Deskriptivna statistika

Pripremio: Doc. dr Ibrahim Obhoa

 Pojam, predmet i znaaj statistike
Rije statistika od grke rijei status drava
Statistika danas nauka o metodama istraivanja
masovnih pojava
Kvantitativna analiza
Ispitivanje objekata primenom kvantitativne analize
dobijanje informacija o ispitanim pojavama
Statistika brojano izraavanje
Statistika se u najirem smislu zasniva na primjeni
naunih metoda u prikupljanju, organizaciji,
prezentaciji i analizi brojanih podataka u cilju
donoenja racionalnih odluka
Statistiki skup i statistike jedinice
Statistiki skup skup statistikih jedinica, bez
obzira na vrstu
Statistiki skup beskonaan (proizvodni
proces) i konaan (stanovnitvo)
Statistiki skup se sastoji od istovrsnih
elemenata nejednakih ili razliitih veliina
Moe biti potpun ili nepotpun
 Obiljeja statistikih jedinica
Statistika obiljeija:
Primarna (pol, starost, pismenost itd.),
Sekundarna (visokokvalifikonavi radnik,
poljoprivrednik itd.).
Prema nainu izraavanja, statistika
informacija moe biti:
Numerika (brojana),
Atributivna (opisna).
 Statistiko istraivanje
Statistiko istraivanje - obuhvata metode koje se
upotrebljavaju pri ispitivanju neke masovne pojave.
Plan statistikog istraivanja aktivnost koje e biti
primjenjene u etaama istraivanja.
Plan statistikog istraivanja djelimo na:
Prvi dio sadri zadatak, predmet i metod istraivanja (cilj i
predmet istraivanja, jedinice posmatranja, obiljeja,
nain, vrijeme itd.),
Drugi dio plana sadri tehnike elemente (pravljenje
upitnika, tehnika oprema za obradu podataka itd.),
Trei dio plana obuhvata organizacione elemente
(angaovanje i obuka kadrova, terenska organizacija itd.)
 Statistiko istraivanje
Statistiko istraivanje sastoji se iz sljedeih
etapa:
Statistiko posmatranje (prikupljanje statistikih
informacija i njihova prva obrada),
Sreivanje i grupisanje statistikih materijala,
Obrada i analiza podataka.
 Statistiko posmatranje
...je osnova buduem statistikom istraivanju,
....mora biti visokokvalitetno.
Statistiko posmatranje obuhvata:
Metodologiju rada,
Tehniku i organizaciju sakupljanja statistikih
informacija,
Kontrolu njihovog kvaliteta i istinitosti,
Formiranje ukupnih materijala za dalju analizu i
svoenje podataka.
 Metodoloko obezbjeivanje
statistikog posmatranja
Izbor predmeta i jedinice posmatranja.
Potrebno je tano odrediti ganice istraivanja.
Tano odrediti jedinicu posmatranja (npr.naselje)
i jedinicu skupa (svaki stanovnik).
Program posmatranja formulari su instrumenti
pomou kojih dolazimo do potrebnih podataka.
Vrijeme posmatranja.
Kritini momenat.
 Metode statistikog posmatranja
Prema stepenu obuhvatnosti posmatrane pojave, statistiko
posmatranje moe biti:
Neprekidno ili potpuno,
Prekidno ili djelimino.
Osnovne metode potpunog i djeliminog posmatranja su:
Metoda uzorka,
Monografski ili kvalitativno posmatranje,
Neposredno posmatranje ili lini uvid,
Dokumentarni nain posmatranja.
Prema vremenskom faktoru posmatranje moe biti:
Prekidno i
Neprekidno.
 Obezbjeenje kvaliteta materijala
statistikog posmatranja
Cilj je obezbjediti istinitost i blagovremenost.
Objektivnost i istinitost je zakon statistike.
Kontrola u pogledu pravilnosti moe da bude:
Logina,
Aritmetika ili raunska
 Sreivanje i grupisanje statistikog
materijala
Statistike materijale pretvaramo u brojane
informacije uz pomo statistikih grupa i tabela.
Statistike serije se razlikuju od drugih grupa jer
su i kvantitative i kvalitativne.
Serije strukture mogu sadrati atributivna i
numerika obiljeja:
Atributivna serija (spolna struktura)
Geografska serija (sv.proizvodnja penice)
Numerika serija (prosta i intervalna)
Vremenske serije (prva kolona godina, mjesec...druga
vrijednos ili frekvencija).
 Obrada i analiza podataka
Prema ogranizacionom obliku, sreivanje
podataka moe biti:
Centralizovano,
Decentralizovano,
Kombinovano.
Prikazivanje statistikih podataka:
Statistike tabele,
Grafiko prrikazivanje statistikih serija(atributivne
serije, geografske serije, numerike serije, vremenske
serije).
 Parametri rasporeda frekvencija
Srednje vrijednosti obiljeja:
Aritmetika sredina,
Harmonijska sredina je reciprana vrijednost
aritmetike sredine recipranih vrijednosti skupa
elemenata (koristi se kada su veliine dva ili vie
skupa elemenata nalaze u obrnuto
proporcionalnom odnosu.
Geometrijska sredina.
Radna tabela Harmoniska sredina
xi fi fi x i fi/xi x if i

