Znanstveno istraivanje

Kako napraviti, napisati te prezentirati rad?

Sveuilite Jurja Dobrile u Puli

Sveuilina knjinica
 Pripreme istraivanja
Da li vam se dogodilo da ste napamet
odredili temu seminarskog rada, pa ste imali
problema s pronalaenjem literature?
Da li vam se dogodilo da ste izabrali preusku
ili preiroku temu seminara, pa niste znali
kako ga napisati?

Dobar izbor teme je kad:

odgovara interesima i oekivanjima, iz
strunih, idejnih ili drugih razloga, odobrava
je nastavnik, izvediva je, moe se realizirati
samostalno, nije opasna
dostupna je literatura
osigurani su vrijeme, prostor i materijalni uvjeti za istraivanje
poznajete strane jezike u opsegu koji zahtijeva tema
tema je nova ili malo obraivana, moe se sagledati na nov nain
/za doktorske disertacije/.
 elite li biti informacijski pismeni?
Informacijski pismena osoba pripremljena je na uenje
tijekom cijelog ivota
 Poetak istraivanja
Postavljanje pitanja, definiranje problema
Kako se istraivanje uklapa u iri kontekst
Odreivanje kljunih parametara koje e se istraivati, radi planiranja
metode za obradu uzoraka i analizu podataka
Koje e se varijable drati konstantnima ili kontrolnima, a koje e
biti eksperimentalne
Prikupljanje podataka (uzimanje uzoraka) po principu sluajnosti
(pr. svaki organizam ima jednaku ansu da bude uzorkovan)

Pristup do radova kojih nema u knjinici:

s fakulteta (prepoznavanjem IP adrese)
putem Proxy servera od kue
(prepoznavanjem korisnikog imena i lozinke)
Zotero - alat za automatsku izradu bibliografskih biljeki
Oblikovanje eksperimenta
Mjere sigurnosti tijekom eksperimenta
Bioloke kulture, toksine tvari, elektrini
aparati, radijacija
Biljeenje i organizacija rezultata (podataka)
Da li podaci udovoljavaju pretpostavkama
statistikog testa koji je na raspolaganju.
Izrada anketnog upitnika, na internetu, npr.
http://limesurvey.srce.hr/upute.html

Prikazivanje rezultata
tablice za prikaz brojanih ili
sumarni prikaz tekstualnih podataka
tablica nije uvijek nuna
tablice moraju biti numerirane
tablica mora imati naslov
jesu li podaci u tablici konzistentni s tekstom.
Grafovi pokazuju
vane obrasce, trendove ili
meusobni odnos varijabli.

Tipovi grafova:
linijski
sa stupiima
histogram
kruni graf
(torta)

grafovi moraju biti numerirani

grafovi moraju biti precizni
poeljno je da na grafu bude prikazana mjera varijabilnosti rezultata
podaci prikazani grafiki konzistentni su s hipotezom rada
treba li toke na grafu uvijek spojiti linijom?
PISANJE ZNANSTVENOG RADA
izvjetaj o napravljenom istraivanju, organiziran po poglavljima

Naslov rada
Ime(na) autora i adrese
Saetak
Kljune rijei
Uvod
Materijal i metode
Rezultati
Diskusija
Zakljuak
Zahvale
Literatura
Smisliti informativan naslov
neodreen naslov: Ekoloka studija nekih estuarija
odreen: Sezonske oscilacije alga u tri estuarija na podruju srednjeg
Jadrana.
Naslov treba biti saet
opiran: Studija o reproduktivnoj
biologiji Drosophile, ukljuujui prijenos
sperme, pohranu sperme i koritenje sperme
saet: Prijenos, pohrana i koritenje
sperme kod Drosophile.

