ZDRAVSTVENA NJEGA

NEUROKIRURŠKOG
BOLESNIKA

Vesna Brzić, bacc med techn

Zavod za neurokirurgiju
KBC SPLIT
 POJAM NEUROKIRURŠKOG BOLESNIK
na neurokirurškom odjelu liječe se bolesnici koji boluju od kirurških bolesti
centralnog i perifernog živčanog sustava.
INDIKACIJA ZA PRIJEM NA ODJEL NEUROKIRURGIJE

NEUROKIRURGIJA
-bolesti mozga (expanzivni procesi-tumori-benigni ili maligni)
-bolesti kralješnice(expanzivni procesi-tumori-benigni ili
maligni i prolapsi diskusa)
-prirođene i stečene malformacije centralnog i perifernog
živčanog sustava.

NEUROTRAUMA
-ozljede glave
-ozljede kralješnice, kralježnice moždine i perifernih živaca
 DIJAGNOSTIKA BOLESTI I OZLJEDA
Radiološke pretrage:
1.Nativne
2. CT
Kontrastne:
1.Angiografija
2.Mijelografija
3.Kompjuterizirana tomografija
s kontrastom
Nuklearnomedicinske metode:
1.Magnetska rezonanca
2.Scintigrafija

Klinički pregled bolesnika

Laboratorijske pretrage
PREDHOSPITALNI POSTUPCI-TRANSPORT

•BOLESNICI S POVREDOM KRALJEŠNICE

•BOLESNICI S POVREDOM GLAVE

 SESTRINSKA SKRB KOD PRIJEMA
BOLESNIKA NA ODJEL NEUROKIRURGIJE

Prijem bolesnika može biti:

•HITNI

•REDOVNI-PLANIRANI
INDIKACIJA ZA HITNI PRIJEM:

•NAJČEŠĆE NEUROTRAUMA, rijeđe

DEKOMPENZIRANI EXPANZIVNI PROCESI
 PROCJENA PRIORITETA

Medicinska sestra se orijentira o stanju bolesnika inspekcijskim pregledom da

bi mogla ustanoviti imali kod bolesnika neposredne ugroženosti:

•Gušenja (bolesnik je bez svijesti do gušenja dolazi zbog sekreta ili zapadanja jezika)
•Prestanak disanja
•Prestanak cirkulacije
•Veliko krvarenje
 INTERVENCIJE MEDICINSKE SESTRE
U HITNIM STANJIMA

•staviti bolesnika u odgovarajući položaj

•održavati dišne putove prohodnim
•kontrolirati zapadanje jezika
•vršiti aspiraciju sekreta
•promatrati i kontrolirati stanje svijesti
•mjeriti, upisivati vitalne funkcije(RR,puls,T.Temp.,frekvenciju disanja, stanje zjenica,
motornu funkciju, neurološki status)
•priključiti monitoring za kontinuirano praćenje vitalnih funkcija
•kontrolirati unos tekućina te mjeriti diurezu
•provoditi medikamentoznu terapiju
•evidentirati napravljeno u medicinsku i sestrinsku dokumentaciju
•biti psihička potpora bolesniku i njegovoj rodbini
 CILJEVI

•stabilizirati bolesnika i održavati stanje stabilnim

•održavati dišne putove prohodnim
•ublažiti bol
•ublažiti strah od ishoda bolesti
•smiriti i izvijestiti rodbinu o stanju bolesnika
•zapisati i evidentirati u dokumentaciju učinjeno
 NEURTRAUMA
KRANIOCEREBRALNE OZLJEDE

Kraniocerebralne ozljede predstavljaju najrazličitije vrste ozljede glave i

njezina sadržaja.

