OPA HISTORIJA INFORMACIJSKE KULTURE

Uvod u historiju razvoja pisama

Ass. Dejla Khattab, MA
Komunikacija, jezik, pismo

Komuniciranje unutar drutvene zajednice prolazi kroz niz

razvojnih etapa
U prvobitnim zajednicama neartikulirani glasovi, mimika,
gestikulacija
Najstariji vid zapisivanja piktogrami (slike na peinama,
kostima, koljkama, drvetu i sl.)
Jezik je izraz odreene kulture i javlja se na odreenom
stepenu njenog razvoja
Definicija jezika

Jezik je sistem znakova koji imaju simboliko-komunikativni

karakter i slue oznaavanju predmeta, odnosa i zbivanja u
vanjskom svijetu, izraavanju subjektivnih stanja, doivljaja i
tenji te tako omoguavaju sporazumijevanje meu lanovima
ljudske zajednice
Veza glasovnog oblika i znaenja je arbitrarna
(konvencionalna), odnosno uvjetovana postojeim govornim
navikama u jednoj sredini
Kako nastaje jezik?

Teorija krikova ili krika jezik nastaje postepenom

artikulacijom uzvika koji su se kod arhajskog ovjeka pojavili
refleksno u asovima osobitog afektivnog uzbuenja (straha,
gladi, uivanja)
Onomatopejska teorija jezik se razvio iz prvobitnog fonda
rijei koje su imitirale zvukove iz prirode
Definicije pisma

Pismo je grafika predstava govora

Pismo je sistem vidljivih oblika proizvedenih u svrhu
memoriranja ili obavjetavanja
Pismo je sistem znakova koji predstavlja elemente govornog
jezika, pojedine glasove, slogove, rijei
Pismo je vidljivo i trajno predoenje jezikih poruka
zahvaljujui kojima se sadraji jezika mogu prenositi i uvati
Pismo je divna plastika ovjeijih misli (Franjo Raki)
Najelementarniji oblici pisanja
Mnemotehnika sredstva
Piktografija (slikovno pismo)
Informacijske revolucije

Prva informacijska revolucija pojava pisma

Druga informacijska revolucija pojava tampe
Trea informacijska revolucija pojava raunarske
tehnologije
Mnemotehnika sredstva

Sredstva za pamenje (lat. mnemo pamtiti)

Znakovni sistemi koji su pretea pisama
Rudimentarni oblici zapisivanja, izraavanja i prenoenja misli
Postoje uporedo sa slikovnim, ali i kasnijim pismovnim oblicima
Primjeri:
u kulturi Indijanaca luk i strijela objava rata
poredak kamenja meu teritorijama rat ili mir
Mnemotehnika sredstva

Primjeri:
lula mira prestanak nesporazuma
bijela zastava predaja
ponuda jabuke prosidba
gorka kafa ne prihvata se prosidba
slatka kafa prihvatanje prosidbe
govor cvijea
obiljeavanje mjesta dogaaja spomenici
groblja, niani, crkve, katedrale, damije
Prsten (vera) udata ena / oenjen mukarac
Mnemotehnika sredstva

