Proizvodnja

Proizvodna funkcija
Teme
 Tehnologija: proizvodna funkcija

 Vertikalni presjek proizvodne funkcije :

Proizvodnja sa jednim varijabilnim inputom
(rad)

 Horizontalni presjek proizvodne funkcije:

Proizvodnja sa dva varijabilna inputa

 Prinosi s obzirom na opseg (razmjer)

Uvod
 Analiza potrošača u 3 koraka
 Opis potrošačevih preferencija
 Potrošači se suočavaju sa budžetskim
ograničenjem
 Potrošači maksimiziraju korisnost
 Proizvodne odluka poduzeća slične su
odlukama potrošača
 Mogu se razbiti u 3 koraka
Proizvodne odluke poduzeća
1. Proizvodna tehnologija
 Opisuje kako se inputi transformiraju u
outpute
 Inputi: zemlja,rad, kapital i sirovine
 Outputi: automobili, stolovi, knjige, itd.
 Proizvođači mogu proizvesti različite
količine outputa koristeći različite
kombinacije inputa
Proizvodne odluke poduzeća
2. Ograničenja troškova
 Poduzeća moraju uzeti u obzir cijene
rada, kapitala i drugih inputa
 Poduzeća žele minimizirati ukupne
troškove proizvodnje koji su djelomično
određeni cijenama inputa
 Potrošači – budžetsko ograničenje;
proizvođači – troškovi proizvodnje.
Proizvodne odluke poduzeća
3. Odabir inputa
 Kada su date cijene i proizvodna
tehnologija, poduzeće mora odabrati
koliko svakog inputa upotrijebiti u
proizvodnji
 Različite kombinacije inputa mogu
minimizirati troškove
Proizvodne odluke poduzeća
 Ako je cilj poduzeća minimizacija
troškova,
 Kako troškovi proizvodnje variraju sa
outputom?
 Kako poduzeće izabire količinu kojom
maksimizira profit?
 Tehnologiju proizvodnje možemo
predstaviti proizvodnom funkcijom
Tehnologija proizvodnje
 Proizvodna funkcija:
 Pokazuje najveći output (q) koji poduzeće
može proizvesti za svaku kombinaciju
inputa.
 U našem modelu, inputi su rad (L) i kapital
(K)
 Proizvodna funkcija pokazuje što je tehnički
izvodivo kada poduzeće efikasno proizvodi
Tehnologija proizvodnje
 Proizvodna funkcija sa dva inputa:
q = F(K,L)
 Output (q) je funkcija kapitala (K) i rada
(L)
 Ako se tehnologija promijeni, sa istom
razinom inputa moguće je proizvesti veći
output
Tehnologija proizvodje
 Kratki rok i dugi rok
 Prilagodba proizvodnje zahtijeva vrijeme da
bi proizvođač prešao na novu kombinaciju
inputa
 Proizvođač mora uzeti u obzir ne samo
inpute koje treba mijenjati nego i vrijeme
kroz koje je to moguće
 U tom smislu razlikujemo kratki i dugi rok
Tehnologija proizvodnje
 Kratki rok
 Period vremena u kojem su tehnologija, kapaciteti
i barem jedan faktor FIKSNI dok su drugi
varijabilni
 Dugi rok
 Vrijeme u kojem je moguće mijenjati sve faktore
proizvodnje jer su svi VARIJABILNI
 Kratki i dugi rok predstavljaju ANALITIČKO
vrijeme
Proizvodna funkcija
C

L
Vertikalni presjek proizvodne
funkcije: jedan varijabilni input
 Analiza kratkog roka – variramo samo
jedan input
 Pretpostavljamo da je kapital fiksan a
rad je varijabilan
 Output je moguće povećati samo
dodavanjem rada
 Moramo znati kako se output mijenja kada
se mijenja rad
Vertikalni presjek proizvodne
funkcije: jedan varijabilni input
Vertikalni presjek proizvodne
funkcije: jedan varijabilni input
 Proizvođači donose svoje odluke
uspoređujući koristi i troškove
 Ponekad je uputno koristi procjenjivati
na bazi inkrementalnog povećanja
 Ponekad na bazi prosječnog povećanja
Vertikalni presjek proizvodne
funkcije: jedan varijabilni input
 Prosječni proizvod rada – Ukupni
proizvod kroz broj jedinica rada
 Mjeri produktivnost rada u terminima
koliko u prosjeku svaki radnik može
proizvesti
Ukupni proizvod q
AP  
Broj jedinica rada L
Vertikalni presjek proizvodne
funkcije: jedan varijabilni input
 Granični proizvod rada – dodatni ukupni
proizvod proizveden kada se angažman
rada poveća za jednu jedinicu
 Promjena ukupnog proizvoda
podijeljena promjenom rada
Uk. proizvod q
MPL  
Rad L
Vertikalni presjek proizvodne
funkcije: jedan varijabilni input
Vertikalni presjek proizvodne
funkcije: jedan varijabilni input
 Prema podacima iz tabele možemo
promatrati
 Kako output varira sa promjenama u radu
 Output se maksimizira pri 112 jedinica
 Prosječni i granični proizvod
 Granični proizvod je pozitivan tako dugo dok
ukupni proizvod raste
 Granični proizvod jednak je prosječnom u točci
maksimuma prosječnog proizvoda
 Vertikalni presjek proizvodne
funkcije: jedan varijabilni input
Proizvodnja
D
112

