PROMETNO PLANIRANJE

Prometno planiranje, prometne analize,

projektiranje prometnica
Prometno planiranje
 Postupak prometnog planiranja temelji se na procjeni
budue prijevozne potranje, odnosno na predvianju
utjecaja to e ga izazvati razliite razvojne politike na
njenu veliinu i razmjetaj.

Temeljni postupak za sve vrste prometnog planiranja

svodi se na analizu dosadanjeg razvitka prometa i
njezinu povezanost sa socijalno-demografskim i
ekonomskim karakteristikama drutva, prognozu rasta
stanovnitva i gospodarskog razvoja, pretvaranje tih
podataka u veliinu budueg prometa i odgovarajue
prijevozne ponude te na testiranju i vrednovanju
dobivenih rezultata za planirane varijante prometnog
sustava.
2. RAZVOJ PROMETNOG PLANIRANJA
Sustavno istraivanje prometa se, u svijetu, poelo
provoditi prije pedesetak godina, a bilo je potaknuto
napretkom tehnologije te naglim porastom broja
prijevoznih sredstava to je uzrokovalo daljnji razvoj
gradova te znaajna ulaganja u prometne infrastrukturne
graevine.

Prvi poeci planiranja temeljili su se na jednostavnom

ekspandiranju dotadanjih stopa rasta prometa i
shematskom prikazu prostorne razdiobe putovanja u
obliku tabelarnih prikaza o izvoritima i odreditima
putovanja.

Poetke ozbiljnijeg pristupa prometnom planiranju

predstavlja otkrie veze izmeu namjene povrina i
putovanja. Ovaj pristup je uspjeno primijenjen pri
izradi prometnih studija za velike gradove u USA; Detroit
i Chicago .
 PREDVIANJE NAMJENE
POVRINA
Stanovnitvo
Ekonomske aktivnosti
PREGLED STANJA Namjena povrina
Prije vozni kapaciteti
Namjena povrina
Putovanja
PREDVIANJE PUTOVANJA
Stvaranje putovanja
Razdioba putovanja
Budu}a potra`nja

PRIPREMANJE PLANA
CILJEVI I STANDARDI Namjenapovr{ina
Prometni sustav - Ceste i
javni prijevoz

TESTIRANJE PLANA
VREDNOVANJE Stvaranje putovanja
Rad optere}ene mre`e Razdioba putovanja
Ekonomsko vrednovanje Dodjeljivanje prometa na mre`u

Slika: Postupak izrade prometnog plana za Chicago 1962.

 Temeljna premisa svih studija je da se na temelju
planiranih namjena povrine za neku ciljnu godinu
(najee 20 godina) moe prilino dobro prognozirati
budua prometna potranja.

Openiti postupak se ukratko moe opisati na slijedei

nain: Napravi se nekoliko alternativnih planova za ciljnu
godinu koji ukljuuju razliite odnose uea javnog i
privatnog prijevoza. Zatim se operativne karakteristike
svake varijante procjenjuju u obliku prikaza prometnih
tokova na planiranoj mrei prometnica i bira se
optimalna na temelju kriterija kolektivne koristi za sve
korisnike (to ukljuuje vrijeme i kvalitetu putovanja,
zatim trokove izgradnje i odravanja prometnog sustava
te trokove prijevoza).
 Znanstveni pristup planiranju prometa omoguen je time to su uoene slijedee
zakonitosti u njegovom odvijanju:
1. Masovnost pojave prometnih kretanja pri emu postoje odreene pravilnosti u
odvijanju kretanja: ona su mjerljiva, redovna i ustaljena te uravnoteena po
izvoritima i odreditima, odnosno postoje vremenska (vidi primjer na slici ) i
prostorna kolebanja koja odraavaju odreena pravila ponaanja.
2. Uoeno je da namjena povrina, demografsko-socijalne i gospodarske
karakteristike drutva utjeu na veliinu te prostornu i vremensku razdiobu
kretanja.