Prema anatomskim strukturama koje mogu biti oštećene razlikujemo:

•OZLJEDE MEKIH TKIVA (EPICRANIUM)
•OZLJEDE KOSTIJU LUBANJE (CRANIUM)
•OZLJEDE LUBANJSKE JAME (ENDOCRANIUM)
O tome da li postoji komunikacija izvan preko otvorene
kože i potkožja ili ne, ozljede mogu biti:

•OTVORENE KRANIOCEREBRALNE OZLJEDE

•ZATVORENE KRANIOCEREBRALNE OZLJEDE
 PRIJELOMI KOSTIJU LUBANJE
Obično se dijele:

•PRIJELOM KOSTIJU LUBANJE (FRACTURA CRANII)

•PRIJELOM BAZE LUBANJE (FRACTURA BASEOS CRANII)
•IMPRESIJSKI PRIJELOM (FRACTURA IMPRESIVA)

Kod zatvorenih kraniocerebralnih ozljeda,

stupanj oštećenja što ga izaziva mehanička sila može varirati:

•POTRES MOZGA
•KONTUZIJA MOZGA
•KOMPRESIJA MOZGA
Svijest može biti duboko poremećena, a najčešće se spominje:

•SOMNOLENCIJA
•SOPOR
•SEMIKOMA
•KOMA
 Radi dijagnostičkog usmjerenja i terapijskih postupaka te prognoze radi,
važno je znati procijeniti dubinu kome.

To radimo pomoću «Glasgowske ljestvice kome».

U sklopu kraniocerebralnih ozljeda kompresiju najčešće uzrokuju:

•EPIDURALNI HEMATOM-akutno arterijsko krvarenje

•AKUTNI SUBDURALNI HEMATOM-u praksi se često ne može sa sigurnošću

razlikovati od epiduralnog hematoma

•SUBDURALNI HEMATOM-hematom koji nastaje nekoliko dana ili

mjeseci nakon povrede

•INTRACEREBRALNI HEMATOM-nastaje pri ozljedi ili zbog patološki promijenjenih

krvnih žila mozga.
KOMPLIKACIJE NAKON KRANIOCEREBRALNIH OZLJEDA
MOGU BITI:
RANE- katkada su veoma teške, sa velikim postotkom smrtnosti

KASNE- umanjena radna sposobnost do potpunog gubitka iste,

mogu nastati i psihičke promjene

Medu najčešće komplikacije spadaju:

•EDEM MOZGA
•INFEKCIJA
1.Infekcija kirurške rane
2.Infekcija respiratornog trakta
3.Infekcija urotrakta
•OSTEOMIJELITIS
•MENENGITIS
•ABSCES
•GNJOJNA FISTULA
•POSTTRAUMATSKA EPILEPSIJA
•RINO I OTO LIKVOREJA
•TRAUMATSKA ANEURIZMA ILI FISTULA
 NEUROTRAUMA
– OZLJEDA KRALJEŠNICE

Ozljede kralješnice nastaju kao posljedica djelovanja izazvane ili posredne sile,
najčešće u prometnim nesrećama, sportskim aktivnostima
(skijanje na vodi, skokovi na glavu),u industriji.

Mogu biti ozljede mekog ili koštanog tkiva, s trajnim ili prolaznim posljedicama.

Ozljede mogu biti:

•Kontuzije
•Krvarenja
•Napuknuća
•Prijelomi
•Ozljede moždine
•Ozljede intravertebralih diskova
 REDOVNI PLANIRANI PRIJEM
NEUROKIRURSKOG BOLESNIKA

Tu spadaju elektivni zahvati na mozgu i kralješnici:

•TUMORI MOZGA
•TUMORI MEDULE SPINALIS
•PROLAPSI DISKA

Intrakranijalni tumori ,mogu ‘ležati’ u samom mozgu i izvan njega,

mogu potjecati od njegova tkiva ili su metastatski tumori.

Najčešće su metastaze kacinoma dojke ili bronha.

PRIMARNI su tumori mozga pretežno gliomi, nastaju od glija stanica.

Meningeomi potječu od moždanih ovojnica.

Svi intrakranisjski tumori uzrokuju oštećenja i razaranja pojedinih dijelova

moždanog tkiva sa simptomima ispada pojedinih funkcija,
a mogu uzrokovati i sindrom povećanog intrakranijskog tlaka.
 SMJEŠTAJ BOLESNIKA NA ODJELU
NEUROKIRURGIJE

Postupci kod prijema bolesnika na odjel variraju od jednostavnih do složenih,

a uvjetovani su bolesnikovim stanjem pri prijemu-bolesnikovim
potrebama za zdravstvenom njegom, dijagnostikom i liječenjem.

