Kljuni pojmovi: drava, nacija, monarhija, republika,

unitarno, federativno, ustav, zakoni, trodioba vlasti, lokalna

samouprava
Definicija: drava je politika zajednicau kojoj postoji politiki aparat koji vlada na
osnovu utvrenih pravila koja prihvaaju, dobrovoljno ili prisilno, svi njezini lanovi.

Weber: ljudska zajednica koja prisvaja prava na monopol nad legitimnom uporabom
fizike sile na odreenom teritoriju.

Razmislite: Kada je nastala prva drava??

Politiki aparat institucije koje donose zakone, tjela dravne uprave koja provode
ciljeve vlasti, policija i oruane snage + institucije koje se bave specifinim
podrujima.
 Moderne drave
Karakteristike: Obiljeja:
- ideja graanstva - teritorij nad kojim ostvaruje suverenitet
- ista prava za sve - stanovnitvo koje ine dravljani sa
svojim pravima i dunostima
- iste dunosti za sve
- nacionalni identitet
- svijest o ulozi osobe u dravi
- osjeaj nacionalne pripadnosti
* Ubraja li se Hrvatska u drave nacije?
- osjeaj pripadnosti iroj politikoj
zajednici
 Suvreme drave monarhije ili republike, unitarne ili federativne

MONARHIJA drave u kojima je na elu monarh kao dravni poglavar.

- parlamentarna ili reprezentativna monarhija monarh nema stvarnu mo, nego
ima reprezentativnu ulogu. * to to znai?
Primjeri: VB, Norveka, vedska, Danska, Belgija...
- tradicionalna monarhija (emirat) monarh (emir) vlada zemljom uz pomo lanova
obitelji.
Primjeri: azijske i afrike zemlje (Maroko, UAE, Jordan)
 Republike imaju izabranog predsjednika koji moe i ne mora imati veliku
politiku mo ovisi o odnosu zakonodavne i izvrne vlasti.
VRSTE:
- parlamentarna predsjednika bira parlament, ima simboliku ulogu
- polupredsjednika predsjednika biraju birai, ima znaajke i parlamentarnog i
predsjednikog sustava.
- predsjednika predsjednik ima velike ovlasti, izabran je neposrednim izborima,
ima pravo veta.
 Po teritorijalnom ustrojstvu vlasti unitarne ili federativne

UNITARNE DRAVE: suverenitet na itavom teritoriju (Italija, Francuska, vedska)

FEDERATIVNE DRAVE: sastavljene su od teritorijalnih jedinica koje imaju
znaajan stupanj samostalnosti, vlastiti politiki ivot. Suverenitet je podijeljen
izmeu savezne drave i federalnih jedinica (Ruska Federacija, SAD, vicarska)
- Sredinja vlast kontorlira vanjske poslove, obranu zemlje i ekonomsku politiku
- Federalne jedinice: obrazovanje, zdravstvo, poljoprivreda, socijalna skrb.
KONFEDERACIJA zajednica labavo povezanih nezavisnih drava.

* Koje su prednosti, a koji nedostatci unitarizma i federalizma?v

 Ustav temeljni i najvii pravni akt jedne drave, njime se uspostavlja politiki i pravni poredak u toj
dravi.

Ustav RH:

lanak 1.
Republika Hrvatska jedinstvena je i nedjeljiva demokratska i socijalna drava.
U Republici Hrvatskoj vlast proizlazi iz naroda i pripada narodu kao zajednici slobodnih i ravnopravnih
dravljana.
Narod ostvaruje vlast izborom svojih predstavnika i neposrednim odluivanjem.

CILJ: uspostavljanje i ograniavanje moi i vlasti u odreenom politikom sustavu, uspostavljanje ravnotee
izmeu dravne moi i graanskih prava, izmeu dobrobiti veine i prava manjina.
 ZAKONI: najvanija pravna pravila, reguliraju pojedina podruja ivota i moraju biti u
skladu sa ustavom.
CILJ: poboljanje ivota svih graana, zatita njihovih prava i sloboda.

- Trebaju vrijediti za sve jednako, nitko ne smije biti iznad zakona.

- Moraju biti pravedni, u skladu s ustavom i moralnim naelima zajednice.
- Postupak donoenja zakona mora biti javan, i treba se odvijati po pravilima o
predlaganju, raspravljanju i usvajanju zakona.
- Pri donoenju zakona parlament mora imati kvroum, a donose se natpolovinom
veinom ili kod vanijih kvalificiranom veinom (2/3 zastupnika)
- Jednoglasna odluka - KONSENZUS
- grijeh struktura
 Moe li graanin predloiti donoenje zakona?

Pravo predlagati donoenje novog, ili izmjenu postojeeg zakona, prema lanku 129.
Poslovnika Hrvatskoga sabora, ima svaki zastupnik, klubovi zastupnika i radna tijela
Sabora te Vlada Republike Hrvatske. Iako je u nabrajanju ovlatenih predlagatelja
zakona u saborskom Poslovniku Vlada na posljednjem mjestu, ona je najei
podnositelj zakonskih prijedloga. Poslovnikom je propisano to sve mora sadrati
prijedlog zakona i u kojem roku ga je predsjednik duan uvrstiti u dnevni red
saborske sjednice. No, inicijativu za donoenje zakona Saboru moe uputiti svaki
graanin.
Primljeni prijedlog predsjednik Sabora proslijedit e predsjedniku matinog radnog
tijela, a ono je duno, najkasnije u roku od tri mjeseca, izvijestiti podnositelja o
ishodu njegove inicijative (lanak 42. Poslovnika).

IZVOR: http://www.sabor.hr/zanimalo-vas-je