ~1035C / 0,5 ... 1h // voda, ulje, zrak ReH = 480 N/mm2

D: 480 ... 620C / 1 ... 4h // zrak ReD 1200 N/mm2
Precipitirane estice: isti bakar RmD 1310 N/mm2
 Visokovrsti elici

elici "maraging"
elici maraging su po sastavu niskougljini (< 0,03 %C), visokolegirani u
ternarnom sustavu: Fe-Ni-Co ili podsustavima Fe-Ni-Cr i Fe-Co-Cr s dodacima
Mo, Ti, Al i Co i eventualno B i Zr. Uobiajeno elici maraging sadre: oko 18 %Ni,
7...14 %Co, 3...6 %Mo, 0,15...2 %Ti, 0,05...0,2 %Al

fino disperzirani intermetalni spojevi:

Ni3Al i Ni3Ti, Ni3(Ti,Al), Ni3Mo
Fe2Mo, (Fe,Co)2Mo (LAVES-ove faze).
FeCr, Fe7Mo6 (-faze) i druge vrste.

Opi dijagram postupka toplinske obrade elika maraging

 Visokovrsti elici

Hladnom deformacijom ovrsnuti nelegirani i niskolegirani elici

hladna deformacija povisuje granicu razvlaenja i vrstou zbog povienja gustoe

dislokacija, ali snizuje duktilnost i povisuje prijelaznu temperaturu

U praksi se na taj nain oruju tanke ice za transportnu uad i uad iara, ice
za opruge, tanki limovi i trake, betonski elik i sl

Postupak patentiranja
ukljuuje arenje ice u austenitnom podruju i izotermiko dranje pri 460...520C
ime se postie tankolistiava feritno-karbidna mikrostruktura (sorbit) koja ima vrlo
dobru hladnu oblikovljivost. Daljnjim hladnim oblikovanjem s visokim stupnjevima
deformacije ( = 98...99 %) postiu se najvie vrijednosti vrstoe i traene
dimenzije.

Optimalni maseni udio ugljika je oko eutektoidnog udjela tako da ne izaziva

izluivanje sekundarnog cementita.
elici moraju biti visoke istoe, bez nemetalnih ukljuaka i plinova, pa se radi
toga obino pretaljuju u vakuumu.
 Alatni elici

Podjela alata:

alati za obradu odvajanjem estica:

tokarski i blanjaki noevi, glodala, svrdla, razvrtala, turpije, dlijeta, pile, ...

alati za rezanje i hladno oblikovanje metala:

tance (rezanje), kare (rezanje), sjekai, kalupi za duboko vuenje, kalupi i
naprave za savijanje, ekii, klijeta,...

alati za toplo oblikovanje metala:

ukovnji, kokile za lijevanje obojenih metala, kalupi za preanje metala, kalupi
za toplo vuenje metala,...

alati za oblikovanje nemetala:

kalupi za preanje keramike, kalupi za preanje polimera, kalupi za injekcijsko
preanje polimera,...

mjerni alati:
kalibri, granine ploice, pomina mjerila, mikrometarski vijci, kutnici,.
 Alatni elici

Prema radnoj temperaturi i uvjetima primjene alatni elici se dijele na:

alatni elici za hladni rad (r 200 C);
alatni elici za topli rad (r > 200 C);
brzorezni elici.

S obzirom na kemijski sastav alatni elici mogu biti:

Nelegirani (ugljini)
Niskolegirani
visokolegirani
 Alatni elici

Primarni (temeljni) zahtjevi i svojstva:

- otpornost na troenje
- ilavost
- otpornost na poputanje (samo za rad preko 200 C)

Proizvodni i ekonomski (sekundarni) zahtjevi i svojstva

- mogunost obrade alata obradljivost odvajanjem estica (rezljivost),
- to vea zakaljivost,
- to vea prokaljivost,
- to manja sklonost pogrubljenju zrna prilikom austenitiziranja,
- to manja promjena mjera u radu,
- to manje deformacije pri kaljenju,
- sigurnost protiv pojave pukotina i lomova tijekom toplinske obrade,
- to manja sklonost razugljienju prilikom toplinske obrade,
- mogunost prebruavanja u radu,
- prikladnost za poliranje,
- dovoljna otpornost na koroziju,
- mogunost nabave,
- to manja cijena.
 Alatni elici

Otpornost na troenje
- oko 90 % alata dotrajava zbog troenja, preteno abrazivnim mehanizmom,
- troenje izaziva zatupljivanje otrice reznog alata, odnosno oteenje glatkih
radnih povrina, npr. kalupa, ukovnja i sl.