Možemo razlikovati:

•NAIZGLED ZDRAVE OSOBE

•AKUTNO BOLESNE OSOBE
•KRONICNO BOLESNE OSOBE
•UNESRECENE OSOBE
•ZDRAVE OSOBE

Ovisno o tome kakva je svijest bolesnika ,vitalne funkcije-RR,

puls T.temperatura, fiziološki i patološki refleksi ,
da li bolesnik ima neurološkog deficita, da li ima promjene
na zjenicama smještamo bolesnika u;

•Jedinicu intenzivne njege

•Jedinicu standardne-minimalne njege
SESTRINSKE INTERVENCIJE KOD PRIJEMA
NEUROKIRURSKOG BOLESNIKA
•obavijestiti liječnika o prijemu bolesnika

•uspostaviti liste medicinske i sestrinske dokumentacije uz

krevet bolesnika

•utvrditi način prehrane bolesnika

•izmjeriti visinu i težinu bolesnika i upisati u temperaturnu listu

•provjeriti pokretljivost bolesnika

•provjeriti orijentiranost bolesnika i stanje njegove svijesti

•u slučaju hitnosti pripremiti bolesnika za pregled,

pretrage, zahvate i primijeniti propisanu terapiju

•visa medicinska sestra, voditelj zdravstvene njege u smjeni uzima

sestrinsku anamnezu i pregledom bolesnika uspostavlja plan program
zdravstvene njege te listu dokumentacije zdravstvene njege
 SESTRINSKI CILJEVI PRILIKOM PRIJEMA
NEUROKIRURŠKOG
BOLESNIKA

tijekom hospitalizacije bolesnik će:

• razumjeti (objasniti) uzroke problema i načine na koje mu se pomaže

• realno procjenjuje vlastite mogućnosti i prihvaća pomoć
• sudjelovati u planiranju i provođenju zdravstvene njege
• bolesnikova koža bit će neoštećena, neće dobit dekubitus
• bolesnik će imati redovito stolicu
• bolesnik će normalno mokriti
• bolesniku će biti ublaženi bolovi(npr. dati analgetik svakih 30 min.)
 SESTRINSKA SKRB U PRIJEOPERACISKOJ PRIPREMI
ZA OPERATIVNI ZAHVAT
Sestrinska uloga u prijeoperativnoj fazi počinje onda kada je donesena odluka
o operaciji, a završava onda kada je bolesnik uspješno operiran.

Odgovornost liječnika i medicinske sestre je da omogući bolesniku i njegovoj rodbini

dovoljno informacija tako da odluka o operaciji bude donesena na temelju
ispravnih i za bolesnika razumljivih informacija.

Informacijski koncept obuhvaća da je bolesnik potpuno informiran o indikacijama za

operaciju, mogućim alternativnim metodama, potencijalnim rizicima, privremenim
ili trajnim nesposobnostima nakon operacije.

Razgovarajući o ovim točkama iskreno i odgovarajući na pitanja bolesnika i obitelji

smanjuje se mogućnost nesporazuma i donošenja neispravnih odluka.

Kirurška intervencija je uobičajen tretman za neka neurološka stanja.

Kraniotomija i extipacija intravertebralnog diska su najučestalije procedure koje se

provode kod neurokirurških bolesnika.

Mjesto kirurškog pristupa ovisi o lokalizaciji lezije.

 Svrha sestrinske skrbi u prijeoperacijskoj pripremi:

-plan zdravstvene njege izrađuje se za svakog bolesnika posebno na osnovu

sustavno i ciljano utvrđenih potreba kako prije zahvata tako za vrijeme
boravka bolesnika u operacijskoj dvorani te nakon operacije

-da bolesnik što bolje podnese fizičku i psihičku pripremu za

operativni zahvat

-što skoriji oporavak i odlazak prema centru za rehabilitaciju ili kući

Ciljevi sestrinske skrbi:

-bolesnik će biti fizički i psihički pripremljen za operacijski zahvat
-bolesnik i njegova rodbina imat će potporu
-primit će propisanu medikamentoznu terapiju
-biti će kompletirana medicinska dokumentacija
-bolesnik će bit educiran-usvojit će potrebna znanja
o vježbama i ponašanju nakon operacije.
 SESTRINSKA SKRB NA DAN OPERACIJE-
INTERVENCIJE

