Razlika izmeu svrhe, cilja,

zadae i zadatka prema

Stjepku Teaku
SV
RH
A

CILJ

ZADAE

ZADATCI
 NASTAVNI OBLICI
elni (frontalni) oblik rada u kojemu je naglaeno pouavanje
i to kognitivna razina. Manji je dio uenika stvarno aktivan, a
ostali samo prividno.
Skupinski (grupni) oblik rada u kojemu je skupina nositeljica
nastavnoga procesa, a prosjeno ukljuuje tri do sedam uenika.
Rad u paru (tandemski) - oblik rada u kojemu uenici
meusobno zajedno rade i pritom ue jedan od drugoga.
Individualni u ovome obliku rada ostvarujemo
komunikacijske razine: uenik-uitelj i uenik-nastavni sadraji.
Uenik ima veu slobodu, samostalnost, inicijativnost.
 OSNOVNE METODSKE
VRSTE (Stjepko Teak)
Usmenog izlaganja Tjelesnog rada
Razgovora Promatranja
itanja Sluanja
Pisanja Razmiljanja
Crtanja Matanja
Pokazivanja
 METODIKI POSTUPCI
Kombinacija vie osnovnih metoda ili njezinih podvrsta
u istom nastavnom koraku
To moe biti:
razgovor sa zapisivanjem,
izlaganje sa zapisivanjem
razgovor sa itanjem
itanje s podcrtavanjem
sluanje s pisanjem (npr. kada uenici sluajui glazbu piu
svoje dojmove ili matanja izazvana glazbom)
promatranje s usmenim izlaganjem
 NASTAVNA STRATEGIJA
strategija je openito neka globalna vjetina, odnosno
znanost o realiziranju neke sloene djelatnosti. u
didaktici i pedagogiji strategije obuhvaaju metode i
postupke, odnosno naine aktiviranja sudionika
odgojno-obrazovnog procesa na ostvarivanju zadataka
odgoja i obrazovanja. (Bognar-Matijevi)
metodika strategija je nastavni tijek koji obuhvaa:
nastavne metode
nastavna sredstva i pomagala
oblike odgojno-obrazovne djelatnosti (Rosandi)
 STRATEGIJA METODE POSTUPCI
Pouavanje Problemsko pouavanje Odgovori na pitanja uenika
izlaganje, razgovor, rad na tekstu
Heuristiko pouavanje Razgovor, rasprava
Uenje otkrivanjem Istraivanje Promatranje, praenje, prikupljanje podataka
Projekt Prouavanje, inicijativa, rad po ciklusima
Stvaranje Znanstveno Oluja ideja, morfoloka analiza
Umjetniko Gluma, ples, izvoenje glazbe, pisanje,
skladanje
 NASTAVNI SUSTAVI
Teak
gramatiko- knjievni
integracijsko korelacijski
dogmatsko-raproduktivni
analitiko-eksplikativni
problemsko-stvaralaki
lingvistiko-komunikacijski
Rosandi
dogmatsko-raproduktivni
reproduktivno-eksplikativni
interpretativno-analitiki
problemsko-stvaralaki
korelacijsko-integracijski
komunikacijski
otvoreni
multimedijski
timski
 METODIKI PRISTUP

nastavni se sustavi mogu ispreplitati, izmjenjivati

pa i kombinirati (problemska i korelacijska
nastava)
ako se koncepcija kojega sustava primjenjuje
samo pri obradi pojedine nastavne jedinice ili
nastane teme, tada ne govorimo o sustavu, nego
o pristupu
 INTEGRACIJA

proces vrstog proimanja razliitih dijelova u

novu jedinstvenu cjelinu sjedinjavanje
po svom prvobitnom znaenju integracija je
obnova, tj. Ponovno udruivanje neko
netaknutih, a potom razdvojenih cjellina;
ustaljena uporaba rijei koja se temelji na
znaenju: itavost, cijelost, jedinstvo
 KORELACIJA