Otpornost na abrazijsko troenje primarno je funkcija mikrostrukturnog stanja.

Trai se:
- martenzitna mikrostruktura sa to viom tvrdoom,
- to vii udio kvalitetnih karbida

Skoro svi alatni elici nadeutektoidnog ili ak podeutektikog sastava.

Na otpornost na abrazijsko troenje osim udjela utjee i vrsta karbida, njihova
veliina i oblik te prostorna raspodjela.
elici legirani s jakim karbidotvorcima Cr, W, V, Mo pokazuju u pravilu vrlo
veliku otpornost na troenje.

Kod adhezijskog troenja dolazi do naljepljivanja (navarivanja) obraivanog

metala na radnu plohu alata
Termokemijskom obradom ili oksidiranjem radne povrine alata smanjuje se
opasnost od adhezijskog troenja.
 Alatni elici

ilavost
- osim zbog prekomjernog troenja, alati stradavaju i zbog pojave pukotina ili loma.
- velika ilavost trai se posebno od udarno optereenih alata ekii, dlijeta,
dijelovi tanci, ukovnji i sl
- optimalna ilavost (duktilnost) pojedinog elika postie se pravilnim poputanjem.
- elici visoke ilavosti ne mogu istovremeno imati i veliku otpornost na troenje, jer
vii udio krhkih faza u mikrostrukturi (karbida) nepovoljno djeluje na deformabilnost

Otpornost na poputanje
- otpornost na poputanje iskazuje se preko dekrementa tvrdoe
HRC = HRC20 HRCTx,
HRC = HRC200 HRCTx.

Osnovne krivulje poputanja razliitih alatnih elika

 Alatni elici

U irem smislu otpornost na poputanje ukljuuje:

- promjenu granice razvlaenja, vrstoe i ilavosti,
- sklonost oksidaciji,
- otpornost na promjenu mjera,
- otpornost na toplinski umor.

Otpornost na toplinski umor je vrlo vana kod kalupa za topli rad kao posljedica
promjena toplinskih naprezanja uslijed ciklikih ugrijavanja i ohlaivanja alata.
Prekomjerna vlana naprezanja u povrinskim slojevima izazivaju pojavu
mreastih pukotina.

Otpornost na toplinski umor povisuje se unoenjem tlanih naprezanja u

povrinske slojeve radne plohe kalupa, postupcima termokemijske obrade (npr.
nitriranjem), povrinskim prevlaenjem (npr. nanoenjem karbida i nitrida iz
parne faze PVD postupak) ili mehanikim putem (npr. samarenjem).
 Alatni elici

Postupci poboljavanja svojstava alata povrinskim toplinskim obradama

postupci modificiranja mikrostrukture ili postupci nanoenja novih slojeva

1 - Povrinsko kaljenje
2 - Termokemijski postupci
Cementiranje
Nitriranje i karbonitriranje
Boriranje
Oksidacija
Difuzija metalnih elemenata (V, Cr, Al, Si)
3 - Tvrdo elektrokemijsko kromiranje
4 - Postupci nanoenja karbida, nitrida, karbonitrida i oksida iz parne faze
kemijskim putem CVD i fizikalnim putem PVD
5 - Postupci nanoenja dijamantnih slojeva
 Alatni elici

Alatni elici za hladni rad

- nelegirani i niskolegirani elici za rad do 200 C

Nelegirani alatni elici za hladni rad 0,5 do 1,3 %C

to je vii %C u eliku, to je via tvrdoa (vii udio sekundarnog cementita), a

manja ilavost i obratno.
Kod nadeutektoidnih elika javlja se mrea sekundarnog cementita po granicama
zrna koja smanjuje ilavost elika.
Zbog toga se prije kaljenja mora provesti sferoidizacijsko arenje.

