BRONHIJALNA ASTMA

IZRADIO : Matej Majdandžić

Kolegij : Medicina rada
Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci
 UVOD

Pojam astma označava otežano disanje, tj. osjećaj

manjka zraka.

Bronhijalna astma je akutna (reverzibilna) opstrukcija

dišnih putova te zahtjeva što hitniju medicinsku pomoć,
jer je uvijek moguća komplikacija bolesti uz fatalni ishod.
 Najčešća je u djece, iako mogu oboljeti osobe svake dobi.

 Pojavljuje se u epizodama, nasumično i ponovno se vraća.

Najčešće traje od nekoliko minuta do nekoliko sati, iako ima i
slučajeva koji svojom dužinom trajanja odudaraju od
uobičajenih, i često su otporni na standardnu terapiju.
UZROCI I KOMPLIKACIJE

 Stezanje (kontrakcija) glatke muskulature bronha glavni je

uzročnik bolesti.
 Uz prisustvo glavnog patološkog čimbenika -
bronhospazma, dolazi i do pojave pojačane sekrecije sluzi.

 Edem i sluz doprinose još većoj opstrukciji ionako suženih

dišnih putova, te se osoba izložena epizodi bronhijalne astme
guši i „bori“ za zrak.
 Cijela epizoda je uzrokovana pretjeranom reakcijom dišnih putova
na različite, za normalne ljude uglavnom bezopasne agense.

 Ti agensi mogu biti različite tvari koje će podražiti bronhije, zatim

fizički i emocionalni napori, plinovi, pare, infekcije, prašina, tvari
biljnog i životinjskog podrijetla itd.
 Često isti agensi izazovu kod takvog pacijenta i alergijske
reakcije poput rinitisa, promjena na koži i sl.
 MEHANIZAM

 Prilikom stimulacije ß-2 receptora aktivira se enzim iz

stanične membrane adenil-ciklaza, koja posredno proizvodi
cAMP iz ATP molekule. cAMP djeluje bronhodilatacijski na
glatku muskulaturu.

 Ako je onemogućeno djelovanje adenil-ciklaze, opada

koncentracija cAMP što uzrokuje bronhokonstrikciju.
 SIMPTOMI

 Napad bronhijalne astme započinje tipičnim simptomima

nedostatka zraka.

 Mogu se čuti bronhijalni šumovi, izraženiji pri izdisaju, u obliku

sviranja, škripanja i sl.

 Udisaj je skraćen, a izdisaj produžen i naporan.

 Prejak izdisaj međutim dodatno pogoršava stanje jer sudjeluje u
zatvaranju manjih bronhijalnih putova, koji se onda teže otvaraju pri
novom udisaju.
 Prejak izdisaj međutim dodatno pogoršava stanje jer sudjeluje u
zatvaranju manjih bronhijalnih putova, koji se onda teže otvaraju pri
novom udisaju.
 Kad napadaj traje vrlo dugo, više sati ili čak dana i uz to ne prestaje ni
nakon terapije, govorimo o astmatičnoj krizi (tzv. status asthmaticus)
 TERAPIJA

 S obzirom da je bronhokonstrikcija dominantan događaj za

nastup bolesti, u terapiji glavnu riječ imaju bronhospazmolitici,
tj. lijekovi koji relaksiraju bronhije šireći njihovu glatku
muskulaturu.

 Dva tipa bronhospazmolitika :

• Agonisti ß-2 adrenergičnih receptora
• Derivati ksantina