OSNOVE INFORMACIJSKIH

ZNANOSTI I BIBLIOTEKARSTVA 1
 Vie je informacija prikupljeno u proteklih 30
godina nego u prethodnih 5000 godina.
Nedeljno izdanje New York Timesa objavi vie
informacija nego to ih je ovjek u XVI vijeku
sakupio tokom itavog ivota.
Cjelokupno ljudsko znanje se udvostruilo
izmeu 1900-1950. godine i od tada se
udvostruava svakih 5-8 godina.
 Postji mnotv definicija i shvatnj informacije,
od najoptije filozfske...

(informacij e odraz relnog sveta, objektivno

svojstvo realnosti, osnovni resurs univerzuma i sl.),

...do najue primjenjn definicije

(informacij e podatk oji e podlan obradi)

 Pojam informacije je zbog razliitih pristupa tumaenju
i definiranju informacije dobio atribut znanstvenog
fenomena.
Difuzan, rasut nain postojanja u realnosti (svojstvo
materije)
Informacija je resurs dananjice i budunosti, ali
nije poput materije i energije. Upotrebom se ne
troi, raspodjelom se ne smanjuje. Ako neto znam
mogu nauiti druge, a da sam pri tome nita ne
gubim. Primjenjujui to to sam saznao, ne samo da
ne gubim koriteno znanje, ve ga praksom
oplemenjujem. (Peter Drucker)
 PODACI predstavljaju opaanja ili injenice izvan
konteksta te stoga sami po sebi ne prenose
znaenje.
PODATAK: ono to se prenosi (a da ne moramo
nuno razmjeti smisao toga to se prenosi).
Podatak nije smjeten u prostor ili vrijeme i on
je izvan konteksta te sam po sebi ima malo ili
nikakvo znaenje. Kada podatak stavimo u
kontekst, koji moe biti i naa pretpostavka,
odreujemo mu znaenje.
 PODATAK predstavlja sve to moe biti
procesirano (obraeno) tj. transformirano u
mentalnom ili raunarskom procesu
Podaci koji se prenose u neprekinutim
(kontinuiranim) veliinama su analogni podaci.
 INFORMACIJA je odnos izmeu podataka
Informacije nastaju kada se podaci stave u
znaenjski kontekst, esto u obliku poruke.
INFORMACIJA: ono to se porukom razumije (da
bismo prenijeli informaciju moramo znati smisao).
Kada meu podacima i informacijama postoji
odreeni model meusobnog odnosa on moe
postati znanjem i do neke mjere imati svoj
kontekst
 Znanje postaje mudrost kada pojedinac
razumije osnovna naela zbog kojih su
modeli znanja takvi kakvi jesu. Ova
osnovna naela su univerzalna i zbog
toga potpuno neovisna od konteksta, ali
ih je potrebno razumjeti da bismo doli
do mudrosti.
 Dakle, informaciju ne ini skup podataka, niti je
znanje samo skup informacija, ve na sve utjee
kontekst ili potreba da se razumiju meusobni
odnosi.
Informacija se odnosi na opis, definiciju, ili
gledite, na pitanja to, tko, gdje i kad.
znanje usporeuje strategiju, praksu, metodu i
pristup - odgovara pitanju kako
dok mudrost predstavljaju naela, osnove,
moralna naela i prototipi - i odgovara na
pitanje zato.
 INFORMACIJA: obavijest o novom, primaocu
nepoznatom (ono to pomijera struktruru
znanja) tj. - INFORMACIJA je osobina
podatka kojom se spoznaje neto novo.
Informacija slui za upravljanje aktivnostima i
uvijek predstavlja nadopunu znanja nekog
subjekta.
 Objektivna informacija -svojstvo materije
Subjektivna informacija odraz individualne
svijesti o objektivnoj informaciji
SIGNAL fiziki nositelj poruke (tj. materijalni oblik
komunikacije podoban za prijenos, uvanje,
pohranjivanje, prikazivanje).
ZNAKOVI fiziki nositelji signala (pomou kojih se
prenose poruke, podaci, informacije).
MEDIJ ono to prenosi informaciju (zrak, papir,
CD, golub...)
 Pojam informacija obino pretpostavlja prisustvo dva
objekta izvora informacije i primaoca (korisnika,
adresata) informacije.