Naslov ukljuuje taksonomske informacije

neodreeno: Uestalost parenja kod leptira
neodreeno: Uestalost parenja kod Papilio
odreeno: Uestalost parenja kod leptira iz roda Papilio
Izbjegavati specijaliziranu terminologiju, kovanice i skreenice u naslovu
(osim ope poznatih, pr. DNK, RNK)
 Saetak u najvanijim crtama sumira glavno: svrhu, metode, rezultate
i zakljuke
saetak ini cjelinu
koja je razumljiva
bez uvida u rad
saetak je, uz naslov,
prvo to znanstvenik
proita pri pregledu
literature

vaan je odabir
kljunih rijei, radi
pretraivanja

Uvod sumira saznanja

iz literature o problematici koju tretira rad
u uvodu se moe iznijeti hipoteza i na njoj temeljena prognoza.
Materijal:
taksonomske informacije
ako su predmet istraivanja ljudi, navesti dob, spol i druge bitne
znaajke
opis aparata, instrumenata, alata, uzoraka i opreme
sastav, receptura i proizvoa kemijskih spojeva, hranjivih podloga,
standardnih otopina i sl.
Metode:
opis (dizajn eksperimenta, kako su izvrena mjerenja,
to je bila kontrola)
terenska istraivanja -
mjesto i vrijeme
istraivanja (priloiti
geografske karte
ili fotografije)
statistike metode
koritene u obradi.
Koristiti jasan jezik
neodreeno: Promatrana je jedna grupa majmuna u velikim ograenim
prostorima na otvorenom i druga grupa u malim individualnim kavezima u
zatvorenom prostoru.
odreeno: Promatrano je 13 majmuna u ograenim prostorima na otvorenom,
veliine 10 x 8 x 12 m, te 12 majmuna u individualnim kavezima veliine 1 x 2
x 1 m.

Izbjegavati nepotrebno
loe: Nakon to su razmotrene
razliite tehnike za odreivanje
eera u nektaru, odlueno je
upotrijebiti metodu koju je razvio
Johnson (1955), jer se ona ini
dobrom i jednostavnom za nekoga
tko ba nije dobar s matematikom.

dobro: Sadraj eera u nektaru

analiziran je metodom koju je
razvio Johnson (1955).
Rezultati
pokazuju itatelju to je dobiveno tijekom istraivanja
rezultate ne interpretirati i ne donositi zakljuke
kvantitativne podatke integrirati u tekst (poeljno je rezultate
prikazati grafiki ili tablino, olakano razumijevanje)

pri iznoenju srednjih vrijednosti pokazati mjeru varijabilnosti

(standardnu devijaciju ili pogreku)

prosjena duina
iznosila je 140.42
mm (SD = 7.45)
prosjena duina
iznosila je
140.427.45
Zahvala svima koji su na bilo koji nain pomogli tijekom istraivanja
i pisanja rada. Konzultirati ljude kojima se misli zahvaliti.

Literatura
popis svih referenci (citata) navedenih u tekstu
svi citati moraju biti navedeni u Literaturi (na kraju) i obrnuto, svi
citati u popisu literature moraju biti citirani u tekstu

Literaturni navod (referenca) sadri:

prezime i inicijali autora
godina publiciranja rada
naslov rada
ime asopisa (puno ime ili slubena kratica)
volumen i broj (broj nije uvijek obavezan)
stranice
 Opraivanje biljke Linaria vulgaris istraivano je u prirodi i laboratoriju
(Arnold, 1962; Howard, 1979).

problem - nije jasno da li su oba autora istraivala i u prirodi i u

laboratoriju, ili je prvi istraivao u prirodi, a drugi u laboratoriju
ako je prvi istraivao u prirodi, a drugi u laboratoriju, treba napisati:
Opraivanje biljke Linaria vulgaris istraivano je u prirodi (Arnold, 1962) i u
laboratoriju (Howard, 1979).
ako su oba autora istraivala i u prirodi i u laboratoriju, napisati:
Arnold (1962) i Howard (1979) su istraivali opraivanje biljke Linaria
vulgaris u prirodnim i laboratorijskim uvjetima.
Numeriki sistem navoenja
Svaka se referenca citira pomou broja
(u zagradi):
Utvreno je da je utjecaj predacije na
bakterije bio najvei u rujnu (5)

Navesti izvore kad se tekst:

citira (tekst preuzima od rijei do rijei)
parafrazira (prepriava vlastitim rijeima)
interpretira (tue koncepte, nalaze i
zakljuke tumai na vlastiti nain).