Primjeri:
prsten (vera) udata ena / oenjen mukarac
tetovae

kri (krst), mjesec i zvijezda religijska pripadnost

vorovi ili kipui

rovai ili raboi

Pojava pisma
Najstariji naini pisanja su bili veoma komplicirani i
neiscrpni.
Nije bilo mogue zapisati sloenije i profinjenije
misli.
To su bili mnemotehniki znaci, pomona sredstva
koje moe razumjeti samo onaj koji ih je nainio ili
koji je upoznat sa njihovim znaenjem
Pojava pisma
Mnemotehnika sredstva kao zajedniki naziv za
pomenute naine pisanja, ne mogu se smatrati
pravim pismom.
To su za nauku prvi koraci na dugom putu do
savremenog oblika pisma od tridesetak slova nae
latinice
Pojava pisma
Pismo je nastalo onda kada su ljudi preko slika doli
do odreenih konvencionalnih znakova
Ti znakovi za sve ljude koji ih naue imaju isto
znaenje
Pojava pisma
Ljudi mlaeg paleolitskog doba u rodovskim
zajednicama, u cilju odravanja ekonomskog i
socijalnog ivota, postepeno poinju razvijati
govorni jezik.
Potreba za posrednim nainom sporazumijevanja
dovodi do pojave i upotrebe mnemotehnikih
sredstava.
Ljudi imaju uroen nagon za imitiranjem
(oponaanjem, podraavanjem)
Pojava pisma
Potaknuti tim nagonom ljudi su svoje misli poeli
izraavati pomou crtea.
Dokumenti najstarije ljudske pismenosti nalaze se
ispisani na kostima, rogovima i kamenju, koji
potjeu jo od ljudi iz paleolitskog doba.
Spilje i peine, posebno jugozapadne Evrope-vei
broj prekrasnih slika.
Spilja kod Altamire u paniji, u junoafrikoj
provinciji Dordonji i dr.
Slikovno pismo
Iz takvih i slinih slika razvilo se piktografsko ili
slikovno pismo.
Slikovno pismo Indijanaca
Slikovno pismo Eskima
Meksiko pismo-paralelno ga razvijala tri stara
meksika naroda:
Azteki

Miksteki

Zapoteci
ASTEKI KALENDAR
Sunev kamen, poznat i kao Asteki kalendar, izloen u Nacionalnom muzeju
antropologije u Mexico City-ju
Jesse Hauk Shera (1903-1982)
Tekst Social Epistemology, General semantics, and
Librarianship, autora Desija ira, objavljen je prvi
put u Wilson Library Bulletin (1961), a pretampan
u irovom zborniku radova pod zajednikim
nazivom Libariesss and the Organization of
Knowledge 1966.
Tekst dostupan na:

http://www.nb.rs/view_file.php?file_id=489
Jesse Hauk Shera (1903-1982)
Cilj bibliotekarstva je da delujui na ma kom
intelektualnom nivou uini grafiki zapis u
najveoj moguoj meri drutveno korisnim,
bez obzira na to ko je korisnik biblioteke.
Ako bibliotekarstvo sa svim svojim
potencijalima treba da slui drutvu, onda ono
mora biti mnogo vie od sposobnosti za
pronalaenje odreene knjige, na odreenoj
polici, za odreenog korisnika sa odreenim
zahtevom.
Jesse Hauk Shera (1903-1982)
Sasvim sigurno, bibliotekarstvo jeste i sve to,
ali, po svojoj sutini, bibliotekarstvo je
menadment znanja. Bibliotekari su stoga
posebno zainteresovani za sve nove maine
namijenjene upravljanju znanjem, a sa ciljem
da ga ovek iskoristi za potpunije
razumevanje sveta u kome se nalazi.
Bibliotekar se bavi disciplinom iji je predmet
ureivanje, povezivanje i strukturisanje znanja
i ideja.
Osnovne porodice pisama

piktogramsko ili slikovno pismo

kinesko pismo
egipatsko pismo
klinasto pismo
kretsko pismo
Slikovno pismo

Nagon za imitiranjem (oponaanjem, podraavanjem)

Dokumenti najstarije ljudske pismenosti nalaze se ispisani na
kostima, rogovima, kamenju
Ratne scene, prikazi ivotinja
Spilje kraj Altamire u paniji, junofrancuska provincija
Dordonj, sjevernoafrike spilje
Crtei odaju dar zapaanja, izraajnu mo i snaan smisao za
realistino prikazivanje pojava iz okruenja
Kinesko pismo

Samostalno razvijana pismenost

Najstariji oblik pisma slikovno pismo
Do promjena dolazi u cilju pojednostavljivanja te pod
utjecajem novih materijala i sredstava za pisanje
Pomak ka pismima koja vie ne predstavljaju predmet u
cijelosti, nego njegovu ideju ideogrami
Smjer pisanja (izuzev u najnovijim evropejiziranim sistemima)
od gornjeg desnog ugla ka donjem lijevom uglu
Klinasto pismo