C Ukupni proizvod

U točci D output je
60 maksimalan.
B

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 Rad
Vertikalni presjek proizvodne
funkcije: jedan varijabilni input
•Lijevo od E: MP > AP i AP raste
Proizvo •Desno od E: MP < AP i AP pada
dnja po •U E: MP = AP i AP max
radniku
•Pri 8 jedinica, MP je nula i output je max
30
Granični proizvod

E
20 Prosječni proizvod

10

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 Rad
Granični i prosječni proizvod
 Kada je granični proizvod veći od
prosječnog, prosječni raste
 Kada je granični proizvod manji nego
prosječni, prosječni pada
 Kada je granični proizvod nula, ukupni
proizvod (output) ima maksimum
 Granični proizvod presijeca prosječni u
točci maksimuma prosječne veličine
Proizvodne krivulje
 Možemo prikazati geometrijske odnose
između ukupnog, prosječnog i
graničnog proizvoda
 Nagib radijus vektora na bilo koju točku
ukupnog proizvoda daje odgovarajući
prosječni proizvod
 U točci B, AP = 60/3 = 20 što je jednako
nagibu radijus vektora na točku B ukupnog
proizvoda
 Proizvodne krivulje
AP je jednak nagibu
q radijus vektora na točku
q/L ukupnog proizvoda
112

30
C

60 20
B

10

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
Rad Rad
Proizvodne krivulje
 Geometrijski odnos između ukupnog i
graničnog proizvoda
 Granični proizvod je jednak nagibu
tangente na točku ukupnog proizvoda
 Kod druge jedinice rada, MP = 20/1 = 20
što je jednako nagibu krivulje ukupnog
proizvoda u točci A
 Proizvodne krivulje
MP je nagib tangente na
q odgovarajuću točku na
q krivulji ukupnog proizvoda
D
112
30

20
60
10
30
A

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
Rad Rad
Proizvodnja: jedan varijabilni
input
 Iz prethodnog primjera vidljivo je da, ako
povećavamo ulaganje rada, povećanje
ukupnog proizvoda biva sve manje
 Zakon opadajućih graničnih prinosa: kako se
povećava korištenje jednog inputa, uz ostale
inpute konstantne, rezultirajuća povećanja
ukupnog proizvoda bit će sve manja
Zakon opadajućih graničnih
prinosa
 Kada se rad koristi u maloj količini
kapital je fiksan, output se jako
povećava jer se radnici počinju
specijalizirati i MP rada raste
 Kada je input rada veliki, neki radnici
postaju manje efikasni i MP rada pada
Zakon opadajućih graničnih
prinosa
 KRATKI ROK!
 Pretpostavlja da je kvaliteta varijabilnog
inputa konstantna
Zakon opadajućih graničnih
prinosa
 Lako se miješa sa opadajućim prinosima
s obzirom na opseg (koncept dugog
roka)
 Objašnjava opadajući dio graničnog
proizvoda, ne samo negativni dio
 Dodatni proizvod može se smanjivati dok
se ukupni output povećava
Zakon opadajućih graničnih
prinosa
 Pretpostavlja konstantnu tehnologiju
 Promjene u tehnologiji pomiču krivulju
ukupnog proizvoda
 Više outputa može se proizvesti sa istom
količinom inputa
 Produktivnost rada može se povećati kada
dođe do napretka u tehnologiji usprkos
djelovanju zakona opadajućih graničnih
prinosa
Efekti tehnološkog napretka
Output
C

100 O3
B

A
O2
50

O1

Rad
0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
Produktivnost rada
 Povezuje mikro i makroekonomiju
 Prosječna produktivnost rada može se
promatrati na nivou grane ili
gospodarstva u cjelini
 Može poslužiti za usporedbe u vremenu
ili među granama
Horizontalni presjek proizvodne
funkcije: dva varijabilna inputa