Razmjena informacija nikako se ne odvija izmeu bilo kojih

objekata, ve samo izmeu onih koji ine organizovanu
strukturu (sistem).

Informacija je specifini atribut realnog svijeta, njegov

objektivni odraz u vidu skupa signala, koji se ispoljava pri
uzajamnom djelovanju s primaocem informacije, a primalac
omoguuje da se ti signali iz okoline izdvoje, registruju i po
nekom kriterijumu identifikuju.
1. Informacija se definira kao unutartekstualna konstanta
2. Informacija se predstavlja kao logiko-semantika anomalija
3. Informacija se javlja kao komunikacijsko naelo ili osnovni
princip sporazumijevanja
Tri odnosa prema informaciji:
1. Informacija kao znanje
1.Informacija se trai u tekstu,dakle izjednaena je s postojeim tekstom,
dokumentom, porukom

2. Informacija kao nova forma znanja

2. informacija vie nije implikacija u tekstu, ve logika ili semantika
anomalija
3. Informacija kao model znanja
3. Slui za interpretaciju realnih fenomena u komunikacijskim procesima,
slui za analizu i interpretaciju ostalih komunikacijskih i dokumentacijskih
fenomena
 Informacija je shvaena kao pobjeda nad
rastuom entropijom.
ENTROPIJA neureenost sistema
(uroena sklonost prirode dezintegraciji,
haosu).
BIBLIOTEKAR djeluje kao anti-entropija.
Entropija mjera dezorganizacije
Informacija mjera organizacije (temelj svake
odluke)
 KANAL put kojim se poruka prenosi
UM sila koja djeluje izvana (ili se nalazi u kanalu)
um i entropija naruavaju cjelovitost poruke.
KORELACIJA smisaona veza izmeu segmenata
poruke (vodi jasnoi informacije)
REDUNDANCIJA (prezasienost, zalihost)
preoptereenost signalima iste informativne
vrijednosti / uva poruku u toku priopavanja tj.
osigurava joj postojanost kroz pojavljivanje balasta
(nepotrebnih znakova u obavijesti).
 KOD sistem ifriranja poruke (prost simboliki sistem)
Najprostiji binarni kod: 0 1 ; + - (dva znaka)
KOD je jedinica informacije.
U raunalu se digitalni podaci kodiraju binarnom zalihom
znakova: BIT = BINARY DIGIT ili dvojni signal
Kao to je atom jedinica materija, tako je i kod jedinica
informacije (atom se ne moe dalje razbijati, a da se sauva
materija; tako se ni bit ne moe razbijati u manje dijelove
(signale koji ga sainjavaju), a da se sauva informacija.
 BIT je u stanju da alternativnim kombinacijama
ostvari i najsloeniju komunikaciju
LAJBNIC: 0 i 1 su dovoljni da svijet izvuku iz
haosa.
Kao to svijet materije poiva na atomu, tako svijet
komunikacije poiva na SISTEMU.
SISTEM = jedinica komunikacije.
KOMUNIKACIJA = proces prenoenja informacija.
 Pojava teorije informacija je vezana za
MATEMATIKU TEORIJU INFORMACIJA kada su
dva amerika znanstvenika Claude Shannon i
Warren Weaver uoili dva problema koja su proizila
iz tzv. eksplozije informacija.
A.) KVANTITATIVNI porast broja kanala za
prijenos informacija (razvoj tehnologije,
komunikacijskih medija)
B.) KVALITATIVNI pronalaenje novih naina
komunikacije
 Matematika teorija informacija polazi od
pretpostavke da je sadraj informacija u bilo kojoj
poruci mjerljiva veliina.
TEORIJA KOLIINE INFORMACIJA (hoe rei da
poruka ima brojano odredljiv informacijski sadraj)
Claude Shannon i Warren Weaver su se bavei
procesima komuniciranja pokuali distancirati od
psiholokih faktora obino vezanih uz koncept
informacije kako bi stvorili - neutralni opis sadraja
informacije.
 Matematiku teoriju informacija manje interesuje TA (se
prenosi, ta je informacija), ve se fokusira na informacijski
kapacitet odreenih materijalnih sistema odnosno propusnu
sposobnost odreenih kanala veze.
Matematika teorija informacije se primarno interesira za
prijenos (koliko informacija - kvantitet mjeren u bitovima), a
zanemaruje recepciju informacije (ta ona znai za onoga ko
je prima).
Informacija jeste rezultat komunikacije (prijenosa
informacija), ALI zavisi od komunikacijskog okvira
(komunikacijske situacije)!
 Matematia teorija informacija ne odgovara na
pitanja ta je ta mjera neodreenosti, ta je to
to se moe izmjeriti
Zanemarivanje psiholokih faktora da bi se
informacija predstavila kao neto to se moe
izmjeriti dovodi do problema istraivanja informacije
u drutvenom kontekstu.
 Tehniki problem (prijenos osloboen uma i
entropije)
Semantiki problem (ostvarenje znaenja
razumijevanje)
Pragmatini problem (postizanje efekta
sporazumijevanje)
Prijenos, znaenje, uticaj!
 Matematika teorija informacija ne pridaje
vanost znaenju (smislu) poruke, dakle
njezinom sadrajnom aspektu, kao ni
pragmatinom (vrijedonosnom) aspektu ve se
fokusira samo na mjerenje koliine informacija
(odreivanje sposobnosti komunikacijskog
sistema za prijenos informacija)
Cilj: reprodukcija izvorne produkcije smisla
(znaenja)
 Komunikacija kao kretanje.
5W - WHO says WHAT to WHOM HOW and WHY (Harold Lasswell)