Razvijano prije najmanje 5000 godina u plodnoj dolini

Mezopotamije
Prvo internacionalno pismo pismo prilagoeno jezikim
zahtjevima veeg broja naroda (Sumerani, Babilonci, Asirci,
Akaani, Hetiti, Ugariani...)
Svoje oblike i naziv klinasto pismo dobilo je zbog pisanja
pomou trobridog tapia
Tekstovi ispisani ovim pismom (trgovaki, zakonodavni, politiki,
diplomatski, religiozni, astroloki, mitoloki, pravni, historijski,
literarni...)
Egipatski hijeroglifi

Hijeroglifi (sveti znaci) u poetku svojina sveenika i

vladajuih krugova
Pojednostavljeni oblici (derivati) hijeratsko i demotsko
Knjige mrtvih
Deifriranje hijeroglifa Kamen od Rosette
Natpis ispisan u tri razliita pisma hijeroglifima, demotskim i
koptskim pismom
Franois Champollion osniva egiptologije
Kretsko pismo

Egejska, kretska ili minoska kultura (otok Kreta, Krit, Kandija)

Kralj Minos nekada mitska, danas historijska linost
Palaa labirint u gradu Knososu
Uz ideografsko i slikovno Kreani razvili dva linearna pisma
(linearno A i linearno B pismo)
Linearni sistemi sadre silabine i fonetske elemente
Kreani Feniani Grci
Porodice pisama
Kinesko pismo
Klinasto pismo (u dolini rijeka Eufrata i Tigrisa)
Hetitsko slikovno pismo (na Kapadokijskoj visoravni)
Protoindijsko pismo (u dolini Mohenjo Daro)
Porodice pisama
Egipatski hijeroglifi i njegovi derivati (u dolini rijeke
Nila)
Kretsko pismo (na otoku Kreti izmeu Evrope, Azije i
Afrike)
Feniko pismo i njegovi azijski derivati (na Bliskom
istoku i na jugu Azije)
Grko pismo i njegovi derivati (u Evropi)
Informacijske revolucije
Informacijska revolucija: ekspanzija komunikacijskih
mogunosti
Revolucije su identificirane prema kriterijima Irvinga
E. Fanga koji ih navodi est:
pismo, tisak, masovni mediji, upotreba medija u
svrhu zabave, pretvaranje doma u sredite
primanja informacija i, naposljetku, informacijska
autocesta.
Mediji
Pojmom mediji uobiajeno se oznaavaju sredstva
komunikacije, naina konstruiranja drutvenih
odnosa i struktura kulturne komunikacije te tehnike
artikulacije prijenosa informacija i stvaranja nove
slike svijeta u opaajnome i kognitivnome smislu
putem realnih i virtualnih artefakata - pisma,
tampe, knjige, radija, televizije, interneta i sl.
Mediji
Jedna od definicija masovnih medija jest da su to
institucije koje zadovoljavaju potrebu drutva za
javnom komunikacijom u kojoj mogu sudjelovati svi
pripadnici drutva
Da bi medij bio praktian, treba biti prenosiv, imati
mogunost pohrane, biti razumno trajan i jeftin.
Masovni su mediji, primjerice, knjiga, tampa
(novine, asopisi), film, televizija, radio te nosai
zvuka i slike (video, CD, DVD).
Mediji
Dananja konvergencija medija odnosno tendencija
razliitih medija da dijele zajedniku platformu
sve vie brie granice meu njima.
Jo je Marshall McLuhan (kanadski filozof koji je
postavio komunikacijsku teoriju) uputio na bitan
preokret u razumijevanju medija kao tehnologije kroz
postavku medij je poruka, odreujui medij
sredstvom/svrhom komunikacije.
Mediji
Naime sredstvo nije vie samo tehniki pojam
instrumenta kojim se odvija komunikacija, ve je u
samome sredstvu sadrana svrha komuniciranja,
ime je medijima pridana iznimno velika vanost.
Prva informacijska revolucija
Prva informacijska revolucija zapoela je izumom
pisma sredinom 4. st. prije Krista, jer se od tada
ljudsko znanje moglo pohranjivati neovisno o
ljudskoj memoriji, kroz duga vremenska razdoblja i