C45U (1540), C80U (1840), C105U

(1940), 100V2 (1941),C110U (1946),
C125U (1943), C135U (1948).

dlijeta, ekii, svrdla za drvo, klijeta,

rune kare, sjekire, mesarski noevi,
noevi za kou, srpovi, kose, nareznice,
razvrtala, probijai, sjekai, pile za drvo,
Dijagram poputanja nelegiranog elika
turpije.
100V2 (1941)za rad u hladnom stanju
 Alatni elici

Niskolegirani alatni elici za hladni rad

Osnovni cilj legiranja kod ovih elika je:

- poveanje prokaljivosti,
- dobivanje kvalitetnijih i toplinski postojanijih karbida u odnosu na Fe3C koji
daju viu tvrdou i otpornost na troenje

Ciljanim legiranjem kod nekih vrsta elika postiu se ipak neka bolja svojstva:
- poveanje ilavosti,
- odravanje visoke tvrdoe pri povienim radnim temperaturama,
- poveanje postojanosti dimenzija itd.

Visokougljini W-V elici 100WV4 120WV4 110WCrV5 142WV13

Nisko i srednjeugljini W-Cr-(Si)-V elici 45WCrV7 60WCrV7 80WCrV8

Niskolegirani Cr-elici 100Cr6 115CrV3 140Cr3

Niskolegirani Mn-Cr-V i Mn-Cr-W elici 90MnCrV8 105WCr6

 Alatni elici

Visokolegirani alatni elici za hladni rad

Glavni legirni element je Cr (> 5 %), a pojedini elici sadre i V, Mo i/ili W.
Legiranje kromom dovodi do stvaranja karbida (Fe,Cr)3C, Cr7C3 ili Cr23C6, ovisno
o tome koliki je udio ugljika i kroma

S obzirom na sastav, mikrostrukturu i istaknuta svojstva karakteristine su tri

podgrupe elika:
elici s oko 5 %Cr; primjer vrste je X100CrMoV5-1 (4756);
Visokougljini ledeburitni elici s 12 %Cr; primjeri vrsta:
X210Cr12 (4150), X210CrW12 (4650);
X65CrMoV12 (4750), X55CrVMo12-1 (4850);
Martenzitni nehrajui elici; primjeri vrsta:
X20Cr13 (4172), X42Cr13 (4173), X45CrMoV15 (4770),
X5CrMo14, X1CrMoV18 (4772).
 Alatni elici

Alatni elici za topli rad

- vrlo dobra otpornost na poputanje
primarni zahtjev

Kod nekih alata za topli rad postavljaju se i sljedei dodatni zahtjevi:

- otpornost na troenje,
- otpornost na visokotemperaturnu koroziju (intenzivnu oksidaciju),
- otpornost na pojavu plastinih deformacija dovoljna granica teenja,
- otpornost na udarno optereenje ilavost.

- Otpornost na poputanje i ostala bitna svojstva postiu se prikladnim legiranjem.

- Niskim sadrajem C postie se dobra ilavost i dobra otpornost na toplinski umor.
- Legiranje karbidotvorcima W, Mo, Cr i V omoguuje pri poputanju stvaranje
karbida poputanja pa se povisuje otpornost na troenje i na poputanje.

- Alati za topli rad poputaju se vie puta u cilju transformacije zaostalog austenita.
 Alatni elici

Alatni elici za topli rad svrstavaju se prema sastavu i podruju primjene u tri skupine:

1. Niskolegirani elici za ukovnje:

56NiCrMoV7 (5742), 55NiCrMoV6 (5741);

2. Visokolegirani elici s oko 5 %Cr i 1...3 % Mo za kalupe za tlani lijev:

X32CrMoV3-3 (7450), X38CrMoV5-1 (4751), X40CrMoV5-1 (4753),
X50CrMoV5-1 (4757);

3. Visokolegirani W-Cr-V elici za kalupe za tlani lijev:

X30WCrV4-1 (6450), X30WCrV9-3 (6451).

Pojava "sekundarne tvrdoe" kod alatnih elika za topli rad

X30WCrV9-3 (6451)
 Alatni elici

Brzorezni elici
Ovi su elici legirani s jakim karbidotvorcima (Cr, W, V, Mo) koji s povienim
udjelom ugljika (0,7...1,3 %) stvaraju slobodne karbide postojane i pri viim
temperaturama, te s Co.

Zbog takvog sastava i mikrostrukture odlikuju se izvrsnom otpornou na

troenje (ocjena 7...9) i otpornou na poputanje (ocjene 8...9) pri radnim
temperaturama 500...600 C, ali radi toga im je mala ilavost (ocjene 1...3). Ta im
svojstva omoguuju primjenu za rezne alate koji rade velikim brzinama rezanja.

Mikrostruktura nakon kaljenja je: M + Az + K" + Ke

20...40 %

Nakon poputanja: M + M" + K" + Ke + Kp

Hvala na panji!