 U dugom roku svi su inputi varijabilni

 Možemo promatrati output koji
ostvaruju različite kombinacije rada i
kapitala
 Proizvodna funkcija

Sve L-K kombinacije duž

ove konture proizvode
jednaki broj jedinica proizvoda
Horizontalni presjek proizvodne
funkcije: dva varijabilna inputa
Horizontalni presjek proizvodne
funkcije: dva varijabilna inputa

 Ove informacije grafički se mogu

predstaviti uz pomoć izokvanti
 Krivulje koje prikazuju sve moguće
kombinacije inputa koje daju isti output
 Krivulja 1 prikazuje sve moguće
kombinacije rada i kapitala koje će
proizvesti 55 jedinica outputa
 Mapa izokvanti
5 E
Kapital
4

3
A B C

2
q3 = 90
D q2 = 75
1
q1 = 55
1 2 3 4 5 Rad
Proizvodnja: dva varijabilna
inputa
 Opadajući prinosi rada sa izokvantama
 Držeći kapital konstantnim na 3 i
povećavajući rad od 1 na 2 pa na 3
 Output se povećava po opadajućoj stopi
(55, 20, 15) ilustrirajući opadajuće
granične prinose rada u kratkom roku
Proizvodnja: dva varijabilna
inputa
 Opadajući prinosi kapitala sa
izokvantama
 Držeći rad konstantnim na 3 povećanje
kapitala od 1 na 2 pa na 3.
 Output se povećava po opadajućoj stopi
(55, 20, 15) zbog djelovanja zakona
opadajućih graničnih prinosa kapitala u
kratkom roku
 Opadajući granični prinosi
5
Povećavajući rad i
Kapital držeći kapital
kostantnim (A, B, C)
4 ili
Povećavajući kapital i
držeći rad konstantnim
3 (E, D, C)
A B C
D
2
q3 = 90

1 E q2 = 75
q1 = 55
1 2 3 4 5 Rad
Proizvodnja: dva varijabilna
inputa
 Supstitucija između inputa
 Proizvođači trebaju odlučiti koju
kombinaciju inputa upotrijebiti za proizvesti
određeni proizvod
 Ista količina outputa može se ostvariti sa
različitim kombinacijama inputa
Proizvodnja: dva varijabilna
inputa
 Supstitucija između inputa
 Nagib izokvanti pokazuje kako se jedan
input može supstituirati za drugi da razina
proizvodnje ostane ista
 Nagib izokvanti pokazuje graničnu stopu
tehničke supstitucije (MRTS)
Proizvodnja: dva varijabilna
inputa
 Granična stopa tehničke supstitucije

 MRTS = -ΔK/ΔL za fiksnu razinu q

Proizvodnja: dva varijabilna
inputa
 Kako povećavamo rad i smanjujemo
kapital,
 Rad postaje relativno manje produktivan
 Kapital postaje relativno više produktivan
 Potrebno je manje kapitala za održavanje
iste razine outputa
 Izokvanta postaje horizontalnija
 Granična stopa tehničke
supstitucije
5
Kapital
Nagib mjeri MRTS.
2 MRTS opada kada se kreće po
4 izokvanti s lijeva na desno.

1
3
1
1
2
2/3 1
Q3 =90
1/3 Q2 =75
1 1
Q1 =55
1 2 3 4 5 Rad
MRTS i izokvante
 MRTS opada zbog djelovanja zakona
opadajućih graničnih prinosa što
podrazumijeva da su izokvante
konveksne prema ishodištu
 Potoji povezanost između MRTS i
graničnih proizvoda inputa
MRTS i granični proizvodi
 Ako povećamo rad i smanjimo kapital kako bi
zadržali proizvodnju konstantnom, možemo
vidjeti koliko je povećanja outputa nastalo
zbog povećanja rada
 Količina povećanog rada pomnožena graničnom
produktivnošću rada

 (MPL )(L)
MRTS i granični proizvodi
 Također možemo izračunati smanjenje
outputa uslijed smanjenja kapitala.
 Smanjenje outputa od redukcije kapitala
pomnoženo graničnim proizvodom kapitala

 (MPK )(K )
MRTS i granični proizvodi
 Ako je output konstantan, neto efekt
povećanja rada i smanjenja kapitala
mora biti jednak nuli
 Koristeći promjene od kapitala i rada
možemo pisati

(MP L )(  L)  (MP K )(  K)  0
MRTS i granični proizvodi
 Preuređenjem izraza vidimo vezu
između MRTS i graničnih proizvoda
(MP L)( L)  (MP K)( K)  0
(MPL )( L)  - (MP K)( K)
(MPL ) K
  MRTS
( MPK ) L
Relevantno područje
proizvodnje
 U normalnoj situaciji granični proizvodi
faktora su pozitivni, MP > 0
 Ako jednog faktora ima previše, granični

proizvod postaje negativan,

MP < 0
Dakle, nagib izokvante postaje pozitivan
Područja racionalne i neracionalne
alokacije resursa
K Izokvante se savijaju unatrag (MPK < 0)