Plagiranje
neautorizirana uporaba ili bliska imitacija materijala
drugih autora, te predstavljanje tih materijala kao vlastiti uradak
podudarni ili plagirani tekst istovjetni je, duljine est i vie rijei u nizu
kazne za plagiranje su stroge (oduzimanje diploma, disertacija)
otkrivanje plagijata je jednostavno na trailicama poput Googlea.
Citiranje

preuzimanje teksta iz drugih izvora, od rijei do rijei ili referiranje

na publikaciju (lanak, knjiga, web stranica) iji je materijal koriten
za vlastite radove, sa detaljima po kojima se publikacija moe
pouzdano identificirati
cilj - pomoi itateljima pronalaenje dodatnih pouzdanih informacija
o temi
poveava strunost i kredibilitet uratka
omoguena laka provjera tonosti i pouzdanosti sadraja rada
izbjegava se plagiranje, a zasluge pripisuju autoru koji ih zasluuje
Sistemi citiranja

dva autora (oli i Krstulovi, 1995);

(Smith and Clark, 1988); (Smith & Clark, 1988)
tri ili vie autora (Mari i sur., 1999), (Mari et al., 1999)
dva ili vie radova istog autora (Vanta, 1994, 1997, 2001)
dva ili vie radova istog autora publicirana u istoj godini (Adams,
1994a, 1994b) ili (Adams, 1994a, b)
dva ili vie radova razliitih autora (Watson, 1977; Kim, 1988; Smith,
1988; Cox, 1992)
vie autora s istim prezimenom i istom godinom publikacije rada
(Johnson M, 1990; Johnson WA, 1990)
Primjeri citiranja

stilovi APA, Chicago,

Harvard, MLA, Vancouver

https://www.library.cornell.edu/research/citation/apa
rad organizacije (UNEP, 1990); (WHO, 1993); (ICPO, 1998)
rad nepoznatog autora (Anonymus, 1986)
dio rada (Fili, 1997, Tablica 4); (Adams, 1999, Slika 2); (oli, 2001,
str. 7)
nepublicirani materijal (Mari, usmeno priopenje); (Mari, personal
communication) (Mari, nepublicirano); (Mari, unpublished) (Mari,
u tisku); (Mari, in press) ili (Mari, forthcoming)
reference koje nisu izravno konzultirane, pronaene su kao citirane u
drugom radu (Smith, 1954, citirano u Wilson, 1985)
Gdje umetnuti citat u tekst?
Ope poznate stvari ne treba citirati (pr. organizmi se sastoje od stanica)!
Za jednu tvrdnju ne navoditi bezbroj citata, odluiti se samo za najvanije!
Ne ponavljati citate kad je kontekst jasan!

Shema slaganja rada:

Naslov nacrta
I. Glavno poglavlje
A) Vano potpoglavlje
B) Vano potpoglavlje
1. Detalj
a) poddetalj
b) poddetalj
2. Detalj
3. Detalj
a) poddetalj
b) poddetalj
II. Glavno poglavlje, itd...
Nacrt rada
Kalendar je koristan kad rad mora biti zavren do nekog roka (magistarski ili
doktorski).
Redoslijed pisanja individualna je stvar svakog autora, ovisi i o problematici
i vrsti rada.
Poeti poglavljem koje se ini najlakim. Nekima su to Materijal i metode,
a drugima Rezultati.
Diskusiju i Saetak je najlake napisati na kraju.
Literaturu se radi postepeno, paralelno s pisanjem ostalih poglavlja (alat za
izradu biljeki pomae!).
U prvoj se verziji koncentrirati na glavnu ideju rada, ne na detalje.
Radna verzija je gruba verzija rada na kojoj se isprobava razliite naine
iznoenja ideje.

Prva verzija rada

Svi detalji dovedeni do najbolje
mogue forme.
Rad pripremljen prema uputama
asopisa u kojem e biti objavljen.
Konana verzija rada

Pisati jasne i precizne

reenice.