Who says what in which channel to whom

with what effect
Ishodite komunikacije retorika, vjetina govornog ubjeivanja (Aristotel)
Svrsishodno kretanje izmeu govornika i slutatelja u jeziki posredovanu istinu.
KOMUNIKACIJA kao svrsishodna akcija (ostvarivanje komunikacijeske namjere ili
intencije)
Komunikacija kao pokuaj sporazumijevanja
Uvjet komunikacije je pripadanje istom komunikacijskom kodu - nema komunikacije
izmeu dva razliita koda
 Hermeneutika znanost i metodologija
tumaenja.
Hermeneutiki model komunikacije izvodimo
iz stajalita razumijevanja ili tumaenja.

FriedrichSchleiermacher i Wilhelm Dilthey -

hermeneutika kao metoda humanistikih
znanosti.
 Edmund Husserl: smisao i znaenje teksta je sa
jedne strane neto objektivno, a sa druge strane
neto intencionalno uspostavljeno u aktu miljenja
onoga trenutka kad se pojavi znaenje.
Svako itanje teksta prema fenomenologiji i
hermeneutici jeste itanje s razumijevanjem,
odnosno jedna vrsta reprodukcije i interpretacije.
Fenomenologija nas ui da je svaki susret sa
tekstom nezakljuen, nedovren dogaaj.
 Smisao teksta ostaje otvoren itaocu samom
injenicom da moe postati predmetom recepcije.
(U. Eco)
Znaenje se uspostavlja tekstom koji posjeduje svoj
inherentan, skriven smisao u kome je sadrana
mogunost mogueg ili mnotva znaenja.
injenica neodreenosti znaenja je osnov za
teoriju o otvorenom znaenju - nedovrenost ili
otvorenost smisla
Recepcija je komunikacijska zavrnica.
 Tehniki aspekt bavljenja komunikacijom hoe
iskljuiti promjenjivost smisla (znaenja) !
Jednostranost Shannon i Weaverove
matematike teorije informacija uzima
istoznanost kao imperativ (definiranje
znaenja kao nepromjenjivog).
 Rjeenje tog neodrivog komunikacijskog stanja je ponudio
H.G. Gadamer (Istina i metoda, 1960.)
Pred-razumijevanje omoguuje razumijevanje!
Znaenje je rezultat tumaenja
Recepcija se konstituira (uspostavlja) iz sopstvenog iskustva
(znanja).
M. Heidegger: recepcijom upravlja tekst kao i tumaeva
predrasuda.
Razumijevanje nosi egzistencijalni rizik.
Recepcija kao ishodite komunikacije je uvijek novi kvalitet
(rezumijevanje nije reproduktivno ve produktivno).
 Napetost knjige (teksta) i sadanjosti je
komunikacijska svakodnevnica biblioteka, a
posebno znanstveno istraivake djelatnosti.
Uvijek postoji vrsta ili oblik krune
komunikacije tj. razumijevanja
hermeneutikog kruga prolosti (znanje
sadanje je znanje prolo).
Znanost poiva na znanstvenoj komunikaciji.
 Pojam informacije je neodvojiv od pojma
komunikacije.
Glagol informare u starih Latina je opisivao
(misaonu) radnju davanja oblika, oblikovanja,
predoavanja. Informatio je bila uputa,
obavijest, obavjetenje.
Comunicare (lat.) dijeliti, optiti, prenositi.
Informacija je ono to se prenosi i razumijeva
u komunikacijskom procesu.
 Matematia teorija informacija je posluila kao polazite za teoriju
prijenosa (predaje) informacija kao prouavanja optimalnih metoda
prenoenja informacija po kanalima veze (Claude Shannon, 1948.)