Satne varijacije prometa u prosjenom radnom danu Satne varijacije prometa u prosjenom radnom danu
gradski tip vangradski tip
800
1200
700

1000 600

800 500

400
600
300
400
200

200 100

0 0
0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24
0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24
sati
sati

Slika: Primjeri vremenske razdiobe prometnih kretanja

 DEFINIRANJE CILJEVA

UTVRIVANJE PROBLEMA

IZBOR ALTERNATIVNIH
RJEENJA

TESTIRANJE I
VREDNOVANJE
ALTERNATIVA

IZBOR OPTIMALNE
VARIJANTE

Slika: Openiti postupak planiranja

Struktura procesa planiranja
DEFINIRANJE PROBLEMA I
OKVIRA PLANIRANJA

STVARANJE STATISTIKO-
DOKUMENTACIJSKE OSNOVE

PREDVIANJE DRUTVENO-
EKONOMSKOG RAZVOJA

PREDVIANJE PRIJEVOZNE
POTRANJE

STVARANJE I VREDNOVANJE
PLANA

DONOENJEODLUKE I
UTVRIVANJE POLITIKE
OSTVARENJA PLANA

Postupak prostorno-
prometnog planiranja
 1.Definiranje problema i okvira planiranja u ovoj fazi se utvruju kljuni
problemi, odreuju ciljevi i ogranienja, odreuju ulazni i izlazni podaci,
vrijednosna mjerila te izbor kriterija odluivanja.

1.1 Ciljevi Cilj predstavlja opi okvir za izradu varijantnih prijedloga plana.
Ciljevi moraju to vjernije odraziti potrebe ljudi promatranog podruja u skladu s
ciljevima drutveno ekonomskog razvitka, a odreuju se na temelju dosadanjih
razvojnih dostignua i tendencija budueg razvitka.

1.2 Ogranienja Utvrivanje ogranienja ima za cilj osigurati realnost

planskih predvianja i ostvarenja odabranih rjeenja. Ogranienja mogu biti
novana, ekoloka, prostorna...
1.3 Ulazni podaci Ulazni podaci za jedan transportni sustav su potranja za
prijevozom robe i ljudi koja ovisi o veliini i sastavu stanovnitva, namjeni
povrina, raspoloivosti razliitih vidova prometa te kapacitetu i razmjetaju
prometne mree, te o raspoloivosti novanih sredstava.

1.4 Izlazi Skup izlaznih podataka o veliini uinaka danog prometnog

rjeenja ine trajanje, kvaliteta i troak prijevoza. Oni predstavljaju rezultat funkcija
ulaznih podataka i svojstava sistema. Veliina i smjer izlaza odreuju u kojoj su
mjeri ispunjeni ciljevi sistema.

1.5 Kriterij odluivanja je postupak koji omoguuje planeru da pojedinane

vrijednosne mjere razliitih izlaznih veliina te potrebnih financijskih sredstava za
izgradnju i odravanje sustava pretvori u jedinstvenu mjeru vrijednosti sistema to
omoguava utemeljen izbor optimalnog sistema.
 POSTUPAK I METODE PREDVIANJA PRIJEVOZNE
POTRANJE
Cilj predvianja prometne potranje je prognoziranje vrijednosti o ukupnoj veliini,
sastavu i nainu prijevoza ljudi i robe na prometnoj mrei u razdoblju za koji se
izrauje plan. Temeljna pretpostavka ove faze je da postoji uzrono-posljedina
veza izmeu prometne potranje i drutveno-ekonomskih obiljeja promatranog
podruja. Pretpostavka modela potranje je da se za neku ciljnu godinu (obino 20
godinu) moe kvalitetno procijeniti stanje prometne potranje na temelju sadanjih
uvjeta razvijenosti drutva, postojee namjene povrina i postojee prometne
infrastrukture te predvienog razvoja drutva, buduih namjena povrina i planirane
prometne infrastrukture.