Izbjegavati nepotreban viak rijei:

loe: U dva navrata uspio sam promatrati par slonova dok su se parili i to
tijekom itavog razdoblja kopulacije
dobro: Promatrao sam dva para slonova tijekom kopulacije
loe: Danas imamo metodu koju je razvio Jones (1973), a koja slui za analizu
rasta populacije rotifera.
dobro: Jones (1973) je razvio metodu za analizu rasta populacije
rotifera.
loe: Jaja su bila plave boje i bila su prekrivena s velikim brojem crnih
toaka.
dobro: Jaja su bila plava s puno crnih toaka.
Stil pisanja
izbjegavati ponavljanje
loe: U Smithovoj studiji iz 1977, fluktuacije temperature nisu uzete u obzir
(Smith, 1977)
dobro: Smith (1972) nije uzeo u obzir fluktuacije temperature
treba li preferirati pasiv?
pisanje u prvom licu mnoine nepisano pravilo
danas je prvo lice jednine ee (osobnost autora)
glagolsko prolo vrijeme za svoje rezultate
sadanje vrijeme za rezultate drugih
za pisanje kratica i simbola slubeni prirunici.

Pisanje latinskih naziva organizama:

prvo spominjanje: Canis lupus, slijedee: C. Lupus
kod prvog spominjanja vrste iza latinskog naziva navodi se ime autora koji
je tu vrstu prvi opisao, te godina:
Scomber scombrus (L. 1768.) skua
Sardina pilchardus (WALB.) - srdela
 Usmena prezentacija
Napraviti pisani koncept izlaganja
Kako organizirati izlaganje
Nikada ne itati zabiljeke i ne uiti ih napamet
Voditi rauna o raspoloivom vremenu
Kako govoriti
Ne optereivati sluatelje detaljima
Koristiti tehnika pomagala
Biti spreman na pitanja

Poster
Prezentacija puno radova u relativno malo
vremena
Neformalniji nain komunikacije
Slijediti upute organizatora
Poster organizirati jednostavno i logino
Vizualni oblik - prednosti i mane
Pripremiti se za pitanja
Vrste radova:
izvorni znanstveni lanak (Original scientific paper) - novi rezultati
prethodno priopenje /znanstvena biljeka bitne informacije, ne i
cjelokupna argumentacija
pregledni lanak (Review paper) cjelovit prikaz o problemima koji su ve
objavljeni, na novo prikupljene i analizirane informacije
monografija opsena rasprava o predmetu u obliku knjige
struni lanak (Professional paper) pridonosi struci, iznosi rezultate
istraivanja
udbenik temeljni, didaktiko-metodoloki
rad, sustavno izlae gradivo

akademski:
esej analiza predmeta ili miljenje o temi
referat po temi iz nastavnog programa, pokazuje razumijevanje
problematike, cilj je nauiti izlagati teme strunom terminologijom
seminarski rad proiruje znanja, upoznaje s metodologijom, sadri sve
dijelove akademskog, srodan strunom radu
zavrni rad, diplomski rad, doktorska disertacija
Vrednovanje znanstvenog
rada

Scientometrija - kvantitativna prosudba

produktivnosti. Mjeri se broj autora koji publiciraju, geografska
distribucija, broj publikacija i distribucija, broj citata, te komunikacijski
kanali. Pokazatelji karijere znanstvenika su:
broj objavljenih radova daje produktivnost autora ili ustanove, ne
mjerei kvalitetu;
broj citata pokazuje odjek koji su imali radovi autora, ustanove ili
asopisa, bez kvalitativnih konotacija;
faktor odjeka (impact) govori o prosjenoj citiranosti lanka u
asopisu u nekom razdoblju, daje relativnu vrijednost asopisa, no
ovisi o veliini znanstvenog podruja koje pokriva.
Samocitati - oblik u kojem citirani dokument i onaj tko citira ima
najmanje jednog zajednikog autora. Prihvatljiv postotak je 15-25 %.
Citatni indeksi