Poruka Signal

Komunikacioni
Izvor Predajnik kanal
Prijemnik Odredite

um i
smetnje
1. IZVOR OPTENJA (adresant)
2. MEHANIZMI KODIRANJA (koder, predajnik)
3. KANAL VEZE
4. MEHANIZMI DEKODIRANJA (dekoder,
prijemnik)
5. PRIMALAC SAOPTENJA (adresat)
 A.) SINTAKTIKI (ILI TEHNIKI) ASPEKT
- vezan je za prouavanje procesa prijenosa informacija od jednog lica ili
mehanizma ka drugom, odgovarajuim kanalom veze, ne interesujui se
za smisao i sadraj poruke
(teorija informacija ili teorija prijenosa informacija)
B.) SEMANITKI ASPEKT
- je povezan sa istraivanjem predaje i prijenosa informacija ukljuujui i
njezino razumijevanje od strane primaoca
(semiotika, komunikologija)
C.) PRAGMATINI ASPEKT
stavlja teite na istraivanje vrijednosti (kvaliteta) uticaja primljene
informacija (postizanje odreenog cilja)

* Da bi se komunikacija u potpunosti ostvarila potrebno je savladati

tehniko-semantiko-pragmatine aspekte (probleme) komunikacije
 Povezani sa:
stvaranjem teorijskih osnova graenja informacionih
sistema
usavravanje postojeih sistema u cilju poveanja
efikasnosti njihovog korienja.

Na tom nivou, informacije, posmatrane samo sa sintaksike

pozicije obino zovemo podaci, jer smisaona strana pri
tome nije vana.
 Povezani sa:
formalizacijom i razmatranjem smisla prenoene
informacije
odreivanjem stepena podudarnosti slike objekta i samog
objekta.

Problemi tog nivoa su veoma sloeni, jer smisaoni

sadraj informacije vie zavisi od primaoca nego od
semantike saoptenja izraenog na nekom jeziku.
 Na pragmatikom nivou interesuju nas posljedice toga to
korisnik dobija i koristi kao datu informaciju.
Osnovna tekoa se ovde sastoji u tome da:
vrijednost i korisnost informacije moe biti potpuno
razliita za razliite primaoce
a ona takoer ovisi o nizu faktora, kao to su, npr. njeno
dostavljanje i upotreba u pravo vrijeme.
 A.) objektivnost (pouzdanost i istinitost)
- pitanje reputacije izvora
B.) dostupnost
C.) relevantnost (potpunost i detaljnost
odnosno granularnost)
D.) kurentnost (ivotni vijek informacija)
E.) struktura i organizacija (nain grupiranja u
kategorije, odnosi meu kategorijama)
 Struktura (znanja) je obino odreena
sistemom.
Znanje se komunicira kroz informacijske
sisteme i uva u informacijskim
sistemima.