Obino se u procesu prometnog planiranja prijevozna potranja opisuje brojem

putovanja (to podrazumijeva broj putovanja pojedinih osoba obavljen bilo kojim
prijevoznim sredstvom ili pjeke). Broj putovanja vozila se iz tog podatka dobije
dijeljenjem broja putovanja s faktorom okupiranosti vozila koji predstavlja
prosjeni broj putnika koji se prevozi vozilom.

Svako putovanje se moe opisati slijedeim obiljejima:

1. izborom da li da se putuje ili ne,

2. vremenom putovanja,
3. odreditem putovanja,
4. odabranim prijevoznim sredstvom i
5. izabranom rutom
 Pri modeliranju, odnosno opisivanju navedenih obiljeja putovanja mogu se
primijeniti dva osnovna naina, prvi je opisivanje ovih obiljeja istovremeno, a
drugi pristup je da se pojedina obiljeja opisuju uzastopno. Ako se biranje, odnosno
modeliranje navedenih aktivnosti vezanih za putovanja rade istovremeno govori se
o koritenju izravnih modela. Ako se modeliranje obiljeja putovanja radi
uzastopno govori se o slijednim modelima.

Podaci koji se koriste u tim modelima mogu biti zajedno grupirani te opisivati
karakteristike pojedinih podruja analiziranog prostora (zone) ili ti isti podaci mogu
biti diskretizirani tako da opisuju svojstva kuanstava ili pojedinaca. Ako se koriste
podaci koji opisuju nastajanje prometa na temelju karakteristika pojedinih zona
rezultirajui modeli se nazivaju agregatnim, a ako se koriste podaci koje opisuju
nastajanje putovanja za slina kuanstva ili osobe onda se modeli nazivaju
dezagregatnim.

Iz ovih razliitih pristupa u predvianju prometne potranje proizale su 4 vrste

modela:
1. Slijedni agregatni
2. Izravni agregatni
3. Slijedni dezagregatni
4. Izravni dezagregatni
 Obuhvat planiranja

PROSTORNI (ue i ire podruje)

VREMENSKI OBUHVAT (do 20 godina)
 Podjela grada na zone slinih aktivnosti

Bez obzira koji e se modeli koristiti (slijedni, izravni,agregatni) poetak

planiranja obuhvaa definiranje granica istraivanja i razdiobu podruja na zone
slinih aktivnosti. Zatim se modeliraju slijedea obiljeja putovanja: stvaranje,
razdioba, izbor prijevoznog sredstva te na kraju pripisivanje putovanja na
mreu prometnica.
 Metode prometnog planiranja
Slijedni (agregatni, dezagregatni)
Izravni (agregatni, dezagregatni)

