SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA

POLJOPRIVREDNI FAKULTET U OSIJEKU

MODEL PROIZVODNJE
RATARSKE KULTURE NA
INDIVIDUALNOM
PRIMJERU

Osijek, siječanj 2017. godine

 1. UVOD
 jedna od
najvažnijih • u ljudskoj prehrani se koristi već 10000
poljoprivrednih godina
kultura
 druga na ljestvici
ukupne
proizvodnje
prinosa žitarica
 zasijana ¼
obradivih površina
na svijetu
 MORFOLOŠKE KARAKTERISTIKE
PŠENICE
KORIJEN
• žiličast
•sastoji se od primarnog i
sekundarnog korijenovog
sustava
•iz klicina korijena razvija se
primarni korijenov sustav, a iz
klicinog pupoljka klica
• zadaća primarnog korijena bila
bi učvršćivanje sjemenke u tlu,
upijanje hrane i vode i hranjenje
mlade biljke sve dok se ne
razvije sekundarni korijenov
sustav
• sekundarni korijenov sustav
razvija se na čvoru busanja. On
može prodirati i do 2 metra u
dubinu
STABLJIKA
•sastoji od 5-7 nodija i
internodija
• cilindrična je, člankovita i
šuplja
• nekada je visina pšenice
bila 1,5 metar dok su
današnje ograničene na 1
metar visine
• razlog smanjivanja je
povečanje otpornosti na
polijeganje
• zbog povećane gnojidbe
dušikom stabljika poliježe
te je potrebno prskati
regulatorima rasta.
LIST
• nalaze na svakom
nodiju, naizmjenično
su raspoređeni
• sastoji se od
rukavca, plojke i
jezičca (ligula)
• faze rasta su
klijanje, nicanje,
busanje, vlatanje,
klasanje, cvatnja i
oplodnja, nalijevanje
zrna te zrioba
 LIST

STABLJIKA

KORIJEN

Slika 1.
Morfološke
karakteristike
pšenice
 1.1. SISTEMATIKA PŠENICE

Carstvo Plantae
Divizija Magnoliophyta
Razred Liliopsida
Red Poales
Porodica Poaceae
Potporodica Pooideae
Tribus Triticeae
Rod Triticum L.
 opisane i poznate 22 kulturne i divlje vrste iz
roda Triticum L. s mnogo podvrsta i varijeteta

 kriteriji klasifikacije su genetska struktura

(broj kromosoma, razina poliploidije), razina
kultiviranosti, morfološka i biološka svojstva

 od 13 važećih klasifikacija, najvažnija je

McKey-ova iz 1988. godine, a dijeli pšenice s
obzirom na genetsku strukturu
 1.2. UPOTREBA PŠENICE
 u prehrani ljudi kao
krušna biljka

 pšeničnim kruhom
hrani se gotovo 70%
svjetskog
stanovništva

 zrno meke pšenice

bogato vitaminima B-
kompleksa, a lako je
probavljiv i
povoljnog je
kemijskog sastava
 SIROVINA U
PROIZVODNJA DJEČJE
KONDITORKOJ INDUSTRIJI
I PEKARSTVU HRANE

- keksi, kolači, - griz

slastice, tjestenina... POLUPROIZVODI U
MELJAVI (mekinje i
SLAMA krupica)

- ishrana stoke
- ukrasni predmeti, modni
dodaci... PŠENIČNI SLAD

PŠENIČNE KLICE

- nešto manje zastupljen

- industrija piva i
- farmaceutska i kozmetička alkohola
industrija
 2. AGROEKOLOŠKI UVJETI
TEMPERATURA
- najbolja temperatura za rast
je od 14 do 20 °C
(pšenica niče kroz 5-7 dana)
- može podnijeti i do -20 °C,
a prekrivena snježnim
prekrivačem i niže
temperature
VODA TLO
-vrlo zahtjevna glede
- najbolje uspjeva na plodnosti i fizikalnih
područjima s ukupnom svojstva tla
količinom oborina od 650 - najbolje joj odgovaraju
do 750 l/m² duboka, umjereno vlažna tla
bogata humusom (više od
- bitno je da su pravilno 2%)
raspoređene oborine - blago kisele reakcije (pH
6,5 – 7)
 3. SORTE PŠENICE

SRPANJKA
 3. SORTE PŠENICE

KRALJICA
3.1. INDIVIDUALNI IZBOR PŠENICE
-odličnog omjera visokih prinosa i
 kvalitete