tampani indeksi, kartini indeksi, baze

podataka, OPAC, web pretraivai, maine za
pretraivanje
 Struktura informacijskog sistema:
- obueni ljudi za rad na sistemu
(lifeware)
- organizacijske metode (orgware)
- povezanost sistema (netware)
- organizirani sistem podataka (dataware)
 sakupljanje (percepcija) informacije;
priprema (transformacija) informacije;
dostavljanje informacije;
obrada (transformacija) informacije;
uvanje informacije;
prikazivanje (reprodukcija) informacije.
 Objekat Korisnik
(proces) informacije

Sakupljanje Prikaz
(percepcija) (reprodukcija)

Priprema
(transformacija) Dostavljanje Obrada uvanje Dostavljanje
 Glavni zadatak u fazi sakupljanja informacija je da se odvoji
korisna informacija od ometajue (umova).
U fazi pripreme informacije ostvaruje se njena prva
transformacija. U toj fazi se obavljaju takve operacije kao to je
normalizacija, analogno-digitalna transformacija, ifrovanje.
U fazi dostavljanja informacija se alje iz jednog mesta u drugo
(od poiljaoca do primaoca adresata).
Dostavljanje se ostvaruje preko kanala razliite fizike prirode,
meu kojima su najrasprostranjeniji:

elektrini,
elektromagnetski
i optiki.
 U fazi obrade informacije pokazuju se njene opte i sutinske
uzajamne zavisnosti koje su od znaaja za sistem.
Transformacija informacije u fazi obrade (kao i u drugim
fazama) se ostvaruje:
ili sredstvima informacione tehnike,
ili je vri ovek.

Kao rezultat obrade takoe imamo informaciju, ali prikazanu:

ili u drugim oblicima

ili takvu da sadri odgovore na postavljena pitanja (npr.
reenje nekog zadatka).
 U fazi uvanja informaciju zapisuju u ureaj
za pamenje radi kasnijeg korienja.
Za uvanje informacije uglavnom se koriste
poluprovodniki i magnetni nosioci.
Fazaprikaza informacije treba da prethodi
fazama vezanim za uestvovanje oveka.
Cilj te faze je da prui oveku potrebnu
informaciju uz pomo ureaja sposobnih da
utiu na njegova ula.
 Polazei od mogunosti organizacije konkretnih informacionih
procesa, razlikujemo:

Informacijsko-obavjetajne,
informacijsko-pretraivake sisteme,
sisteme obrade i prenosa podataka, sisteme veza.

Veina automatizovanih informacionih sistema su lokalni

sistemi i funkcioniu na nivou preduzea i ustanova.
Danas se deava intenzivan proces integracije takvih sistema u
korporativne sisteme i dalje, u
regionalne i globalne sisteme.
 Poveanje obima obraivane informacije
zahteva raunare (elektro-raunarske
maine) visokih mogunosti.
To dovodi do:
neophodnosti kolektivnog korienja
skupocenih sredstava automatizacije
(raunari i linije veza)

Tehniki razvoj stvaranje informaciono-

raunarskih mrea kolektivnog korienja.
 Centralizacija razliitih oblika informacija u jednoj
mrei daje mogunost da je koristimo za rjeavanje
irokog spektra zadataka, vezanih za:

administrativno upravljanje,
planiranje,
nauno istraivanje,
konstruktorske razrade,
tehnologiju proizvodnje,
snabdjevanje,
evidenciju i
raunovodstvo.
 porijeklo termina kibernetika vezuje se za drutvene i
humanistike znanosti, a ne za tehnike kao se to obino misli.
KIBERNETIKA je dio znanosti o opim zakonitostima procesa
upravljanja, reguliranja, dobivanja, pohranjivanja, pretvorbe i
prijenosa informacija u sustavima neovisno o njihovoj prirodi.
Kibernetike discipline: teorija informacija, teorija kodiranja, teorija
formalnih jezika i gramatika, teorija igara, matematika logika,
teorija algoritama i programiranja, robotika
Kibernetes kormilar (gr. kibernetikos, vjet u upravljanju)
Srodna disciplina teorije informacija
Informacija je temeljni pojam kibernetike jer su i procesi upravljanja -
informacijski procesi.
Pojam kibernetika, u znanost je uveo
francuski fiziar Andr-Marie
Ampre
Ali je ameriki matematiar i fiziar
Norbert Wiener imao kljunu ulogu u
konstituiranju kibernetike kao
znanstvene discipline
(Kibernetika ili upravljanje i veze u ivim
organizmima i mainama)
 Kibernetiki sustav je skup elemenata
meusobno povezanih vezama koji djeluju
jedan na drugi.
Kibernetiki sustav moe biti bioloki,
drutveni, tehniki.
KIBERNETIKA kao opa nauka o upravljanju u
dinaminim sistemima / razliitim oblastima ljudske
djelatnosti, ivog svijeta i tehnike (prouavanje
vjetine upravljanja ljudima, drutvom socijalnim
sistemima)
ta je zajedniko sloenim sistemima i
procesima upravljanja u njima?
 Kibernetika je znanost koja sa jedinstvene pozicije izuava
vezu i upravljanje (samoupravljanje) u organizovanim
sistemima bilo koje fizike prirode.
Bit kibernetike se u najoptijim crtama moe izraziti njenim
osnovnim zakonima:
Svako upravljanje je proces usmeren ka odreenom cilju
Svako upravljanje je informacijski proces
Svako upravljanje se obino ostvaruje u zatvorenom krugu
Svako upravljanje je informacioni proces koji sadri:
Procese sakupljanja informacije
Procese obrade i prikazivanja informacije radi donoenja
odluke
Procese uvanja i dostavljanja informacije
 Atributivni pristup pojmu informacije polazi od
razmatranja informacije kao svojstva materije
(odraena raznovrsnost) odnosno svojstva iskljuivo
samoorganiziranih i samoupravljajuih biolokih i
socijalnih sistema.
Funkcionalni pristup pojmu informacije polazi od
toga da informacija jeste rezultat nekog
odraavanja, ali onog dijela koji se koristi za
orijentaciju, aktivno djelovanje, upravljanje,
usavravanje, razvoj sistema (dakle odreuje kao
kibernetska kategorija).
 Upravljanje informacijama je zasnovano na njihovoj razmjeni,
a kibernetika se bavi prenoenjem informacija i signala u
sloenim sistemima odnosno njihovim upravljanjem.
Dok se znanost o komunikaciji (teorija informacija) bavi
procesima prijenosa informacija, kibernetika se bavi
procesima upravljanja informacija.
Ako se upozna sve to se dogaa na ulazu i sve to se
dogaa na izlazu znat emo sve o sistemu tj. strukturi
toga sistema.
Struktura je jedan od kljunih pojmova kibernetike.
 CRNA KUTIJA (maina, sklop, ureaj koji procesira informaciju) tj. ono to
procesuira neku informaciju.
Feedback (povratna sprega) / operativne veze u sistemu / samoupravljanje
(samoregulacija)
Kibernetiki model funkcionira kao nadziranje rada sistema i njegove veze sa
okolinom preko informacijskih ulaza i izlaza, pri emu se djelovanje sistema
usmjerava ka ispunjenju postavljenih ciljeva.
Na taj nain, kibernetski sistem (sistem upravljanja) se moe razmatrati kao:

ukupnost dva sistema objekta koji upravlja i

objekt kojim upravljamo.

Pri tome sistem koji upravlja deluje na objekt upravljanja, dajui mu upravljake
signale (upravljake komande).

Upravljaka funkcija informacije ima za cilj svrsishodno ponaanje sistema

kojim upravljamo, a koji prima informaciju.
 Informacija je korisna u onoj mjeri u
kojoj je struktuirana (organizirana).
Knowledge management upravljanje
znanjem (organizacija znanja)
Informacija poiva na globalnoj
interaktivnosti:
(interaktivnost, brzina, sveprisutnost)
Informacija je manje eksplicitan sadraj, a
vie brzina njezine povratne sprege.