i Stvaranje putovanja j

Razdioba putovanja
i j
Ti,j
Ti,j auto

i Izbor prijevoza j
Ti,j javni prijevoz

i
Dodjeljivanje putovanja

j
Izabrana ruta kretanja
(ulice) od i do j

Prikazi modeliranja pojedinih faza putovanja

OBILJEJA GRADSKIH STVARANJE PUTOVANJA
AKTIVNOSTI

RAZDIOBAPUTOVANJA

MREA
INDIVIDUALNOG I
JAVNOG
PROMETA
IZBOR PRIJEVOZNOG
SREDSTVA

DODIJELJIVANJE NA DODIJELJIVANJE NA
MREU PROMETNICA- MREU PROMETNICA-
INDIVIDUALNI JAVNI PRIJEVOZ

Shematski prikaz postupka slijednog predvianja

prijevozne potranje s definiranim pod modelima
 POETNA GODINA CILJNA GODINA

UTVRIVANJE POSTOJEE PREDVIANJE RAZMJETAJA

NAMJENE POVRINA NAMJENE POVRINA

ISTRAIVANJE PROMETA

JEDNADBE NASTAJANJA
PUTOVANJA

ODREIVANJE KRAJEVA
PUTOVANJA PO ZONAMA
RAZDIOBA PUTOVANJA

ALTERNATIVNI PROMETNI SUSTAV

IZBOR PREVOZNOG SREDSTVA
VELIINE PROMETA IZMEU
IZVORINO-CILJNIH ZONA

DODJELJIVANJE NA DODJELJIVANJE NA
MREU PROMETNICA MREU PROMETNICA

PROVJERA SA POSTOJEIM PROMETNA OPTEREENJA

VRIJEDNOSTIMA PO VOROVIMA I DIONICAMA
-KALIBRIRANJE MODELA PROMETNE MREE

Prikaz aktivnosti ukljuenih u postupak predvianja prijevozne potranje

 Postupak je slijedei: Prvo se osnovni set modela kalibrira za poetnu
godinu istraivanja (na temelju brojanja prometa i ankete domainstava te
ostalih istraivanja), a zatim se on koristi za prognozu prijevozne potranje
po veliini i razdiobi meu zonama, izboru prijevoznog sredstva te
dodjeljivanju na mreu prometnica za pretpostavljeno stanje namjene
povrina i drutveno-gospodarskih obiljeja u ciljnoj godini.

Svrha faze analize stvaranja putovanja je odreivanje fzavisnosti izmeu

krajeva pojedinih putovanja nastalih ili privuenih u neke zone te saznanja
o namjeni povrina i ostalim obiljejima analizirane zone. Najee se
koristi tehnika viestruke regresijske analize.

Svrha faze razdiobe putovanja je da razvije procedure kojima se moe

utvrditi razdioba putovanja izmeu pojedinih zona. Najee se koristi tzv.
gravitacijski model.

Svrha faze izbora prijevoznog sredstva je da razvije proceduru koja

simulira nain na koji se putnik odluuje o izboru sredstva za putovanje od
izvorita do odredita. Obino se koriste funkcije korisnosti ili nekorisnosti
kojima se usporeuje konkurentnost prijevoznih sredstava.

Svrha faze pripisivanja putovanja je simuliranje naina na koji putnici

biraju konkretne dionice prometne mree kreui se od izvorita do
odredita,tj. utvrditi raspodjelu prometa na mrei prometnica.
 AGREGATNI MODELI
Ovi modeli polaze od pretpostavke da izbor putovanja ovisi o varijablama
zajednikim za itavu zonu. Stoga ovi modeli prikazuju samo meuzonske
varijacije prometnih kretanja, a ne unutar zonske (zato treba biti oprezan
kod izbora veliine zona jer unutar zonska kretanja mogu ponekad biti vea
od kretanja izmeu zona).

Openiti zapis faze razdiobe putovanja agregatnog modela je slijedei

Tij= f(Di,Aj)

gdje je
Tij broj putovanja iz zone i u zonu j,
Di drutveno-ekonomsko obiljeje izvorine zone,
Aj privlanost odredine zone (s obzirom na namjene povrina)
 SLIJEDNI AGREGATNI MODELI
Ovim se modelima definira slijed faza u realizaciji
putovanja: stvaranje, razdioba, nainska podjela i STVARANJE PUTOVANJA
pripisivanje putovanja. Ovi se modeli zato nazivaju
etverofaznim modelima.

Obiljeje slijednih modela je to to se u njima polazi od

pretpostavke da funkcija kojom se opisuje stvaranje PROSTORNA RAZDIOBA
PUTOVANJA
putovanja ne ovisi o ponudi (vrijeme putovanja na
prometnicama, cijena, uestalost prijevoza) ve iskljuivo o
potranji, odnosno obiljejima zone. Tek se u u fazi
nainske podjele izbora prijevoznog sredstva i pripisivanja NAINSKA PODJELA
modelira utjecaj prijevozne ponude na izbor putovanja. PUTOVANJA