vee prostorne udaljenosti.
No prvi koriteni medij nije bio povezan s
nastankom pisma.
Bio je to zid pilje - stijena, koja je za ocrtavanje
koritena tijekom mlaeg kamenog doba.
Prva informacijska revolucija
Za prve crtee i zapise koriteni su i ostali
materijali koji su preuzimani izravno iz prirode ili su
zahtijevali male intervencije, npr. ivotinjska koa i
kosti, palmino lie i kora stabala, drvo i vosak,
metal i kamen, koljke i keramika, svila i pamuk,
slonovaa i sl.
Meu najstarije medije ubrajaju se i
mnemotehnika sredstva koja su sluila za pamenje
brojeva i drugih podataka.
Prva informacijska revolucija
Primjer takvog medija jest kvipu [quipu] sistem
evidencije plemena Inka koji se sastojao od
odreenog broja vlakana ili konopa razliite
duine, debljine i boje.
Sljedei korak u razvoju medija vjerojatno je uinjen
onoga trenutka kada su ljudi poeli intenzivnije
obraivati i prilagoavati materijale iz prirode
a taj korak je pretea otkria pisma, to je
posljedica nove drutvene organizacije u plodnim
rijenim dolinama.
Prva informacijska revolucija
Pismo nastaje meu ljudima koji se bave
zemljoradnjom, obino naseljenim uz obale
plodnih rijeka ili na zemlji gdje je intenzivna
kultivacija zahtijevala striktnu podjelu rada i
rigoroznu hijerarhiju.
Iz rijeka su ljudi dobivali i materijal za prve medije
stvorene intenzivnijom intervencijom ovjeka
glinene ploice i papirus.
Prva informacijska revolucija
Glinene ploice bile su temeljni medij na podruju
Mezopotamije tijekom staroga vijeka, no zbog svoje
neprikladnosti (ponajprije teine) taj se medij nije
proirio, za razliku od papirusa koji e dominirati
grko-rimskom antikom.
U doba helenizma u Pergamu se poinje
proizvoditi i trei materijal/medij koji e postati
mostom izmeu antike i srednjeg vijeka:
pergamena.
Prva informacijska revolucija
Bila je trajnija od papirusa, dovoljno lagana, a za
razliku od papirusa koji je bio vezan uz dolinu Nila,
mogla se proizvoditi posvuda, gdje god su se ljudi
bavili stoarstvom.
I papirus i pergamena isprva su se koristili kao
listovi ili kao svitci - taj oblik knjige u razdoblju
izmeu 1. i 5. stoljea zamijenit e kodeks.
Prva informacijska revolucija
Ishoditem kodeksa najee se smatraju rimske
povotene ploice od drveta, slonovae i slinih
materijala.
Kodeks od papirusa i pergamene, a kasnije i od
papira, bio je trajniji od svitka jer ga se titilo
uvezom, po njegovim se stranicama moglo pisati s
obje strane, nudio je razliite formate i, naposljetku,
omoguavao je lake organiziranje teksta.
Prva informacijska revolucija
U vrijeme etabliranja kodeksa na prostorima
Rimskog Carstva Tsan Lun je u Kini (105. godine)
otkrio tehnologiju proizvodnje papira od starih
krpa, mrea i sl. koja se nee bitno izmijeniti sve do
kraja 18. stoljea.
Papir je ostao nepoznanica ostatku svijeta do 8.
stoljea, kada su Arapi zarobili proizvoae
kineskog papira, a u Europi se papir poeo
proizvoditi vjerojatno od kraja 11. stoljea
Ka drugoj informacijskoj revoluciji
Druga informacijska revolucija zapoela je u Europi
sredinom 15. stoljea izumom tampe pominim
slovima.
Prva je revolucija posljedica ovjekove potrebe za
organizacijom i njegove elje da informacije
prenosi u vremenu i prostoru, a druga je ubrzala
prijenos informacija, poveala koliinu informacija u
optjecaju i poveala njihov doseg.
Korisni linkovi
Digitalna zbirka ispitne literature:
http://dzs.ffzg.unizg.hr/