-posijana je na 10 ha

- karakteristike: posebno rodna pšenica,

brkulja, dobro podnosi kasnije rokove
sjetvi, odlično prezimljava

- srednje rano dozrijeva

- stabljika je visine od 80 do 90 cm, čvrsta

i tolerantna na polijeganje

- preporuča se u intenzivnoj proizvodnji i

za proizvođače koji primijenjuju visoku
tehnologiju proizvodnje
 AGROTEHNIČKE MJERE UZGOJA
• ne podnosi proizvodnju u
monokulturi (zbog
opasnosti od pojačanog
razvoja bolesti)
• najčešći predusjev za
pšenicu je kukuruz što je
PLODORED
slučaj i u individualnom
primjeru
• najbolji predusjevi su
leguminoze (grah, grašak,
soja, grahorica, lupina) te
industrijsko bilje (uljana
repica, suncokret, šećerna
repa)
OBRADA TLA INDIVIDUALNA OBRADA
TLA

• plitko oranje, sa traktorom marke

Deutz-Fahr Agrotron 150, snage
150 KS te plugom marke
Vogel&Noot sa četiri brazde

• predkultura određuje veći ili

manji broj operacija obrade
• za pšenicu je glavno razdoblje
obrade tla u ljetnom periodu te
početkom jesenskog perioda • obavljeno je i oranje na punu
• potrebno je obaviti plitko oranje dubinu radi unošenja osnovne
ili duboko tanjuranje radi unošenja količine mineralnih gnojiva
biljnih ostataka i očuvanja vlage.

GNOJIDBA
• za gnojidbu pšenice treba primijeniti:
-> 140-200 kg/ha dušika,
-> 70-130 kg/ha fosfora
-> 80-140 kg/ha kalija
• ovim količinama se osigurava dobar
prinos pšenice, ali i tlo se obogaćuje za
daljnju plodnost
• 1. Predsjetvena i osnovna gnojidba u
kojoj se osiguravaju hraniva koja su
potrebna za početni rast i razvoj
pšenice
• gnojivo je bacano pomoću traktora
marke SAME Explorer-90, snage 90
KS te rasipačem marke AMAZONE
ZA-X Perfect, zahvata do 18 m
• ukupno je bačeno 400 kg/ha NPK 7-
20-30 i 20 kg/ha Urea-e 46% dušik
• 2. Prihranjivanje u vegetaciji – u dva
navrata dodaje se dušik po 40-60 kg/ha
• prvi put u busanju, a drugi put u
vlatanju. Ukoliko usijev u stadiju
klasanja pokazuje simptome nedostatka
dušika, tada se on može aplicirati i u
trećem navratu, a to je tzv. korektivna
prihrana što u individualnom primjeru
nije bilo potrebno
• prva prihrana bila je s KAN 27%, a
bačeno je 150 kg/ha, dok je u drugoj
prihrani isto KAN 27%, ali je bačeno
100 kg/ha
ZAŠTITA PŠENICE OD ŠTETNIKA I KOROVA

 najvažniji i
najčešći štetnik
koji se pojavljuje
u uzgoju pšenice
je žitni balac ili
lema, a u
pojedinim
godinama mogu
se pojaviti i lisne
uši
 • u individualnom primjeru špricano je
u proljeće protiv biljnih bolesti
(busanje- početak vlatanja) te na
početku cvatnje, a sredstvom Artea
Plus (Singenta)

• to je kombinirani sistemični fungicid,

ŠPRICANJE PROTIV namijenjen za suzbijanje bolesti u
ŠTETNIKA pšenici, ječmu, šećernoj repi i hrastu

• obje djelatne tvari pripravka (160 g/l

Ciprokonazol + 250 g/l Propikonazol)
pripadaju triazolnoj skupini koju
odlikuje sistemičnost, tj. vrlo dobra
provodljivost kroz biljne organe

• pripravak Artea Plus zbog

preventivnog i kurativnog djelovanja
može se primijeniti u uvjetima kada su
već nastupile infekcije
ŠPRICANJE PROTIV
KOROVA • u individualnom primjeru,
protiv korova špricano je u
jesen (nakon nicanja) sa
sredstvima Filon 80 EC (1,5
kg/ha) + Logran 20 WG (75
g/ha) od tvrtke Singenta

• svi radovi u vezi zaštite

pšenice od štetnika i korova
obavljeno je traktorom marke
SAME Explorer-90 te
prskalicom marke Leško,
zahvata 15 metara
 5. ŽETVA

