 Demencija je poremećaj pri kojem

prethodno normalni mozak prestaje

normalno funkcionirati pa bolesnik postaje
zaboravan, smeten i gubi vezu s
spoljašnjimim svijetom.
 Demencija je vrlo rijetka kod osoba ispod
65. godine. Senilna demencija (demencija
koja pogađa stare osobe) je naprotiv vrlo
česta.
 Senilna demencija se može razvijati u toku
nekoliko godina, te je zbog neizbežnog
starenja postupna i neizlečiva.
 Međutim, nemojte misliti da su znaci
smetenosti ili slabljenja intelektualnih
sposobnosti kod osobe iznad 65. godine
uvijek posljedica senilnosti, jer osnovni uzrok
može biti neko oboljenje - koje se može
liječiti.
 Glavne vrste su:
 Alzheimerova bolest, vaskularna demencija,
demencija Lewyevih tjelešaca,
frontotemporalna demencija i demencija
povezana s HIV infekcijom.
 Drugi poremećaji koji su povezani s
demencijom su Parkinsonova bolest,
Huntingtonova bolest, progresivna
supranuklearna paraliza,drugi prionski
poremećaji i neurosifilis. Razlikovanje vrste ili
uzroka demencije je teško.
 Depresija može imitirati demenciju (a nekad
se i nazivala pseudodemencijom); ova su 2
poremećaja često istodobna. Promjene
kognicije nastaju sa starenjem, ali one ne
predstavljaju demenciju.
 Bilo koji poremećaj može pogoršati
kognitivno oštećenje kod bolesnika s
demencijom. Delirij često nastaje kod
bolesnika s demencijom.
 Lijekovi, osobito benzodijazepini i
antikolinergici mogu privremeno uzrokovati
ili pogoršati simptome demencije, kao što
može alkohol, čak u umjerenim količinama.
 Često je gubitak kratkotrajnog pamćenja prvi
znak. Premda su simptomi trajni, moguće ih
je podijeliti na izražene u ranoj, srednjoj ili
kasnoj fazi bolesti.
 Promjene ličnosti i poremećaji ponašanja
mogu se razviti u ranoj ili kasnoj fazi bolesti.
Motorni i drugi fokalni neurološki deficiti
nastaju u različitoj fazi bolesti, ovisno o vrsti
demencije; mogu nastati rano kod vaskularne
demencije te kasno u Alzheimerovoj bolesti.
 Učestalost pojave epileptičkih napada je nešto
veća u svim fazama bolesti. Psihoza—
halucinacije, deluzije ili paranoja—nastaju u oko
10% bolesnika s demencijom, premda veći
postotak takve smetnje ima smo privremeno.
 Rani simptomi: Kratkoročna memorija je
oštećena; učenje i pamćenje novih informacija
postaje iznimno teško. Razvijaju se jezične
poteškoće (osobito s traženjem riječi), promjene
raspoloženja i promjene ličnosti.
 Bolesnici mogu imati progresivne poteškoće sa
samostalnim svakodnevnim aktivnostima
 Premda rane faze demencije ne moraju
ugroziti socijalnost, članovi obitelji mogu
primijetiti da postoji neobično ponašanje
praćeno emocionalnom nestabilnošću.
 Simptomi u srednjoj fazi: Bolesnici više ne
mogu naučiti novu informaciju i prisjetiti se
nedavno naučene.
 Pamćenje ranijih događaja je smanjeno, ali
nije u potpunosti izgubljeno. Bolesnicima
može biti potrebna pomoć s osnovnim
svakodnevnim zadacima (npr. kupanje,
hranjenje, oblačenje, uređivanje).
 Bolesnicima može biti potrebna pomoć s
osnovnim svakodnevnim zadacima (npr.
kupanje, hranjenje, oblačenje, uređivanje).
 Mogu se razviti poremećaji ponašanja:
bolesnici mogu lutati te naglo neprikladno
postati agitirani, neprijateljski raspoloženi ili
fizički agresivni.
 Standardna obrada:

 laboratorijska obrada
 SE, KKS, glikemija, hepatogram,
transaminase, urea, kreatinin, elektroliti, urin
 T3, T4, TSH
 nivo B12 I folne kiseline u sreumu, anti HIV –
antitela, ELISA test na Boreliu Burgdoferi,
testovi na sifilis
 Strukturalni neuroimidžing
 CT/MRI endokranijuma
 Nestandardna obrada:

 likvorološka obrada
 citologija
 biohemija
 proteinska elektroforeza (specifični
biomarkeri)
 Elektroencefalografija (EEG)
 Zaključak:

 Prihvaćanje bolesti predstavlja osnovu liječenja

osobe s demencijom. Demencija kod
Alzheimerove bolesti ne može se izliječiti, no
liječiti se definitivno može. Osim već gore
navedenih lijekova, vrlo važna sastavnica svakog
terapijskog procesa su razumijevanje, podrška i
skrb koju bolesniku pružaju osobe koje se o
njemu brinu.
 Zadržati kvalitetu života oboljele osobe (ali i
njezine obitelji) što je moguće dulje treba
predstavljati imperativ u suvremenom liječenju
osoba s demencijom
HVALA NA PAŽNJI ! 