-bolesnik je natašte

-zubna proteza, naočale, nakit, sat, sve vrijedne stvari bolesnika

se pohranjuju u bolnički sef

-bolesnik sam ili uz pomoć sestre obavlja toaletu –kupanje,

-bolesnika se podsjeti da se pomokri

-ako je liječnik odredio bandažiranje noga postavljaju se elastični zavoji

-pola sata prije odlaska daje se ordinirana premedikacija

-mjere se vitalne funkcije,upisuju se u temperaturnu listu

-bolesnik ovako pripremljen u krevetu vozi se u operacijsku dvoranu i predaje

na daljnju skrb sestri u operacijskoj dvorani
 SESTRINSKA SKRB U OPERACIJSKOJ DVORANI

•Prihvaća bolesnika i provodi psihičku potporu do uvoda u anesteziju

•Priprema, kontrolira potreban zavojni materijal

•Priprema materijal za anesteziju i anesteziološke postupke

•Skrbi o pravilnom položaju bolesnika na operacijskom stolu i provodi mjere

za suzbijanje nastanka oštećenja tkiva

•Skrbi za biološke materijale(analiza PHD, brisevi, punktati, citološki

materijal)

•Evidentira u sestrinsku dokumentaciju učinjeno

•Sestrinska skrb kod izvoda bolesnika iz anestezije, praćenje do sobe za

buđenje (recowery room)
CILJEVI SESTRINSKE SKRBI U OPERACIJSKOJ
DVORANI

• Bolesnik neće dobiti oštećenje tkiva

• Bolesnik neće dobiti oštećenje vaskularnog sustava

• Bolesnik neće dobiti komplikacije respiratornog trakta

• Bolesnik neće dobiti komplikacije urogenitalnog trakta

• Bolesnik neće dobiti intrahospitalnu infekciju

• Bolesnik će biti adekvatno rehidrirani transportiran do jedinice

intenzivne skrbi ili bolesničke sobe
 PACU-POSTANESTHESIA CARE UNIT—RECOWERY ROOM

Recowery room ili soba za buđenje formirana je da bi se smanjila učestalost

komplikacija neposredno nakon operacijskog zahvata kako anestezioloških
tako i kirurških te da bi se omogućila optimalna medicinska skrb. Rana
poslijeoperacijska faza je vremensko razdoblje od prestanka davanja
anestetika do klinički evidentnog povratka stanja svijesti, refleksne aktivnosti,
osjeta boli i mišićne snage. Za svakog operiranog bolesnika to je kritično
vremensko razdoblje u kojem još uvijek nisu uspostavljeni regulacijski i
kompenzacijski mehanizmi i to zbog operacijske trauma i anestezijskog
naknadnog djelovanja. U ovoj je fazi neophodno intenzivno praćenje vitalnih
funkcija bolesnika da bi se spriječile eventualne komplikacije, tena pojavu istih
odmah reagiralo. Kod prijema bolesnika u recawery room odmah se kontrolira
stanje svijesti, spontano disanje, saturacija kisikom, krvni tlak i puls. Prilikom
prijema bolesnika važno je prenijeti sve relevantne informacije.

MONITORING PACU JE ;
1. KLINIČKI
2. APARATIVN
3. LABORATORIJSKI
 Klinički monitoring je osnova nadzora bolesnika. Potrebna je kontinuirana
•Procjena stanja svijesti
•Disanja (frekvencija, dubina, auskultacija)
•Cirkulacija(boja koze ,temperatura, kvaliteta pulsa)
•Povratak neuroloških funkcija nakon anestezije
•Kontrola diureze.......
•Aparativni monitoring podrazumijeva
•Kontinuirani EKG monitoring
•Invazivno mjerenje krvnog tlaka
•Mjerenje pulsa
•Oximetrija....

