LATINSKE AMERIKE POLITIČKO-GEOGRAFSKE PROMENE I STVARANJE DRŽAVA
• Zbog političko-ekonomskih dešavanja u Latinskoj
Americi i drugih međunarodnih faktora došlo je do pojave dekonolizacije • Većina država stiče nezavisnost između 1810 i 1830 g. (Meksiko -1821 god.,Brazil-1822 god.) • U drugoj polovini 20. veka većina karipskih država stiče nezaviusnost (Surinam-1975 god. ,Gvajana-1966 god. , Belize-1981 god.) • Izuzeci su Haiti-1804 god.,Dominikanska Republika- 1821 god i Kuba-1902 god. • Nakon oslobađanja od kolonijalizma ubrzo su postali ekonomski zavisne os SAD i evropskih zemalja DRŽAVNO UREĐENJE I OBLIK VLADAVINE
• Većina država su republike
• Belize i karipske države(Jamajka,Antigva i Barbuda, Barbados,Bahami,Grenada,Sv.Vinsent i Grenadini, Sv.Kristofer i Nenis i Sv.Lucija) koje su parlamentarne monarhije u okviru Komovelta • Savezne države su Brazil i Meksiko • Ostale su unitarne KLASIFIKACIJA DRŽAVA PREMA VELIČINI TERITORIJE I UKUPNOJ POPULACIJI
• Kontinerntalni deo srednje Amerike čini 8 nezavisnih
država(Meksiko,Bezile,Gvatemala,Honduras,Salvador,Ni karagva,Kostarika i Panama) • Ostrvski deo srednje Amerike obuhvata 13 nezavisnih država(Kuba,Jamajka,Haiti,Dom.Republika,Antigva i Barbuda,Barbados,Bahami,Grenada,Dominikana,Sv.Vin sent i Grenadini,Sv.Kristofer i Nevis,Sv.Lucija i Trinidad i Tabago) • Ostale su zavisne pod Upravom Francuske , Holandije,Ujedinjenog Kraljevstva i SAD KLASIFIKACIJA DRŽAVA PREMA VELIČINI TERITORIJE I UKUPNOJ POPULACIJI
• Južnu Ameriku čini 12 nezavisnih država(Argentina,
Brazil,Bolivija,Venecuela,Peru,Paragvaj,Surinam,Čile i Urugvaj) • Dve zavisne države Francunska Gvajana(Fr) i Foklandska ostrva( VB) • Postoji 6 država čije su površine veće od milion km2 • Najveća je Brazil sa 8,5 mil.km2 a slede Argentina,Meksiko,Peru,Kolumbija i Bolivija • Grupi srednjih država pripada 7 južnoameričkih država i 4 države Srednje Amerike • Najbrojnije su male države (ima ih 16) sa površinom do 100.000 km2 KLASIFIKACIJA DRŽAVA PREMA VELIČINI TERITORIJE I UKUPNOJ POPULACIJI
• Najmnogoljudnije države Latinske Amerike su:
-Brazil-203,4 miliona -Meksiko-113,7 miliona -Kolumbija-44,7 miliona -Argentina-41,7 miliona -Peru -29,2 miliona BROJ STANOVNIKA
• U Latinskoj Americi živi 597 miliona stanovnika
• 67% ili 400 miliona živi u Južnoj Americi • Stopa rasta u periodu od 2005. do 2010. godine iznosila je 11,5 ‰ (posle Afrike 23,0 ‰ i Australije sa Okeanijom 17,5 ‰) Godina 1750. 1800. 1850. 1900. 1950. 2000. 2011.
Broj stanovnika 16 24 38 74 168 521 597
(u mil.)
% svetske populacije 2,0 2,5 4 4,5 6,6 8,5 8,6
GUSTINA NASELJENOSTI
• Prosečna gustina naseljenosti Latinske Amerike je 28,7 st./km2
• Južna Amerika je retko naseljena a pogotovo prostor Anda,Patagonije,Grand Čako,Amazonija i pustinjske predele • Stanovništvo je skoncentrisano u primorskim oblastima (u anglomeracijama na istoku kontinenata) • U Andima u kotlinama iznad 1000m n.v.(Peru,Bolivija i Ekvador) • Najgušće je naseljen Ekvador 52,9 st./km2 a najređe Surinam 3,0 st./km2 • Srednja Amerika je gušže naseljena od Južne Amerike • Najgušće je naseljen Barbados 666,8 st./km2 , Haiti 350,3 st./km2 i Meksička visoravan • Najveća gradska anglomeracija je Meksiko Siti sa 20,5 mil. Stanovnika (posle Tokija i Delhija) GUSTINA NASELJENOSTI
• U Južnoj Americi najveći gradovi na atlanskoj obali su :
San Paolo -18,9 mil.st. Rio de Žaneiro-11,2 mil.st. Belo Orizonte-4,4 mil.st. • Na istoku su : Lima-7,6 mil.st. Santjago-5,6 mil.st. Bogota 7,7 mil.st. Karakas-3,4 mil.st. KRAJ