 Žetva pšenice izvodi se kombajnima

 najbolje pričekati dok vlaga ne padne na oko 13%

 može se krenuti i kada vlažnost zrna pšenice

dosegne 20% no u tom slučaju zrno se mora umjetno
dosušivati, a uobičajeni trošak sušenja iznosi 10% od
vrijednosti pšenice
 Za zrna pravih
žitarica utvrđene su
sljedeće kategorije
vlažnosti:

-> zrno suho – do 14%

vlažnosti
-> zrno srednje suho –
više od 14% do 15,5%
-> zrno vlažno – više od
15,5% do 17%, te
-> zrno sirovo – iznad
17% vlage
 6. USKLADIŠTENJE PŠENICE
 svrha uskladištenja je
pravilnim postupkom sačuvati
sva prirodna svojstva pšenice

 prostor u kojem se čuva

kultura (podna skladišta, silosi)
mora biti čist, suh, zaštićen od
prodora podzemnih voda i
oborina

 skladište mora imati

mogućnost kvalitetnog
provjetravanja, a potrebna je
i dobro organizirana služba
zaštite protiv skladišnih
štetnika – insekata i glodara,
kao i protiv požara
7. ANALIZA TROŠKOVA I OCJENA
PRIHVATLJIVOSTI U PROIZVODNJI PŠENICE

-u sljedećim tablicama biti će

prikazan trošak repromaterijala,
trošak radova te zakup zemlje na
individualnom primjeru

- trošak se odnosi za ozimu pšenicu

po jednom hektaru.
 TROŠAK REPROMATERIJALA
Vrsta Ukupan
repromaterijala Količina/ha Cijena (u kunama) iznos (u kunama)

GNOJIVO:

 NPK 7:20:30 400 kg 4,60 kn/kg 1.840,00

 Urea 46% 200 kg 3,12 kn/kg 624,00

 Kan 27% 300 kg 2,50 kn/kg 750,00

SJEME

 Ingenio 250 kg 3,5 kn/kg 875,00

HERBICIDI

 Logran 37 g 3,13 kn/g 234,37

 Filon 3l 142,50 kn/l 427,50

INSEKTICID

 Karate Zeon 0,15 l 411,00 kn/l 61,65

FUNGICID

 Artea Plus 1l 600,00 600,00

UKUPNO: 5.412,52 kn/ha

TROŠAK RADOVA
TROŠAK ZAKUPA ZA ZEMLJU
 OCJENA PRIHVATLJIVOSTI

 Po svemu sudeći možemo zaključiti da se proizvodnja pšenice baš i ne isplati.

Otkupna cijena je vrlo mala i nezadovoljavajuća, a troškovi repromaterijala i
radova rastu. Iz gore navedenih tablica možemo vidjeti da je za repromaterijal u
proizvodnji pšenice potrebno izdvojiti 5.412,52 kn/ha.

 Za trošak radova potrebno je izdvojiti 2.550,00 kn/ha i za zakup 750,00 kn/ha.

Ukupno gledano troškovi iznose 8.712,52 kn/ha.

 S druge strane prihodi su na urod od 6.500 kg/ha, a otkupne cijene 0,80 kn/ha i
plus poticaj koji iznosi cca 2.000,00 kn/ha te ukoliko je proizvođač u sustavu
PDV-a iznosi 8.500,00 kn/ha.
 Kada to sve zbrojimo i oduzmemo ispada da smo u -212,52.
 ZAKLJUČAK

 Naime, u zadnjih pedesetak godina došlo je do naglog povećanja

prinosa zrna pšenice i proizvodnje po jedinici površine, kako u
Hrvatskoj, tako i u cijelom svijetu.

 Rezultat toga je unaprijeđenje agrotehnike kao što su primjene

kemijskih sredstava u zaštiti usjeva od bolesti, štetnika i korova pa i
sama modernizacija mehanizacije...

 Budući da je nezamislivo živjeti bez pšenice jer je jedna od

najvažnijih žitarica za prehranu ljudi trebao bi se uvesti red i
konačno srediti povoljna otkupna cijena (u Hrvatskoj).

 U tablicama iznad možemo zaključiti da proizvođači koji nisu u

sustavu PDV-a imaju samo gubitke ukoliko siju pšenicu jer na kraju
nemaju dovoljno ni poslovati na pozitivnoj nuli.

 U nešto boljem položaju su proizvođači koji jesu u sustavu PDV-a,

ali nedovoljno kako bi i oni ipak nešto zaradili i profitirali.