Funkcija budue potranje se iskazuje kroz slijed funkcija

koje odraavaju navedene faze. Ako Tijkr iskazuje veliinu
putovanja iz zone i u zonu j s prijevoznim sredstvom k po PRIPISIVANJE PUTOVANJA
putu r to u ovim modelima pretpostavlja da se prvo
procijeni Ti, pa Tij, zatim Tijk te na kraju Tijkr. Svaka je
faza predodreena rezultatom prethodne i svaka zahtijeva
tvorbu matematikih modela razliite sloenosti i stupnja Faze slijednog
pouzdanosti. agregatnog modela
Faze slijednog agregatnog modela
 IZRAVNI AGREGATNI MODELI
Da bi se izbjegle slabosti slijednih agregatnih modela moe se krenuti od
pristupa da se budua prijevozna potranja procjenjuje jednim postupkom
koji obuhvaa sve mogunosti izbora odjedanput. Na taj nain su nastali
izravni modeli.

Ukratko ovaj postupak se moe opisati kao istodobna procjena svih

obiljeja putovanja koja su povezana s glavnim komponentama
putovanja: uestalost, doba dana, odredite, prijevozno sredstvo i put
(ruta).

S obzirom na funkcionalne oblike ovih modela razlikujemo tri vrste

modela:
1. Modeli izbora specifinog prijevoznog sredstva
2. Modeli izbora apstraktnog prijevoznog sredstva
3. Modeli nainske podjele.
Tijkn f kn ( Lijk , Si , S j , Ai , A j )

Ad A. Modeli izbora specifinog prijevoznog sredstva

Ovim modelima se uzimaju u obzir samo ona prijevozna sredstva koja su

tehnoloki stvarno raspoloiva u postojeem prometnom sustavu. Prema
ovim modelima je uee putovanja , sa svrhom "n" izmeu zona i i j
prijevoznim sredstvom k funkcija razine prijevozne usluge Lijk , obiljeja
korisnika prijevozne usluge Si i Sj, te obiljeja drutveno ekonomskih
aktivnosti u izvorinoj i odredinoj zoni Ai, Aj. Primjer modela je dan
slijedeim izrazom:

Postoje razliiti oblici ovih modela, a najee za ulazne podatke koriste

slijedea obiljeja nosioca putovanja i putovanja: broj stanovnika zone,
prihodi, trokovi putovanja odreenim prijevoznim sredstvom, trajanje
putovanja odreenim prijevoznim sredstvom.
Ad B. Modeli izbora apstraktnog prijevoznog sredstva
Ovi modeli pruaju mogunost ukljuenja buduih prijevoznih sredstava u model
predvianja prometne potranje. Projekcija putovanja odreenim prijevoznim
sredstvom definirana je pomou znaajki prijevozne usluge to ukljuuje trokove
putovanja najjeftinijim prijevoznim sredstvom, vrijeme putovanja izmeu zona i i j
prijevoznim sredstvom k, vrijeme putovanja najbrim prijevoznim sredstvom,
uestalost putovanja izmeu i i j sredstvom k te najvea uestalost putovanja nekim
prijevoznim sredstvom.

Primjer modela:

je veliina prometa izmeu i i j u oba smjera prijevoznim sredstvom k

a je konstanta
Pi, Pj stanovnitvo zona
Yi, Yj dohodak po stanovniku
cijk su trokovi putovanja najjeftinijim prijevozom
tijk je vrijeme putovanja izmeu zona i i j sredstvom k
t*ij je vrijeme putovanja najbrim prijevoznim sredstvom
fijk uestalost prijevoza
t*ij je uestalost prijevoza najuestalijim prijevoznim sredstvom

AdC. Modeli nainske podjele

Ovi modeli ukljuuju dvije zasebne funkcije, jednu koja slui za predvianje svih
putovanja iz i u j i drugu koja slui za predvianje uea putovanja koja e koristiti
odreeno prijevozno sredstvo.
 DEZAGREGATNI MODELI
Dezagregatni modeli su nastali kao posljedica tenje da se uklone nepovoljna
obiljeja agregatnih modela koji se temelje na varijablama koje opisuju obiljeja
itavih zona.
Dezagregatnim modelima se opisuje proces prijevoza na temelju pojedinanog
izbora.Kod ovih modela se funkcija neovisnih varijabli kojima se opisuje neka
pojava iskazuje pomou vjerojatnosti.