suodnos, uzajamna vezanost, povezivanje razliitih dijelova

povezivanje po nekoj srodnosti radi neke svrhe pri emu ne dolazi do
bitnih promjena povezanih jedinica
temelji se na usporednom odnosu sadraja gdje je svaki sadraj zasebna
tvorevina, ali se meu njima otkriva ono to im je zajedniko ili razliito
Primjer: moemo istraivati ulogu aorista ili imperfekta u knjievnome
tekstu u kojemu ti oblici imaju naglaenu stilsku vrijednost i vidjeti kako
oni utjeu na knjievnoumjetniku kvalitetu teksta. Tada ostvarujemo
sjedinjavanje jezinih i knjievnih sadraja.
Ako na knjievnom tekstu utvrujemo i proirujemo znanje o aoristu,
pridjevnim atributima ili pogodbenim reenicama, tada ne ostvarujemo
sjedinjavanje knjievnih i jezinih sadraja, nego samo povezivanje
 INTEGRIRANA NASTAVA
Nastavne sadraje moemo usklaivati, povezivati i sjedinjavati s nastavnim
sadrajima drugih predmeta otkrivajui veze meu njima.
Jedna nastavna tema se moe obraditi kao nastavno jedinstvo, odnosno
utjelovljenje dviju ili vie sastavnica, primjerice likovnih, glazbenih i
knjievnih. Ako se takvo sjedinjavanje ostvaruje na temelju zajednikog cilja,
tada moemo govoriti o integriranoj nastavi
U takvoj neraskidivoj nastavnoj cjelini uenici naizmjence, a katkada i
istodobno sluaju, primjerice domoljubni knjievni tekst, domoljubnu
skladbu, promatraju domoljubna likovna djela sa zadatkom da sami u ta tri
umjetnika medija istrauju i pronalaze slinosti, srodnosti i razliitosti.
Takav komparativni pristup rezultirat e metodikim jedinstvom u kojemu ne
e biti jasne likovno-knjievne-glazbene trodijelnosti niti e se moi bilo koji
dio nastavnoga procesa istrgnuti kako samostalna jedinca, nezavisna od
drugih, a da se pri tome ne narui i ne uniti nastavna cjelina.
 PROBLEMSKA NASTAVA

U suvremenoj metodici problemsko-stvaralaki

nastavni sustav poznat je kao problemska nastava.
To je nastava u kojoj se pred uenike postavlja problem
i potie na samostalno istraivanje.
Problem stvara problemsku situaciju, izazva dvojbe,
iziskuje postavljanje teze.
Uenici ue znanstveno misliti, otkrivaju putove kojima
dolaze do spoznaja.
Problemska nastava potie istraivaku metodu
 ISTRAIVAKA NASTAVA

Vrsta nastave u kojoj uenici samostalni

istraivanjem dolaze do novih spoznaja. na taj
nain, osim novih spoznaja, uenici upoznaju i
putove kojima dolaze do znanja.
 PROJEKTNA NASTAVA

Vrsta nastave u kojoj uenici rade na odreenim

istraivakim ili radnim projektima. Projekti
mogu biti razliiti, a vrste projekata ovise o
stupnju kolovanja te nastavnim ciljevima i
sadrajima.
Projekt moe trajati dan, mjesec i due.
 PROJEKT

Nastavni rad u kojemu stvaramo neto to prije nije

postojalo. Polazi se od problema i postavljanja hipoteza,
ali se poslije toga izrauju pisani plan rjeavanja
problema. Planiraju se potrebna sredstva, slijed poslova,
vrijeme potrebno za rad i cilj koji se eli postii.
Nakon toga se radi prema zacrtanom planu u veim ili
manjim skupinama.
Steena se iskustva usustavljuju, izvode se zakljuci na
temelju rezultata do kojih smo doli. O svemu se moe
napisati i krae izvjee.