Neekonomska
24 Izokvante su rastuće
Ekonomska zona (MPL < 0)
18 B
zona
E A

D
6

0 6 18 24 L
Relevantno područje
proizvodnje
 Linije grebena
odvajaju one kombinacije utrošaka faktora
gdje je granični proizvod oba faktora
pozitivan od onih kombinacija gdje je granični
proizvod jednoga od njih negativan
Elastičnost supstitucije faktora
 Elastičnost supstitucije faktora
 Mjera mogućnosti supstitucije jednog faktora
drugim
 Kako se brzo MRTS rada za kapital mijenja kada se
krećemo po izokvanti
 % promjena odnosa kapital/rad u odnosu na %
promjenu MRTS
 Ovisi o zakrivljenosti izokvante
 Elastičnost supstitucije faktora
K
 
L
K K
%  
   L
 L
%MRTS L , K MRTS L , K
MRTS L , K
 Elastičnost supstitucije faktora

K
 
   L

MRTS L , K
MRTS L , K K
L
Elastičnost supstitucije faktora
K

A MRTSL,K pri A = 4
20

K/L = A = nagib odsječka 0A = 4

B MRTSL,K pri B = 1
10
Q = 1 milijun
K/L = B = nagib odsječka 0B = 1

0 5 10 L
Specijalne proizvodne funkcije
 Linearna
σ = beskonačno
 Sa fiksnim proporcijama faktora
σ=0
 Cobb-Douglas
σ=1
 CES (Constant Elasticity of Substitution)
0 < σ < beskonačno
Izokvante: posebni slučajevi
 Dva posebna slučaja pokazuju dvije
ekstremne mogućnosti u supstituciji
inputa
1. Savršeni supstituti
 MRTS je konstantna na svim točkama
izokvante
 Linearna proizvodna funkcija
Savršeni supstituti
Kapital A
Istu proizvodnju
moguće je postići sa
puno kapitala, puno
rada (A ili C) ili sa
jednakim iznosom
B jednog i drugog inputa
(B)

C
Q1 Q2 Q3
Rad
Izokvante: posebni slučajevi
2. Savršeni komplementi
 Proizvodna funkcija sa fiksnim
proporcijama inputa
 Nema supstitucije među inputima
 Output je moguće povećati samo ako se i
kapital i rad povećaju u točno određenoj
proporciji
Proizvodna funkcija sa fiksnim
proporcijama inputa
Kapital Istu
proizvodnju
moguće je
proizvesti sa
samo jednom
kombinacijom
Q 3
C inputa.
Q2
B

K1 Q1
A

Rad

L1
Elastičnost supstitucije faktora
K

 0
0   1
 1
 1
0   L
Prinosi s obzirom na opseg
 Stopa po kojoj se output povećava kada
se inputi povećaju proporcionalno
 Rastući prinosi s obzirom na opseg
 Konstantni prinosi s obzirom na opseg
 Opadajući prinosi s obzirom na opseg
Prinosi s obzirom na opseg
 Rastući prinosi s obzirom na opseg:
output se poveća više nego dvostruko
kada se inputi podvostruče
 Veći output povezan sa nižim troškovima
(automobili)
 Jedno poduzeće efikasnije nego više njih
(komunalije)
 Izokvante se približavaju
Rastući prinosi s obzirom na opseg
Kapital Izokvante se
A
približavaju

30

2 20
10
Rad
5 10
Prinosi s obzirom na opseg
 Konstantni prinosi s obzirom na opseg:
output se podvostruči kada se inputi
podvostruče
 Veličina ne utječe na produktivnost
 Može biti puno proizvođača
 Izokvante su jednak udaljene jedna od
druge
Prinosi s obzirom na opseg
Kapital
A
6
30

4 Konstantni
prinosi:
2 Izokvante su
0 jednako udaljene
2 jedna od druge.

10
Rad
5 10 15
Prinosi s obzirom na opseg
 Opadajući prinosi s obzirom na opseg:
output poveća za manje od dva puta
kada se inputi podvostruče
 Sa veličinom efikasnost opada
 Izokvante se udaljavaju
Opadajući prinosi s obzirom na opseg
Kapital A

Opadajući prinosi:
Izokvante se udaljavaju
4

30
2
20
10

5 10 Rad
Pitanje
 Kakve prinose generira Cobb-Douglas
proizvodna finkcija?