Laboratorijske metode se rade samo prema izričitom traženju anesteziologa ili

neurokirurga. Nema rutinskog vađenja krvi. Od pretraga najčešće se rade
•GUK
•KKS
•ELEKTROLITI
•ABS..
 INTERVENCIJE KOJE SE PROVODE U PACU

•Maska s kisikom (povećana potreba za kisikom zbog boli, stresa,

pothlađenosti i drhtanja)
•Priključivanje na aparativni monitoring
•Infuzijska i analgetska terapija
•Po potrebi aspiracija
•Promatranje stanja svijesti i psihička potpora
•Dokumentacija

Nakon dva sata bolesnik se premješta u jedinicu intenzivne skrbi, ako su u

pitanju operacije glave ili teze operacije na kralješnici.

Ako je u pitanju npr.operacija extipacije intravertebralnog diska, bolesnik može

ići na odjel u svoju sobu, ako to njegovo stanje dozvoljava.
SESTRINSKA SKRB U JEDINICI INTENZIVNE NJEGE

Nakon što je bolesnik primljen u jedinicu intenzivne njege medicinska

sestra sudjeluje u planiranju i provođenju zdravstvene njege, te
planiranju i provođenju medicinsko tehničkih postupaka.
 INDIKACIJA ZA PRIJEM BOLESNIKA U JEDINICU
INTENZIVNE NJEGE:

•Bolesnici u kritičnom zdravstvenom stanju s gubitkom ili ozbiljnom ugroženošću

jedne ili više vitalnih funkcija

•Bolesnik nakon operacija tumora ili komplikacija koji bi ubrzo dospjeli u kritično
stanje bez intenzivnog liječenja, praćenja i njege
 CILJ INTENZIVNOG LIJEČENJA I NJEGE

Uspostaviti bolesnikove vitalne funkcije, omogućiti liječenje osnovne

bolesti, ukloniti uzroke koji su doveli do poremećaja vitalnih funkcija
INTERVENCIJE MEDICINSKE SESTRE U JEDINICI
INTENZIVNE NJEGE
•Promatra, mjeri, bilježi i izvještava o bolesnikovom stanju
•Izgled bolesnika(boja koze i sluznica, položaj)
•Subjektivne bolesnikove problema(bol, strah)
•Vitalne funkcije(tlak, puls, disanje, temperatura)
•Kontrola diureze
•Kontrola drenova
•Kontrola unosa primljene i izlučene tekućine
•Kontrola zavoja(krvarenje)
•Kontrola ABS
•Kontrola EKG
•Održavanje prohodnosti dišnih putova
•Provodi osobnu higijenu bolesnika
•Provodi hranjenje bolesnika (oralno ili enteralno) provodi postupke za
sprječavanje mogućih komplikacija
•Primjenjuje propisanu terapiju
•Prepoznaje i intervenira u hitnim stanjima
•Provodi sve mjere u sprječavanju nastanka intrahospitalnih infekcija
Provodi sve mjere u sprječavanju nastanka komplikacija dugotrajnog
ležanja (dekubitus)-procjena rizika po KNOLL skali
 Ovisno o stanju bolesnika tijek liječenja se nastavlja na odjelu
standardne njege.

CILJ nam je sto prije osposobiti bolesnika za samostalnu brigu o

sebi.
 REHABILITACIJA

To je kompleksni proces osposobljavanja. Započinje odmah po

primitku bolesnika u jedinicu intenzivne njege ili jedinicu sekundarne
njege i ne završava otpustom već ostvarenjem neovisnog života.

Imobilizacijski sindrom obuhvaća sve one simptome koji nastaju

kao posljedica mirovanja, a to su atrofije mišića, kontrakture zglobova ,
dekubitusi, respiratorna i cirkulatorna hipofunkcija, smanjena kondicija,
snaga i izdržljivost.

U sprječavanju pojave ovih negativnih čimbenika koristimo metode

respiratorne, cirkulatorne i lokomotorne fizioterapije.
 SESTRINSKO OTPUSNO PISMO

-mora biti sažeto u nekoliko natuknica opisati tok bolesti, dužinu

bolničkog liječenja, specifičnosti liječenja, njege i rehabilitacije

-treba sadržavati diskretne sugestije za nastavak njege i rehabilitacije

bilo na drugom bolničkom odjelu ili kod kuće

-bolesnik i njegova obitelj trebaju preuzeti dio odgovornosti tijekom

rehabilitacije u kuci te da nauče vještine koje će primjenjivati