Izbor ponaanja pojedinog putnika zasniva se na teoriji korisnosti, odnosno

nekorisnosti tako da putnik bira varijantu koja maksimizira njegovu korist (uz neku
vjerojatnost P), odnosno koritenjem funkcija nekorisnosti minimizira (npr.
trokove putovanja).

To vodi do specifikacije neke funkcije korisnosti kojom se procjenjuje poeljnost

neke varijante i obiljeja Zi za donositelja odluke obiljeja Kj to se moe pisati
kao:
U=U(Zi, Kj)
gdje je
Zi vektor obiljeja varijante i
Kj vektor obiljeja donositelja odluke j.
 Primjer koritenja funkcije nekorisnosti ili trokova putovanja:

n=1,..,N, m=1,..,M

gdje je
z ijk trokovi putovanja izmeu zone i i zone j prijevoznim sredstvom k
k
X nij n-to obiljeje prijevoznog sredstva k izmeu zona i i j koje pridonosi porastu trokova
putovanja prijevoznim sredstvom k
um M-to drutveno-ekonomsko obiljeje stvaraoca putovanja
c konstanta
an, bm koeficijenti koji odraavaju relativni doprinos obiljeja sustava i stvaraoca putovanja
trokovima putovanja
SLIJEDNI DEZAGREGATNI MODELI

Prvi razvijeni slijedni dezagregatni modeli bili vezani uz donoenje o

izboru naina putovanja.
Danas se koristi vie metoda kojima se vjerojatnost nainske podjele
izbora prijevoza procjenjuje na temelju pojedinanog ponaanja putnika:
1. Diskriminacijska analiza
2. Logistika analiza
3. Vjerojatnosna analiza
Ad A. Diskriminacijska analiza

Primjenom ove metode se dobiju funkcije vjerojatnosti kojima se procjenjuje vjerojatnost da e putnik s
danim skupom obiljeja izabrati odreeno prijevozno sredstvo.

Primjer:
Pijk=f(Cijk, Hijk, Cij, Hij, Dijk,)
gdje je
Pijk uee putnika izmeu zona i i j koji upotrebljavaju sredstvo k
Cijk troak upotrebe sredstva k izmeu zona i i j
Cij najnii troak putovanja
Hij najkrae vrijeme putovanja
Hijk relativno vrijeme putovanja
Dijk relativna uestalost polazaka prijevoznog sredstva k
Ad B. Logistika analiza

Ovom se analizom utvruje vjerojatnost izbora prijevoznog sredstva u ovisnosti o poeljnosti njegove
upotrebe za odreeno putovanje koje se oituju u :

Razlici trajanja putovanja izmeu nastala koritenjem dva prijevozna sredstva

Razlike u trokovima putovanja za dva prijevozna sredstva s obzirom na prosjene trokove
Razlike u broju dijelova putovanja (pjeaenje, ekanje i vonja pojedinim prijevoznim
sredstvom).
Vremena utroenog na pjeaenje i ekanje ako se ide npr. vlakom

Primjer logistike krivulje % upotrebe javnog prijevoza

100

75

50

25

Auto bolji Javni prijevoz bolji

Razlika u trokovima,vremenu...
 c. Vjerojatnosna analiza

Ovim se modelima pretpostavlja da je vjerojatnost upotrebe javnog prijevoza distribuirana u skladu s

razlikama u nekorisnosti upotrebe individualnog i javnog prijevoza.
Postotak upotrebe javnog prijevoza izraava se funkcijom tipa:

G ( x)
P f ( z )dz

G(X)= funkcija nekorisnosti li 100
a
b
o
m
o
t
u
a
e
b
e
rt
o
p 50
u
k
a
t
o
ts
o
P

0
Trokovi javnog prijevoza - trokovi automobila

- 0 +