Multidisciplinarne bibliografske baze podataka koje uz bibliografski opis lanka

daju i popis literature (citate) na koje se autori pozivaju u tekstu.
Dijelovi Current Contents-a su:
SCI (Science Citation Index)
SSCI (Social Science Citation Index)
A&HCI (Arts&Humanities Citation Index)
Zastupljenost u citatnim indeksima stvar je prestia, pokazatelj kvalitete,
indikator vrednovanja asopisa, obzirom se naao u 10 % svjetske
produkcije asopisa.
Objavljivanje rada u asopisu zastupljenom u citatnim indeksima nije
garancija da e rad biti zapaen (citiran!) od relevantne svjetske zajednice!
Kriterij izbora asopisa u citatne indekse je Bradfordov zakon rasprenosti
- u malom broj asopisa nalazi se najvei postotak relevantnih radova!
Indeksi obrauju tek 10 % od ukupnog broja znanstveno-strunih asopisa
u svijetu!
 Znanstvenici mogu sami provjeriti status pomou programa
Publish or Perish: http://www.harzing.com/pop.htm

SLOBODAN PRISTUP /recenziranim/

znanstvenim informacijama (OA):
https://www.openaccessbutton.org/
http://www.srce.unizg.hr/otvoreni-pristup/
http://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/3.0/hr/
Europa za otvorenu znanost: https://www.openaire.eu/

Na portalima www.online-baze.hr ili http://baze.nsk.hr pristup

bazama podataka s bilo kojeg raunala. Napraviti login Shibboleth
autentikacijom i odabrati "AAI@EduHr" u izborniku ustanova. Za
druge koristiti proxy ulaz Carnet-a.
Akademske mree
www.academia.edu
http://www.researchgate.net/
https://www.mendeley.com/

altmetrija - vrednovanje znanstvenog rada praenjem broja pregleda

i uitavanja, te pohrane u programima za organizaciju bibliografskih
podataka:

http://www.altmetric.com/
https://impactstory.org/
http://www.plumanalytics.com

http://article-level-metrics.plos.org/
alati na internetu:
http://connectedresearchers.com/online-tools-for-researchers/
Otkrivanje plagijata
http://www.turnitin.com/
http://www.ithenticate.com/

prije objavljivanja provjeriti asopis:

http://www.sherpa.ac.uk/romeo/index.php?la=en&fIDnum=|&mo
de=simple

objava u probnom asopisu za

vjebu: http://pkp.sfu.ca/ojs/

popis priznatih izdavaa (na dnu):

http://www.sense.nl/organisation/documentation
izdavai predatori:
http://scholarlyoa.com/publishers/
http://thinkchecksubmit.org/
Odaberi pravi asopis: Razmisli. Provjeri. Poalji.
kampanja olakava mladim istraivaima
prepoznavanje pouzdanih asopisa kojem poslati
rad, jer nije lako biti siguran u izbor obzirom na
broj novih asopisa i nesavjesne postupke
predatora meu izdavaima
/najvei OMICS Group i HINDAWI/

Predatori:
otvoreni pristup
naplata trokova od autora
bez recenzije
lani popisi recenzenata
netransparentan postupak recenzije
brzo prihvaanje i objavljivanje
Kako odabrati asopis?
Pitati prava pitanja!
http://journalfinder.elsevier.com/
https://www.journalguide.com/
http://authorservices.taylorandfrancis.com/how-to-choose-a-
journal

ciljana publika
znanstveno podruje koje asopis pokriva
kvaliteta urednitva
vidljivost asopisa
Open Access
citiranost
vrijeme potrebno za recenziju
postotak prihvaenih radova
Murphyjevi zakoni

Broj razliitih hipoteza koje objanjavaju bioloki fenomen obrnuto je

proporcionalan raspoloivom znanju.
Pod najrigoroznije kontroliranim uvjetima temperature, vlanosti i svih
ostalih varijabli, organizam e se ponaati kako mu se svidi.
Nakon paljive analize uzorka, uvijek bude reeno da je to krivi uzorak i
da se ne odnosi na problem.
Kad se radi na rjeenju problema, pomae ako je poznat odgovor.
Nikad ne ponavljati uspjean eksperiment (nijedan nije ponovljiv).
Znanstvenici udubljeni u svoja pregnua, ni sluajno ne mogu sagledati
cjelinu, ukljuujui i vlastita istraivanja (i.e.: voditelj istraivanja trebao
bi to manje znati o predmetu istraivanja).
Ako u eksperimentu postoji neto to bi moglo krenuti krivo, krenut e krivo.