6 1 6 0,16 6
7 3 21 0,43 343
8 2 16 0,25 64
9 2 18 0,22 81
8 61 1,07 10.668.672
 Harmonijska sredina
Izraunava se na sledei nain:
Gdje je: n ili suma fi broj elemenata skupa, a
Xi i-ti element skupa.
f i 8
H 7,494
f i 1,06746

xi
Radna tabela geometrijska sredina.
xi fi log xi filog xi
6 1 0,77815 0,77815
7 3 0,84509 2,53529
8 2 0,90309 1,80618
9 2 0,95424 1,90845
8 - 7,02807
 Geometrijska sredina
Izraunavanje
f i
G xif i 8 10.668.672 7,560
f i log xi 7,02807
G anti log 0,87851
f i 8
G 100,87851 7,560
 Mjere centralne tendencije
Modus Mo najea vrijednost
Medijana Me dijeli OBIM POJAVE na dva
jednaka dijela
Radna tabela Modus i medijana
xi fi Kumulanta
rastua
6 1 1
7 3 1+3=4
8 2 4+2=6
9 2 6+2=8
8 -
 Izraunavanje - odreivanje
fmax = 3 => Mo = 7 (obiljeje kome odgovara
najvea frekvencija)
Mjesto Me je (N+1)/2=(8+1)/2=4,5 tako je
medijana izmeu 4 i 5 modaliteta u seriji i
jednak je njihovoj aritmetikoj sredini tj.
Me=(7+8)/2=15/2=7,5
Radna tabela standardna devijacija i
varijansa
Xi 7,625 fi (xi 7,625) fi (xi 7,625) xi fi xi
-1,625 -1,625 2,640625 36 36
-0,625 -1,875 1,171875 49 147
1,375 0,750 0,281250 64 128
2,375 2,750 1,890625 81 162
- 0 7,875000 - 473
 Mjere varijabiliteta-apsolutne
izraunavanje
f i ( xi ) 2 7,875
0,984 0,992
f i 8
f i xi2 473

2
7,625 2 59,125 58,141 0,992
f i 8
2 0,992 2 0,984
 Mjere varijabiliteta - relativne
Izranavanje
Kv koeficjent varijacije
Zi pokazatelj individualnih odstupanja vrijednosti
obiljeja od aritmetike sredine izraen brojem
standardnih devijacija (standardizovano ili
normalizovano odstupanje).
0,992
Kv 0,13
7,625
xi 10 7,625 2,375
z 2,39
0,992 0,992
 Prosta serija
Broj prodanih automobila u toku jednog dana na
posmatranom prodajnom mjestu iznosio je:
9 11 7 6 8 10 12 5
4 0
Potrebno je formirati adekvatnu statistiku seriju te
izraunati i objasniti:
a)
b) Mo i Me
c) ,, Kv i z(3)
Prosta serija serija negrupisanih podataka

xi fi
0 1
4 1
5 1
6 1
8 1
9 1
10 1
11 1
12 1
(ukupno) 10
 Radna tabela 7.
xi xi - (xi ) xi
0 -7,2 51,48 0
4 -3,2 10,24 16
5 -2,2 4,84 25
6 -1,2 1,44 36
7 -0,2 0,04 49
8 0,8 0,64 64
9 1,8 3,24 81
10 2,8 7,84 100
11 3,8 14,44 121
12 4,8 23,04 144
72 0 117,60 636
 Mjere centralne tendencije - sredine
Izraunavanje
xi 72
X 7,2
N 10
Mjere centralne tendencije - pozicione
fmax=1, odgovara svim modalitetima, zakljuak
prosta serija nema modus
Mjesto medijane je (N+1)/2=11/2=5,5
Me=(7+8)/2=7,5
 Mjere varijabiliteta - apsolutne
Izraunavanje

( xi )2
117,6
11,76 3,42
N 10
x 2
636

i2
7,2 2 63,6 51,84 3,42
N 10
2 3,42 2 11,76
 Mjere varijabiliteta - relativne
Izraunavanje
3,42
Kv 0,4763
7,2
xi 3 7,2 4,2
z 1,23
3,42 3,42